DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 95     <-- 95 -->        PDF

U odnosu na makroklimu, supstrat i vegetaciju au-
tori razlikuju tri tipa šuma:


1. Zonalne šume, vezane za regionalnu klimu i bioklimatske
karakteristike područja,
2. Ekstrazonalne šume, prisutne izvan tipičnog biogeografskog
i bioklimatskog područja i
3. Azonalne šume, nisu vezane za biogeografska i biokli
matska područja, a odnose se uglavnom na pioni r ske
cenoze, za koje klima ne predstavlja određujući
čimbenik.


Različite šumske tipologije u okviru Nacionalnog par ka
Gran Sasso i Monti della Laga čine važnu ulogu u biološkoj
raznolikosti područja. Mreža Natura 2000 priznaje
za područje Parka 11staništa posebne vrijednosti (SIC).


Caterina Palombo i dr.: Strukturne karakteristike
sastojina planinskog bora (Pinus mugo) u Nacionalnom
parku Dolomiti Bellunesi


Ekosustavi visokih kota, na gornjoj granici geografske
rasprostranjenosti vrste, mogu dati korisne informacije
o drvnom prirastu i klimatskim promjenama. Radi
opisa ekotona klekovine, postavljene su tri plohe uzduž
visinske gradijente u Monti del sole, na sjeverozapadnoj
ekspoziciji i nadmorskoj visini od 1850–2000 m.
Vršena je dendrološka analiza, pomoću koje je moguće
rekonstruirati strukturu i dob populacije.


Srednje veličine jedne plohe predstavljaju tipično
stanje, dok se na ostale dvije plohepokazuje trend povećanog
prirasta od prve polovine XX. stoljeća. Evidentirane
su povećane širine godova. Ove populacije
planinskog bora (klekovina, bor krivulj) pripadaju vegetacijskoj
asocijaciji Sorbo chamaemespili – Pinetum
mugi i tvore trajne formacije.


Maria ChiaraManetti i dr.:Stare šume i rezultati
pokusa na Pavarijevim pokusnim plohama


U članku su opisana obilježja starih šuma i definirana
va žnost tih sastojina za ustanovljenje prikladnog
gospodare nja,koje bi doprinijelo razvoju strukturalne
komplek snosti.


Primarne šume su u Europi praktično reliktne, te ih
treba izuzeti iz uobičajenog gospodarenja i na njih primjenjivati
režim potpune zaštite. Početkom 50-ih godina
prošloga stoljeća prof.Aldo Pavariustanovio je mrežu
od 24 stalne plohe, s ciljem da se slijedi prirodni razvoj
raznih šumskih sastojina, kako bi se dobila sigurna
osnova za rješavanje problematike uzgojnih radova u šu-
mama. Većina tih šumskih zajednica, ustanovljenih po
prof. Pavariju, izgubljene su radi raznih okolnosti: požari,
pašarenje i ponovno korištenje.


U ovom članku opisana je dinamika razvoja na 5
istraživačkih površina,i to na zajednicama mediteranske
makije i mješovitoj šumi bukve i jele. Registrirani
parametri pokazuju pozitivnu dinamiku razvoja, iako je
to još daleko od stanja ravnoteže. Za razliku od prirodnih
šuma,osjete se posljedice prethodnog korištenja tla
i vegetacije.


Šumske vrste koje čine dio cjeline šume,svoje učešće
su modificirali u brojnosti i dominantnosti u odnosu
na svoju autoekologiju i kapacitet otpornosti. Monitoring
na dužerazdoblje primarnih i sekundarnih šuma u
prirodnom razvoju ima danas višestruko vrijedne razloge.
Praksaje jako promijenjena, a u budućnosti će se
promijeniti još više. Zbog toga će mnoge šume ostarjeti.
Turnusi sječa se produžuju i naknadna obnova gotovo
ostaje pravilo. Sve to potvrđuje potrebu stalnog monitoringa
starih šuma.


Giovanna Potenza,Simonetta Fascetti: Lišajevi
kao indikatori starih šuma uApeninima južne
Italije


Epifitni lišajevi su posebno osjetljivi na gospodarenje
u šumama. U starim šumamanalaze se mnoge vrste lišajeva.
Oskudna zastupljenost lišajeva u mladim šumama
uzrokovana je nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima
koji otežavaju agamiju (razmnožavanje bez oplođivanja).


Lobaria pulmonaria i mnoge druge vrste lišajeva
smatraju se indikatorima starih šuma s kontinuiranim i
dugim ekološkim razvojem.


U ovom projektuuspoređena je struktura krajolika, sastav
šume i učešće lišajeva (posebice epifitskih) u tri prirodne
i gospodarene šume unutar Nacionalnog parkaVal
d’Agri u južnim Apeninima, radi ustanovljenja odnosa
zajednice lišajeva i načina šumskog gospodarenja.Epifitski
lišajevi ustanovljeni su na deblima hrastova (kitnjak,
cer i medunac), na bukvi i na stablima jele. Na
svakom stablu, na kojemu je nađen lišajLobaria pulmonaria,
pronađene su i ostale brojne vrste lišajeva.


Alessandro Wolynski:Planiranje i gospodarenje
u starim šumamaTrenta


Naseljenost pokrajne Trentino i ostalih područja
Alpa od antičkih vremena do danas, sa kontinuiranim
antropološkim utjecajem, uzrokovalo je sadašnje stanje
šuma ovoga područja. Zbog toga ne postoje primarne
šume, već male izolirane oaze, gdje je utjecaj čovjeka izvjesno
vrijeme bio manje izražen. Te šume mogu se
smatrati potencijalno starim šumama. Na području
Trenta, na padinama Val di sole iVal Comasine, registrirano
je oko 130 stabala ariša starih preko 600 godina.


S obzirom da postoje lokacije izuzetnog naturalističkog
i znanstvenog interesa, koje su ugrožene raznim
aktivnostima (naročito intenzivnom pašarenju), programirane
su mjere zaštite i posebna strategija gospodarenja
i uređivanja šuma. Od 80-ih godina prošloga
stoljeća izdvojeno je dvanaest područja s posebnom zaštitom
od antropološkog utjecaja. Osim toga, 69 000 ha
ili 20% šumske površine izdvojeno je iz namjene proizvodnje
drvnih sortimenata.