DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Izdvajanje šumskih površina marginalnog ekonom skog značenja i prepuštanje prirodnoj evoluciji unutar produktivnih šuma, nema za zadatak samo njihovo očuvanje, već njihovo vrednovanje za biološku, znanstvenu i didaktičko-edukativnu namjenu. Naglašena je važnost informacija dobivenih od ustanovljene mreže starih šuma na tipološkoj osnovi, za primjenu na gospodarenje šumama na način koji integrira ekološkookolišnagledišta s ekonomskim. Michele Puxeddu i dr.: Posljednji divovi medunca na Sardiniji Na otoku Sardiniji antropološka aktivnost je prouzročila posebno velika oštećenja na šumskoj vegetaciji. Poseban primjer su reliktne šume medunca (Quercus pubescensWild) koje su zauzimale lokacije najviših dijelova planine Gennargentu. Prostorno-vremenskom inventarizacijom vođenom pomoću software GIS, metodom multitemporalne kartografije, evidentirane su promijene rasprostranjenosti ovoga hrasta u posljednjih28 godina. 1977.godine medunac je zauzimao površinu od 246 ha, da bi se ta površina u 2005. godini smanjila na 158 ha (-36 %). Na ovim površinama je 1977 g. evidentirano 4883 stabla, da bi se godine 2005.taj broj smanjio na svega 907 stabala (-85%). Radi se o vrlo starim stablima hrasta medunca, egzotičnog izgleda i velikih dimenzija, koji daju posebno obilježje izgledu krajolika. Dramatično smanjenje površina i broja reliktnih stabala medunca, u inače osiromašenom šumskom pokrovu otoka Sardinije, predstavlja ozbiljnu opasnost za očuvanje genetske varijabilnosti vrste i izgleda krajolika. Frane Grospić IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRYASSOCIATION FOTO IZLET Nastavljajući uspješnu suradnju šumara i fotografa, krajem prošle godine održan je u organizaciji HŠD-a ogranka Karlovac foto izlet “Slunj 2010”. U jutro 16. listopada 2010. godine okupilo se 24 fotografa iz Karlo v ca, Zagreba i Koprivnice te su se uputili na is traživanje njima neviđenih susreta krša i vode Karlovačke županije. Pomno odabrana područja za održavanje ovogodišnjeg foto izleta (natjecateljskog karaktera!) bila su izvor rijeke Slunjčice nedaleko od Slunja i izletište “Vrela Mrežnice”, također u okolici Slunja.Teško je bilo u tako ras košnom krajoliku punom divnih zakutaka i slabo po z natih prirodnih bisera koje su Korana, Mrežnica i Slunjčica savile u okolici Slunja, odlučiti se što u samo je dnom danu pokazati zaista radoznalim i zahvalnim go- s tima. Najveća radost je gostima iz potpuno drukčijih kra jolika, poput ravne Podravine ili gradske vreve Za gre ba pružiti doživljaj divljeg, nedirnutog krša Korduna, ka njona Mrežnice, plavetnila Slunjčice, mističnosti napuš tenih mlinova i priča vezanih uz nastajanje svih tih vi zualnih bajki. Svakako, ostat će još puno takvih kuta ka za neke druge foto izlete! No, kako svaki pravi izlet, a i radni zadatak započinje dobrim pripremama – i mi smo ih odradili – doručak je bio postavljen u selu Slušnici pod nadstrešnicom lovačkog doma,koju su ustupili članovi LD “Korana” iz Slunja. Fotografi su iznenađeni ozbiljnošću pripre ma, jednako ozbiljno prihvatili svoj dio posla – marlji vo odabiranje dijelova Slunjčice za svoje foto zbirke i “SLUNJ 2010.” Druga postaja bilo je izletište poznato pod nazivom “Vrelo Mrežnice”, s prekrasnim vidikovcem na putu do samog izletišta. Natjecatelji su morali dati najbolje od sebe budući da je dan bio maglovit, oblačan i općenito vrlo težak za fotografske zadatke. Fotografije krajolika u tim je uvjetima bio izazov snimiti, ali boje jesenskih plodova su nadoknadile pomanjkanje sunca i svjetla, što je povećalo udio fotografija detalja. Pristigle fotografije pokazale su da se zaista radilo o profesionalcima. Naime, sudionici su bili već nagrađivani iz prijašnjih foto izleta Marija iVladoFerenčić, zatim članovi višestruko nagrađivanog i jednog od najaktivnijih foto klubova – Zagreb, te djeca iz foto sekcije Podravsko sunce. Terenski uvjeti svima su predstavili dodatni izazov, a viđeni detalji mamili na hvatanje objektivom. Čak je i Slika 1. Otvorenje izlozba u Slunju naravno natječaje. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 97 <-- 97 --> PDF |
poziv na ručak jedva odvukao zanesenjake od mnoštva ODRASLI –DETALJ motiva koji u krškim predjelima vire iz svake stijene, 1. UMREŽI –Valentina Bunić, Zagreb – ukupno mnoštva slapova, rosom obavijenih plodova okolnih najbolja fotografija odraslih grmova. Ručak koji su pripremili zaposlenici Šumarije Slunj i okus lovačkog gulaša nije trebalo zabilježiti fotografijama, što ne znači da nije ostao zabilježen u pamćenju sudionika kojima je odabir menija bio pun pogodak za završetak šumarskog izleta. No, kako se dobro društvo teško rastaje, većina sudionika je i nakon proglašenja završetka natjecateljskog dijela izleta ostala u dobrim rukama organizatora te smo produžili druženje i nastavili obilazak Slunja i Rastoka, gdje je snimljeno još mnogo fotografija za sjećanje i pokazivanje prijateljima i obiteljima. Sudionici su se vratili svojim kućama, a organizatori svo jim redovnim poslovima. Ipak je još bilo posla za sve na tjecatelji su trebali odabrati po 5 fotografija za natječaj, a organizatori izabrati najbolje fotografije. Ocjenjiva čki od bor na čelu s predsjednikom Igorom Čepurko v s kim i članovima OliveromVlainićem,Dubravkom Ra de Jagaš, Ines Vusić Paunović i Lucijom Var gović sastao se 29. studenog 2010. godine u Šumar skom klubu ogranka Karlovac radi odabira pristiglih fo tografija s foto izleta. Našli su se pred slatkim mukama! Me đu 56 pristiglih fotografija izabrati najbolje! Kategori je odrasli/ djeca i detalj/ krajolik donekle su olakšale zada tak, jednako kao i vrsnost pobjednice natječaja Valenti ne Bunić. Naime, jedine dvije fotografije, oko kojih se dvo jilo koja bi trebala biti proglašena najboljom, su njeni ra dovi. Toni ne čudi,jer je mlada umjetnica više puta nagra đivana na međunarodnim salonima fotografije i doista je bila čast imati nju i takve sudionike na foto izletu te kas nije dobiti priliku diviti se njihovim radovima. Pogled tak vih fotografa na detalje i lokalnim će poznavateljima ob i đenih lokacija promijeniti budući način gledanja na ne kada previđene bisere,poput pobjedničke mreže kapi u pa ukovoj mreži, krhkog stabalca u magli, žarko žutih glji va ili gotovo metalik crvenih bobica gloga. Mutan dan doprinijeo je i velikom broju fotografa koji su odabrali crno bijelu tehniku, možda neočekivanu u jesenskom koloritu, ali sa sasvim novim pogledom koji daje svevremenske fotografije krajolika i gotovo arhitektonske vizure gljiva i lišajeva. Dječji pogled i moć otkrivanja zanimljivih detalja zapanjili su nas tek po primitku fotografija. Dok je na terenu izgledalo kao da se radi tek o njihovoj igri u prirodi – fotografije su pokazale koliko mašte gubimo odrastanjem. Fotografije daždevnjaka glave sakrivene u mahovinu, moć uočavanja života u kamenu, a sve opet praćeno već izvrsnom fotografskom tehnikom i nekoliko fotografija za koje je zbog kvalitete teško povjerovati da ih je napravilo dijete, dovoljno govore o malim umjetnicima koji su uživajući na izletu svim promatračima fotografija pružili Slika 2. 1. mjesto odrasli detalj i ukupnoValentina Bunić, U mreži 2. VODENIČARI – Igor Ivanović, Zagreb 3. MESOŽDERKA– DamirTiljak, Zagreb ODRASLI–KRAJOLIK 1. VRELO – Igor Ivanović, Zagreb Slika 3. 1. mjesto odrasli krajolik Igor Ivanović,Vrelo 2. BOJE JESENI –Vlado Ferenčić, Karlovac 3. JESEN – Marija Ferenčić, Karlovac DJECA–DETALJ 1. GLJIVARSKA RAPSODIJA – Gorana Morić, Koprivnica- ukupno najbolja fotografija djece mogućnost da dječjim očima pogledaju prirodne motive. Slika 4. 1 mjesto djeca detalj i ukupno Gorana Morić Gljivarska rapsodija Odabrane najbolje fotografije po kategorijama su: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 98 <-- 98 --> PDF |
2. ŽIVOTU KAMENU – Darko Zubec, Koprivnica 3. CRVENE BOBICE – Gorana Morić, Koprivnica DJECA –KRAJOLIK 1. TAMO DALEKO – Mihaela Krolo, Koprivnica 2. KUTAK MIRA– Josipa Krolo, Koprivnica 3. DIVOTA– Darko Zubec, Koprivnica Odbor je odlučio da sve pristigle fotografije budu tiskane u katalogu foto izleta koji je i ove godine pripremila članica ogranka InesVusić Paunović. Fotografije su bile izložene od 17. do 31. siječnja 2011. godine u karlovačkoj gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić”, a zbog velikog interesa sve većeg broja ljudi koji prate naše foto izlete i zanimljivih fotografija koje se kao rezultat izleta mogu vidjeti, 25. ve ljače izložba je postavljena i u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Slunju gdje se mogla razgledati do 14.ožujka. Otvorenje izložbe u Karlovcu iskorišteno je kao pri go da za podjelu zahvalnica svim sudionicima izleta te priznanja i nagrada autorima najboljih fotografija.Također je iskorištena prilika da se okupljenima skrene pozornost na međunarodnu godinu šuma,čije je obilježavanje naglašeno i promotivnim plakatom postavljenim uz izložbu. Osobito hvala ravnateljici knjižnice gospođi FridiBišćankoja uvijek ljubazno ustupi termin za zaista dobro posjećene izložbene prostore knjižnice, što osigurava velik broj posjetitelja koji mogu vidjeti nastale radove i potaknuti interes za umjetnost fotografije, mjesto nas ta n ka fotografija, a i za rad karlovačkog ogranka HŠD-a čija,aktivnost u kulturnom životu Karlovca odavno nije novost. Izražene želje za daljnjom suradnjom i druženjem natjecatelja i organizatora samo su još jedna potvrda uspješnosti foto izleta. Znatiželjnim sudionicima koji unaprijed s povjerenjem pristaju na naš odabir lokacija otkrivamo da će se ovogodišnji foto izlet održati na području Pokupskog bazena tijekom travnja 2011. Ova aktivnost prilog je djelovanju prošle godine formiranoj Sekciji za kulturu, sport i rekreaciju HŠD-a. Mr. sc. Lucija Vargović, dipl. ing. šum. 43. EFNS (6–12. 3. 2011.g., Östersund, Švedska) Domaćin ovogodišnjeg 43. EFNS susreta europskih šumara bila je Švedska. Za nas iz južnog dijela Europe bio je to dugačak put na sjever, s 3 050 km u jednome smjeru, najduži do sada. Odlučili smo se za putovanje autobusom Šumarskoga fakulteta iz nekoliko razloga. Prvi je svakako velika količina i glomaznost opreme, drugi potreba da je u Švedskoj radi molbilnosti svejedno trebalo unajmiti neko vozilo, i naposljetku, kada se ide na takav put prilika je nešto i vidjeti. Tako je 26-teročlana hrvatska ekipa nakon trodnevnog putovanja uz dva spavanja u Hamburgu i Jönköpingsu te usputno zaustavljanje u Kopenhagenu i Stockholmu, doputovala u Östersund grad domaćin 43. EFNS-a. Kako bi se upoznali s ovogodišnjim domaćinom, kratko ćemo ga predstaviti. Kraljevina Švedska ustav na je monarhija demokratskog sustava, u kojemu kralj ima samo simboličnu ulogu. Članica je EU, dohodak je 37 526 USD po glavi stanovnika, novčana jedinica je SKR, jezik je švedski. Narod je potomci su vikinga. Zemlja nije ratovala više od 200 godina. Švedska se prostire u pravcu sjever-jug u dužini 2 od 1 600 km na površini od 449 964 km s 9,26 mil. sta 2 novnika (20,6 stanovnika/km). Glavni grad je Stock holm s 1.5 mil.stanovnika. Pod vodom je 17 % površine u 30-tak većih rijeka i 8 % u oko 90 000 jezera (npr. je skandinavski germanskih korjena – Slika 1. Na proputovanju kroz Stockholm |