DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ŠUMARSTVO JUGOISTOČNE EUROPE Novi regionalni znanstveni časopis u šumarstvu (Vol. 1. Broj 1: 1–72, Zagreb, 2010) Uvod Dr. sc. Dijana Vuletić,ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta, Jastrebarsko, s osobitim je zadovoljstvom predstavila istraživačima, znanstvenim i stručnim radnicima novi regionalni znanstveni časopis “Šumarstvo jugoistočne Europe“. S pravom se može postaviti pitanje: Zašto novi časopis? U ovo vrijeme susrećemo se s velikim brojem različitih časopisa na nacionalnim jezicima koji nisu razumljivi široj javnosti, samo troše vrijeme i energiju. Ideja je bila objavljivati znanstvene radove, a samo izuzetno stručne, koji se odnose na nacionalnu i regionalnu razinu, navodeći nacionalne i regionalne probleme, aktivnosti, projekte i rješenja te ih dati na uvid znanstvenoj i stručnoj javnosti radi detaljne rasprave. Ovaj je časopis osnovan prema dogovoru između vodećih obrazovnih i znanstvenih ustanova u Jugoistočnoj Europi, s ciljem promicanja istraživanja i obrazovanja u području šumarstva i unapređenju suradnje u regiji jugoistočne Europe. Osnivači su: Hrvatski šumarski institut (Hrvatska), Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu (Srbija), Institut za šumarstvo Beograd ZoranGalić: (Srbija), Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Šumarski fakultet Banja Luka (BiH), Institut za nizinske šume i životnu sredinu Novi Sad (Srbija) i Šumarski fakultet Univerziteta Sv. Cirila i Metoda Skopje (Makedonija). Za prvo razdoblje od tri godine nakon osnivanja, Hrvatski šumarski institut bit će domaćin i časopis će biti registriran u Hrvatskoj. Nakon isteka, domaćin i lokacija mogu se promijeniti. Nadamo se da ćeVas ovo prvo izlaganje zainteresirati kao čitatelje, a miVas pozivamo da sudjelujete svojim radovima u budućim izdanjima ovoga časopisa. Dr sc. Dijana Vuletić je glavni urednik časopisa, tehnički urednik je IvanBalenović,dipl. ing. šum., Izdavač: Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko. Tel: 385 (0)1 63 11 582, 385(0)1 63 11584, E-mail:dijanav@sumins.hr U ovom prvom izdanju objavljena su tri izvorna znanstvena rada na engleskom jeziku. Properties of fluvisol and humofluvisol in defended part of alluvial zone in Middle Danube Svojstva fluvisola i humifluvisola u zaštitnom dijelu aluvijalne zone u Srednjem Dunavu Na osnovi ovih istraživanja može se zaključiti kako su utvrđena dva tipa tla u srednjem dijelu Dunava i to: ilovasto i pješčano.Analizom distribucije frakcija, mulj i ilovača pokazali su bliskost u genezi humifluvisola i ilovastog fulvisola, a različitost od pješčanog fluvisola. Zavisno od akumulacije organske materije (humus), humofluvisol i ilovasti fluvisol su klasificirani kao akumulirani tip, dok je pješčani fluvisol diskontinuirani tip, tj. ovisi o sadržaju mulja i ilovače. ZoranGovedar,SrđanKereniDaneMarčeta: Structure and site potential of fir-spruce forests in Bosnia Struktura i mogućnost staništa jelovo-smrekovih šuma u Bosni Poznato je kako prekomjerne sječe oštećuju strukturu šumskih sastojina; s druge strane, kako rezultati ovoga članka pokazuju, velik intenzitet ne osigurava „idealnu“ strukturu u jelovo-smrekovim šumama i na visoko potencijalnim staništima. Utvrđena drvna masa na pokusnim plohama u sa 33 stojinama kretala se od 720,6 m/ha do 976,7 m/ha, što je značajno više od „normale“ za gospodarenje jednodobnim sastojinama i neki prijelazni oblici raznodobne starosti. Razlika između aktualne i željene strukture trebaju se koristiti za određivanje koji broj stabala i koje količine treba posjeći. Najbolji način gospodarenja jelovo-smrekovim šumama, na dobrim smeđim tlima i vapnencima je preborno gospodarenje. Sljedeći ciklus sječa treba povećati, a etat treba biti veći od pri rasta tijekom ophodnjice (10 godina). Cilj je da se struktura predmetnih sastojina ne mora postići u prvoj sječi. Konačna odluka kako treba provesti tranziciju pregustih sastojina u „normalne“, treba se donijeti na temelju znanstvenog iskustva primjenom ekoloških mjera glede tipa šume. S obzirom na tip mješovitih sastojina, bukva se pokazala kao ugrožena vrsta u ovim istraživanjima. Zbog toga bi trebalo, barem u ekološkom smislu, uzgojnim mjerama obnoviti bukvu oko pojedinačnih stojećih stabala bukve, unutar postojećih jelovo-smrekovih sastojina, kako bi bukva u budućnosti kao prirodna vrsta mogla imati veći omjer u smjesi. U budućnosti bi bilo korisno stati s aktivnostima unutar pojedinih tipova šuma, jer u skladu s ciljevima treba prije utvrditi vrste tala. |