DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 95 <-- 95 --> PDF |
U odnosu na makroklimu, supstrat i vegetaciju au- tori razlikuju tri tipa šuma: 1. Zonalne šume, vezane za regionalnu klimu i bioklimatske karakteristike područja, 2. Ekstrazonalne šume, prisutne izvan tipičnog biogeografskog i bioklimatskog područja i 3. Azonalne šume, nisu vezane za biogeografska i biokli matska područja, a odnose se uglavnom na pioni r ske cenoze, za koje klima ne predstavlja određujući čimbenik. Različite šumske tipologije u okviru Nacionalnog par ka Gran Sasso i Monti della Laga čine važnu ulogu u biološkoj raznolikosti područja. Mreža Natura 2000 priznaje za područje Parka 11staništa posebne vrijednosti (SIC). Caterina Palombo i dr.: Strukturne karakteristike sastojina planinskog bora (Pinus mugo) u Nacionalnom parku Dolomiti Bellunesi Ekosustavi visokih kota, na gornjoj granici geografske rasprostranjenosti vrste, mogu dati korisne informacije o drvnom prirastu i klimatskim promjenama. Radi opisa ekotona klekovine, postavljene su tri plohe uzduž visinske gradijente u Monti del sole, na sjeverozapadnoj ekspoziciji i nadmorskoj visini od 1850–2000 m. Vršena je dendrološka analiza, pomoću koje je moguće rekonstruirati strukturu i dob populacije. Srednje veličine jedne plohe predstavljaju tipično stanje, dok se na ostale dvije plohepokazuje trend povećanog prirasta od prve polovine XX. stoljeća. Evidentirane su povećane širine godova. Ove populacije planinskog bora (klekovina, bor krivulj) pripadaju vegetacijskoj asocijaciji Sorbo chamaemespili – Pinetum mugi i tvore trajne formacije. Maria ChiaraManetti i dr.:Stare šume i rezultati pokusa na Pavarijevim pokusnim plohama U članku su opisana obilježja starih šuma i definirana va žnost tih sastojina za ustanovljenje prikladnog gospodare nja,koje bi doprinijelo razvoju strukturalne komplek snosti. Primarne šume su u Europi praktično reliktne, te ih treba izuzeti iz uobičajenog gospodarenja i na njih primjenjivati režim potpune zaštite. Početkom 50-ih godina prošloga stoljeća prof.Aldo Pavariustanovio je mrežu od 24 stalne plohe, s ciljem da se slijedi prirodni razvoj raznih šumskih sastojina, kako bi se dobila sigurna osnova za rješavanje problematike uzgojnih radova u šu- mama. Većina tih šumskih zajednica, ustanovljenih po prof. Pavariju, izgubljene su radi raznih okolnosti: požari, pašarenje i ponovno korištenje. U ovom članku opisana je dinamika razvoja na 5 istraživačkih površina,i to na zajednicama mediteranske makije i mješovitoj šumi bukve i jele. Registrirani parametri pokazuju pozitivnu dinamiku razvoja, iako je to još daleko od stanja ravnoteže. Za razliku od prirodnih šuma,osjete se posljedice prethodnog korištenja tla i vegetacije. Šumske vrste koje čine dio cjeline šume,svoje učešće su modificirali u brojnosti i dominantnosti u odnosu na svoju autoekologiju i kapacitet otpornosti. Monitoring na dužerazdoblje primarnih i sekundarnih šuma u prirodnom razvoju ima danas višestruko vrijedne razloge. Praksaje jako promijenjena, a u budućnosti će se promijeniti još više. Zbog toga će mnoge šume ostarjeti. Turnusi sječa se produžuju i naknadna obnova gotovo ostaje pravilo. Sve to potvrđuje potrebu stalnog monitoringa starih šuma. Giovanna Potenza,Simonetta Fascetti: Lišajevi kao indikatori starih šuma uApeninima južne Italije Epifitni lišajevi su posebno osjetljivi na gospodarenje u šumama. U starim šumamanalaze se mnoge vrste lišajeva. Oskudna zastupljenost lišajeva u mladim šumama uzrokovana je nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima koji otežavaju agamiju (razmnožavanje bez oplođivanja). Lobaria pulmonaria i mnoge druge vrste lišajeva smatraju se indikatorima starih šuma s kontinuiranim i dugim ekološkim razvojem. U ovom projektuuspoređena je struktura krajolika, sastav šume i učešće lišajeva (posebice epifitskih) u tri prirodne i gospodarene šume unutar Nacionalnog parkaVal d’Agri u južnim Apeninima, radi ustanovljenja odnosa zajednice lišajeva i načina šumskog gospodarenja.Epifitski lišajevi ustanovljeni su na deblima hrastova (kitnjak, cer i medunac), na bukvi i na stablima jele. Na svakom stablu, na kojemu je nađen lišajLobaria pulmonaria, pronađene su i ostale brojne vrste lišajeva. Alessandro Wolynski:Planiranje i gospodarenje u starim šumamaTrenta Naseljenost pokrajne Trentino i ostalih područja Alpa od antičkih vremena do danas, sa kontinuiranim antropološkim utjecajem, uzrokovalo je sadašnje stanje šuma ovoga područja. Zbog toga ne postoje primarne šume, već male izolirane oaze, gdje je utjecaj čovjeka izvjesno vrijeme bio manje izražen. Te šume mogu se smatrati potencijalno starim šumama. Na području Trenta, na padinama Val di sole iVal Comasine, registrirano je oko 130 stabala ariša starih preko 600 godina. S obzirom da postoje lokacije izuzetnog naturalističkog i znanstvenog interesa, koje su ugrožene raznim aktivnostima (naročito intenzivnom pašarenju), programirane su mjere zaštite i posebna strategija gospodarenja i uređivanja šuma. Od 80-ih godina prošloga stoljeća izdvojeno je dvanaest područja s posebnom zaštitom od antropološkog utjecaja. Osim toga, 69 000 ha ili 20% šumske površine izdvojeno je iz namjene proizvodnje drvnih sortimenata. |