DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 94     <-- 94 -->        PDF

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA


(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima
izdanjeAkademije šumarskih znanosti – Firenze)


Iz broja 6, studeni-prosinac 2011. godine izdvajamo:


Izvodi iz referata sa kongresa “Stare šume Italije”


– identifikacija, obilježje gospodarenja (drugi dio)


Kongres je održan 25–26. lipnja 2010. godine u
Prato diTivo, Pietra Camella – Teramo.


Francesco Iovino i dr.: Struktura starih bukovih
šuma u južnimApeninima.


U svim mediteranskim zemljama i mnogim ostalim
zemljama Europe, šume su zbog antropološke aktivnosti
pretrpjele promjene prirodnog izgleda i strukturalna i
funkcionalna oštećenja. U Italiji praktički ne postoje
stare šume (po definiciji Spiesa, 2004 g.), već ekosustavi
koje obilježavaju stara stabla teposebna struktura kompleksnog
sastava cenoza i bogate biološke raznolikosti.


Analizom mrtvih i živih komponenata moguće je definirati
evolucijsko stanje i stupanj kompleksnosti ekosustava.
Cilj ovog istraživanja je definiranje razvojnog stanja
starih bukovih šuma u južnimApeninima (Campagna
i Basilicata), pomoću analize živih i mrtvih stabala, te
posljedica antropološkog utjecaja u prošlosti (šumski radovi
ili izostanak intervencija za duže razdoblje).


Studijski radoviobavljeni su u dvije bukove šume,
jedna u Nacionalnom parku Cilento iVallo di Diano i
druga u Nacionalnom parku Pollino, nadmorske visine:
prva 1330–1550, druga 1700–1750 m. U svakoj od
šuma ustanovljeni su biometrički podaci, analizom


2


ploha od 2500 m. Za analizu horizontalne strukture
korišteni su indeksi NBSI (Neighbourhood Based
Structural Indices), a za horizontalni indeksi LATHAM.
Procjena nekromase uključuje stojeća i ležeća
mrtva stabla, drvne fragmente i panjeve.


U dobivenim rezultatimanalaze se podaci o prisutnosti
stabala starih 300 do 350 godina., indeks LATHAM
evidentira dobro razvijen vertikalni profil koji je
tipičan za kompleksne strukture. Evidentirana nekromasa
je velika i nalazi se u količini od 50 do 90 t/ha.
Analizom horizontalne strukture ustanovljeno je da
uslijed uginuća starih stabala, pospješeno elementarnim
nepogodama dolazi do stvaranja progala, na kojima
se javlja intenzivna prirodna obnova, stvarajući
guste skupine.


Strukturalne karakteristike i količina nekromasetipične
su osobine zrelih faza šumske razvojne dinamike
i dopuštaju označavanje promatranih šuma starima po
dobi, strukturi i biomasi.


Marco Marchetti,Carlo Blasi: Stare šume u
Italiji po stalnoj nacionalnoj mreži podataka


U Italiji uz ekosustave koji su pod antropološkim
ut je cajem tisuće godina, postoje šumska područja
smješte na na teško pristupačnim lokacijama koje imaju
ka rakteristike velikog stupnja prirodnosti, predstavljajući
vrijedno nasljeđe biološke raznolikosti.


Posljednjih desetljeća povećanje troškova šumskih
aktivnosti dovelo je do koncentracije planiranja šumskih
sječa u lakše pristupačnim područjima, uzrokujući
često napuštanje udaljenih terena. Istovremeno je povećan
interes znanstvene zajednice za područja koja su
prepuštena prirodnoj dinamici.Topredstavlja polaznu
točku za projekt Old-growth forest u talijanskim nacionalnim
parkovima, koji je programiran u Odjelu za zaštitu
prirode u Ministarstvu okoliša, u suradnji sa
Centrom za istraživanje biološke raznolikosti Sveučilišta
“La sapienza” Roma.


Prva faza projekta je realizirana od 2006–2009. godi ne,
sa zadatkom prikupljanja informacija o učešću šum skih
populacija s karakteristikama starih šuma u ok vi-
rima Nacionalnih parkova. Naknadno su odabrana
šum ska područja koja stvarno zadovoljavaju definiciju
sta rih šuma na temelju projekta. Ustanovljene šumske
zo ne su zatim unesene u mape, klasificirane po stupnju
sta rosti i uključene u geodetsku bazu podataka, gdje je
re gistrirano strukturalno i vegetacijsko obilježje staništa.


Iako šumske površine Italije ne obiluju područjima
koja nikada nisu bila pod utjecajem ljudske aktivnosti ili
stoljećima bez antropološkog uznemiravanja, dobiveni
rezultati omogućuju obilježavanje i proučavanje realnog
stanja šuma s potencijalnim obilježjima starosti. Različitosti
promatranih šumskih tipologija daje ovom projektu
obilježje bitnog polazišta u ostvarenju nacionalne mreže
starih šuma, te u ostvarenju toga projekta treba ustrajati.


GianfrancoPirone i dr.:Šumska vegetacija Nacionalnog
parka Gran Sasso i Monti della Laga


Uz važnu ekološku, ekonomsku i kulturalnu ulogu,
šume predstavljaju esencijalnu komponentu krajolika. U
prostranoj panoramiApenina,šume sačinjavaju složene
i raznolike strukture. Šume Nacionalnog parka Gran
Sasso i Monti della La gapravi su uzorak šuma središnjihApenina.
To su šu me bukve, cera, kestena, običnog
graba, trepetljike, crnog gra ba, hrasta medunca, česmine
i raznih vrba (uzduž vo denih tokova). Sa fitosociološkog
stajališta opisane su sve asocijacije, tako na primjer
za bukvu, koja pr edsta vlja najvažniju vrstu Apenina, a
koja pokriva posebice sjeveroistočne padine do najviše
vegetacijske zone.


Dominantni oblik gospodarenja je panjača,te manji
dio visoke šume bukve s jelom.Autori navode pet asoci jacija
bukovih šuma, od čega tri imaju termofilno ob i lježje,
a ostale dvije su na površinama nižih tem peratura
i odgovaraju srednjeeuropskim bukovim šu mama.