DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 94 <-- 94 --> PDF |
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima izdanjeAkademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 6, studeni-prosinac 2011. godine izdvajamo: Izvodi iz referata sa kongresa “Stare šume Italije” – identifikacija, obilježje gospodarenja (drugi dio) Kongres je održan 25–26. lipnja 2010. godine u Prato diTivo, Pietra Camella – Teramo. Francesco Iovino i dr.: Struktura starih bukovih šuma u južnimApeninima. U svim mediteranskim zemljama i mnogim ostalim zemljama Europe, šume su zbog antropološke aktivnosti pretrpjele promjene prirodnog izgleda i strukturalna i funkcionalna oštećenja. U Italiji praktički ne postoje stare šume (po definiciji Spiesa, 2004 g.), već ekosustavi koje obilježavaju stara stabla teposebna struktura kompleksnog sastava cenoza i bogate biološke raznolikosti. Analizom mrtvih i živih komponenata moguće je definirati evolucijsko stanje i stupanj kompleksnosti ekosustava. Cilj ovog istraživanja je definiranje razvojnog stanja starih bukovih šuma u južnimApeninima (Campagna i Basilicata), pomoću analize živih i mrtvih stabala, te posljedica antropološkog utjecaja u prošlosti (šumski radovi ili izostanak intervencija za duže razdoblje). Studijski radoviobavljeni su u dvije bukove šume, jedna u Nacionalnom parku Cilento iVallo di Diano i druga u Nacionalnom parku Pollino, nadmorske visine: prva 1330–1550, druga 1700–1750 m. U svakoj od šuma ustanovljeni su biometrički podaci, analizom 2 ploha od 2500 m. Za analizu horizontalne strukture korišteni su indeksi NBSI (Neighbourhood Based Structural Indices), a za horizontalni indeksi LATHAM. Procjena nekromase uključuje stojeća i ležeća mrtva stabla, drvne fragmente i panjeve. U dobivenim rezultatimanalaze se podaci o prisutnosti stabala starih 300 do 350 godina., indeks LATHAM evidentira dobro razvijen vertikalni profil koji je tipičan za kompleksne strukture. Evidentirana nekromasa je velika i nalazi se u količini od 50 do 90 t/ha. Analizom horizontalne strukture ustanovljeno je da uslijed uginuća starih stabala, pospješeno elementarnim nepogodama dolazi do stvaranja progala, na kojima se javlja intenzivna prirodna obnova, stvarajući guste skupine. Strukturalne karakteristike i količina nekromasetipične su osobine zrelih faza šumske razvojne dinamike i dopuštaju označavanje promatranih šuma starima po dobi, strukturi i biomasi. Marco Marchetti,Carlo Blasi: Stare šume u Italiji po stalnoj nacionalnoj mreži podataka U Italiji uz ekosustave koji su pod antropološkim ut je cajem tisuće godina, postoje šumska područja smješte na na teško pristupačnim lokacijama koje imaju ka rakteristike velikog stupnja prirodnosti, predstavljajući vrijedno nasljeđe biološke raznolikosti. Posljednjih desetljeća povećanje troškova šumskih aktivnosti dovelo je do koncentracije planiranja šumskih sječa u lakše pristupačnim područjima, uzrokujući često napuštanje udaljenih terena. Istovremeno je povećan interes znanstvene zajednice za područja koja su prepuštena prirodnoj dinamici.Topredstavlja polaznu točku za projekt Old-growth forest u talijanskim nacionalnim parkovima, koji je programiran u Odjelu za zaštitu prirode u Ministarstvu okoliša, u suradnji sa Centrom za istraživanje biološke raznolikosti Sveučilišta “La sapienza” Roma. Prva faza projekta je realizirana od 2006–2009. godi ne, sa zadatkom prikupljanja informacija o učešću šum skih populacija s karakteristikama starih šuma u ok vi- rima Nacionalnih parkova. Naknadno su odabrana šum ska područja koja stvarno zadovoljavaju definiciju sta rih šuma na temelju projekta. Ustanovljene šumske zo ne su zatim unesene u mape, klasificirane po stupnju sta rosti i uključene u geodetsku bazu podataka, gdje je re gistrirano strukturalno i vegetacijsko obilježje staništa. Iako šumske površine Italije ne obiluju područjima koja nikada nisu bila pod utjecajem ljudske aktivnosti ili stoljećima bez antropološkog uznemiravanja, dobiveni rezultati omogućuju obilježavanje i proučavanje realnog stanja šuma s potencijalnim obilježjima starosti. Različitosti promatranih šumskih tipologija daje ovom projektu obilježje bitnog polazišta u ostvarenju nacionalne mreže starih šuma, te u ostvarenju toga projekta treba ustrajati. GianfrancoPirone i dr.:Šumska vegetacija Nacionalnog parka Gran Sasso i Monti della Laga Uz važnu ekološku, ekonomsku i kulturalnu ulogu, šume predstavljaju esencijalnu komponentu krajolika. U prostranoj panoramiApenina,šume sačinjavaju složene i raznolike strukture. Šume Nacionalnog parka Gran Sasso i Monti della La gapravi su uzorak šuma središnjihApenina. To su šu me bukve, cera, kestena, običnog graba, trepetljike, crnog gra ba, hrasta medunca, česmine i raznih vrba (uzduž vo denih tokova). Sa fitosociološkog stajališta opisane su sve asocijacije, tako na primjer za bukvu, koja pr edsta vlja najvažniju vrstu Apenina, a koja pokriva posebice sjeveroistočne padine do najviše vegetacijske zone. Dominantni oblik gospodarenja je panjača,te manji dio visoke šume bukve s jelom.Autori navode pet asoci jacija bukovih šuma, od čega tri imaju termofilno ob i lježje, a ostale dvije su na površinama nižih tem peratura i odgovaraju srednjeeuropskim bukovim šu mama. |