DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Elvin Toromani,FarukBojaxhi: Grow resonse of Silver fir and Bosnian pine from Kosovo Utjecaj rasta na običnu jelu i bosanski bor(Pinus heldreichii(Christ.) na Kosovu U ovom članku istraživani su odnosi klime i rasta na širinu goda obične jele i bjelokorog bora (Pinus heldreichii( Christ.). Cilj istraživanja bio je utjecaj klime na promjere obje vrste. Utjecaj klime analiziran je u godini ekstremnog rasta promjera, jednostavnom korelacijom između djelovanja klime s krivuljom rasta, kako bi se odredio: 1. utjecaj klime na svaku vrstu, 2.utvrdilo lokane ekološke čimbenikee na rast stabala, 3.usporedi reagiranje obične jele i bjelokorog bora. Reagiranje ukupne debljine (promjera) na djelovanje klime bilo je procijenjeno izračunavanjem prosje- Tamas Tobisch: čne sredine odnosa rasta i klime jednostavnom korelacijom obje funkcije. U razdoblju od 1908–2008.g. prosječna senzitivnost ukupne debljine s kronologijom za bjelokori bor bila je veća (0,209) od jele (0,165) sugerirajući da je bor osjetljiviji. Velika vrijednost prvog reda autokorelacije za bjelokori bor (0,674) ukazuje na visok senzibilitet na proljetne temperature i oborine koji imaju signifikantnu ulogu, posebicena rano drvo. Gap-phase regeneration of Central European sessil oak-horbean forest Izostanak faze obnove šuma hrasta kitnjaka i običnog graba Zbrajajući rezultate ovih pokusa, može se utvrditi prisutnost pridruženih vrsta, kojih je bilo manje tijekom prvih godina obnove, ako je sječa obavljena u manjim krugovima, veličine pola krošnje promjera stabla. Prema rezultatima ranijih pokusa kada je kompeticija bila mala, sadnice kitnjaka nisu ugrožene. No, ako je sječa obavljena na većim krugovima, pojava biljaka pridruženih vrsta naglo se poveća, a biljke hrasta kitnjaka nisu se mogle pripremiti za kompeticiju jer nisu ojačale.Ako biljke odrvene na vrijeme, njihova sposobnost za kompeticiju se poveća iz dva razloga. Biljke će imati jako korijenje, koje omogućuje brzi rast u visinu i otporne su na biotske i abiotske čimbenike. FarukMekić,Ćemal Višnjić,SeadIvojević: Još je jedna prednost manjih krugova. Njihova se površina može obnoviti žirom kitnjaka s okolnih stabala prije nego površine krugova promjera većeg od visine jednog stabla, zbog manje sposobnosti disperzije teškog žira kitnjaka. Stabla kitnjaka mogu se sjeći iznad vrlo gustog mladika, broj mladih biljaka može se značajno smanjiti radi djelovanja proreda i sječa ili radi mikroklimatskih promjena. Obnova hrasta kitnjaka može biti vrlo uspješna ako se sječa obavlja u manjim krugovima i ako se ti krugovi proširuju, ovisno o razvoju biljaka. Morfological variability of different of beech(Fagus sylvaticaL.)in Bosnia and Hercegovina Morfološka varijabilnost različitih provenijencija obične bukve u Bosni i Hercegovini U ovom članku analizirana je morfološka varijabilnost sjemena obične bukve i biljaka različitih provenijencija starih godinu dana, iz područja prirodnog rasprostranjenja Bosne i Hercegovine, i to iz Bužina, Bu gojna, Banja Luke, Bosanskog Grahova, Posušja i Olo va. Najveće sjeme (bukvicu) imale su provenijencije iz Banja Luke (dužina 16,17 mm, debljina 8,15 mm, m = 0,275 g), najmanju bukvicu imale su provenijencije iz Bosanskog Grahova (dužina 15,47 mm, debljina 7,22 mm, m = 0,143 g). Prosječne vrijednosti spomenutih indikatora bukvice za sve provenijencije iz Bosne i Hercegovine bile su: dužina 15,65 mm; širina 7,91 mm, m = 0,218 g; prosječni koeficijent korelacije oblika bukvice bio je 1,99 (d/š). Najbolje razvijene biljke imale su provenijencije iz Olova (promjer D = 3,5 mm; visinu H = 12,49 cm), a najslabije razvijene su bile biljke provenijencija blizu Posušja (D = 2,83 mm; visina H = 9,38 cm). Prosječni promjer (D = 3,16 mm i visinu H = 11,54 cm) imale su biljke svih provenijencija u “Bosni”. Rezultati ovih istraživanja ukazali su da razdjelu sjemenskih jedinica obične bukve u Bosni treba provesti u vertikalno (brdovita i planinska područja) i horizontalno (ravničarska područja). Napomena: Republika Hrvatska: zakonski je to provedeno Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/2009). Dr. sc. Joso Gračan |