DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 98 <-- 98 --> PDF |
2. ŽIVOTU KAMENU – Darko Zubec, Koprivnica 3. CRVENE BOBICE – Gorana Morić, Koprivnica DJECA –KRAJOLIK 1. TAMO DALEKO – Mihaela Krolo, Koprivnica 2. KUTAK MIRA– Josipa Krolo, Koprivnica 3. DIVOTA– Darko Zubec, Koprivnica Odbor je odlučio da sve pristigle fotografije budu tiskane u katalogu foto izleta koji je i ove godine pripremila članica ogranka InesVusić Paunović. Fotografije su bile izložene od 17. do 31. siječnja 2011. godine u karlovačkoj gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić”, a zbog velikog interesa sve većeg broja ljudi koji prate naše foto izlete i zanimljivih fotografija koje se kao rezultat izleta mogu vidjeti, 25. ve ljače izložba je postavljena i u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Slunju gdje se mogla razgledati do 14.ožujka. Otvorenje izložbe u Karlovcu iskorišteno je kao pri go da za podjelu zahvalnica svim sudionicima izleta te priznanja i nagrada autorima najboljih fotografija.Također je iskorištena prilika da se okupljenima skrene pozornost na međunarodnu godinu šuma,čije je obilježavanje naglašeno i promotivnim plakatom postavljenim uz izložbu. Osobito hvala ravnateljici knjižnice gospođi FridiBišćankoja uvijek ljubazno ustupi termin za zaista dobro posjećene izložbene prostore knjižnice, što osigurava velik broj posjetitelja koji mogu vidjeti nastale radove i potaknuti interes za umjetnost fotografije, mjesto nas ta n ka fotografija, a i za rad karlovačkog ogranka HŠD-a čija,aktivnost u kulturnom životu Karlovca odavno nije novost. Izražene želje za daljnjom suradnjom i druženjem natjecatelja i organizatora samo su još jedna potvrda uspješnosti foto izleta. Znatiželjnim sudionicima koji unaprijed s povjerenjem pristaju na naš odabir lokacija otkrivamo da će se ovogodišnji foto izlet održati na području Pokupskog bazena tijekom travnja 2011. Ova aktivnost prilog je djelovanju prošle godine formiranoj Sekciji za kulturu, sport i rekreaciju HŠD-a. Mr. sc. Lucija Vargović, dipl. ing. šum. 43. EFNS (6–12. 3. 2011.g., Östersund, Švedska) Domaćin ovogodišnjeg 43. EFNS susreta europskih šumara bila je Švedska. Za nas iz južnog dijela Europe bio je to dugačak put na sjever, s 3 050 km u jednome smjeru, najduži do sada. Odlučili smo se za putovanje autobusom Šumarskoga fakulteta iz nekoliko razloga. Prvi je svakako velika količina i glomaznost opreme, drugi potreba da je u Švedskoj radi molbilnosti svejedno trebalo unajmiti neko vozilo, i naposljetku, kada se ide na takav put prilika je nešto i vidjeti. Tako je 26-teročlana hrvatska ekipa nakon trodnevnog putovanja uz dva spavanja u Hamburgu i Jönköpingsu te usputno zaustavljanje u Kopenhagenu i Stockholmu, doputovala u Östersund grad domaćin 43. EFNS-a. Kako bi se upoznali s ovogodišnjim domaćinom, kratko ćemo ga predstaviti. Kraljevina Švedska ustav na je monarhija demokratskog sustava, u kojemu kralj ima samo simboličnu ulogu. Članica je EU, dohodak je 37 526 USD po glavi stanovnika, novčana jedinica je SKR, jezik je švedski. Narod je potomci su vikinga. Zemlja nije ratovala više od 200 godina. Švedska se prostire u pravcu sjever-jug u dužini 2 od 1 600 km na površini od 449 964 km s 9,26 mil. sta 2 novnika (20,6 stanovnika/km). Glavni grad je Stock holm s 1.5 mil.stanovnika. Pod vodom je 17 % površine u 30-tak većih rijeka i 8 % u oko 90 000 jezera (npr. je skandinavski germanskih korjena – Slika 1. Na proputovanju kroz Stockholm |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 99 <-- 99 --> PDF |
zero Vanem najveće je u zapadnoj 2 Europi, ima površinu od 5 546 km). Zbog brojnih vodopada i brzaka rijeke nisu plovne. Zemlja je administrativno podijeljena na 21 provinciju (na švedskom län) koje imaju upravu i skupštinu. Južni dio zemlje nastavak je plodnih polja sjeverne Njemačke i Danske, koja postepeno prelaze u više šumovite i manje plodne predjele, a ostatak južnog dijela su naizmjenično stjenoviti poljski predjeli i jezera (najtipičniji primjer je područje Stockholma i Geteborga). Sjeverno od ovoga pojasa je brežulj- Slika 2. Hrvatska ekipa na 43. EFNS-u – biatlonski stadion u Östersundu kasto-planinsko područje, šumovito i ispresjecano velikim riječnim dolinama. Dalje na sjeveru su bazeni s rudnim bogatstvom (cink, olovo i željezo) te najveće zalihe švedskog granita i kristalnog škriljca. Zapadna granica prema Norveškoj skandinavski je planinski lanac na nadmorskoj visini prosječno 1 000–2 000 m (najviši vrh Kebnekaise 2011 m), gdje izviru gotovo sve najveće rijeke. Većina stanovnika živi na plodnijem jugu, zemlja je visokog životnog standarda, s posebnom brigom o djeci (sva su u vrtićima besplatno i za svako dijete se dobiva dječji dodatak), uz besplatno zdravstvo za sve, pa i nezaposlene, a u mirovinu se ide sa 65 godina starosti neovisno o spolu. Socijalna je država u kojoj se na svakom koraku vidi visoki životni standard, ali i skromnost ljudi, u lijepo uređenim kućama – ne vilama. Od kolega šumara saznajemo da je omjer plaća oko 1:1,3 i da si svaki građanin s takvom plaćom može priuštiti pristojan život. Privreda je izvozno orijentirana (drvo, hidrenergija, željezo i dr.), a radna snaga dobro obrazovana. Inženjerski sektor čini 50 % proizvodnje za izvoz (telekomunikacije, automobilska, zrakoplovna i farmaceutska industrija i dr.). Poljoprivreda je zastupljena sa svega 2 %, kako po proizvodnji tako i po broju zaposlenih. Spomenimo samo neke firme:Volvo, Ericsson, Sony Ericsson Mobile ComunicationsAB, Svenska CellulosaAktiebolaget, Elektrolux, Sandvik, Scania i dr. Oko 600 km sjeverno od Stockholma nalazi se Östersund na obali jezera Storsjön, u pokrajini Jämtlands, uspostavljenoj 1810. god., sada sa 127 000 stanovnika, od kojih 59 000 živi u Östersundu. Grad je okružen planinama s veličanstvenim pejsažima u kojima je moguće uživati i ljeti i zimi. Divljina na dohvat ruke mami na život na otvorenom – lov, ribolov i sport (npr. samo je sat vožnje udaljen od prestižnog svjetskog alpskog skijalištaAre). Biatlonski centar u Östersundu gdje su se održala natjecanja, s 89 km uređenih staza i velebnim stadionom s vrhunskom infrastrukturom, najveći je u sjevernoj Europi. Svake godine u prosincu tu se održava natjecanje za svjetski biatlonski kup. U privrednim djelatnostima prednjači zanatstvo i inustrija kroz više od 6 000 malih firmi. Najveći je pak poslodavac gradska uprava s 5 600 zaposlenih u servisnim poslovima i turizmu (1 400 zaposlenih – domaći, ali i gosti iz Norveške, Njemačke i Nizozemske – oko 400 000 noćenja godišnje). Od kulturnih sadržaja spomenimo godišnji 10- todnevni Storsjöyran muzički rock festival, koji se održava od 1983. god., uz 80-tak glazbenika, pred gotovo 300 000 posjetitelja. Sveučilište obrazuje kadrove iz područja socijalnih specijalnosti, tehnike, turizma te specijalno športa – skijanja i biatlona. Sveučilšte u zajednici s zanatstvom, industrijom i turizmom posebno radi na poticanju inovacija. Slika 3. EFNS Stadion – Biatlonski stadion u Östersundu snimljen s vodotornja |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Program 43. EFNS odvijao se prema rasporedu: – četvrtak 10. 3. cjelodnevne ekskurzije, – ponedjeljak 7. 3. tijekom dana poludnevne ekskur- – petak 10. 3. prijepodne štafetno natjecanje, poslijezije, u večernjim satima svečano otvaranje, podne sastanak Komiteta EFNS, u večernjim satima progašenje rezultata štafetnih natjecanja, zajeničko – utorak 8. 3. prijepodne služeni trening natjecatelja, druženje i zatvaranje natjecanja, poslijepodne sastanak vođa ekipa, u večernjim satima Šumarski seminar, – subota 11. 3. odlazak iz Östersunda. – srijeda 9. 3. prijepodne natjecanje za žene i muškarce Kako je odvijanje programa počelo s ekskurzijama, pojedinačno klačasičnim stilom, poslijepod ne slo-u nastavku dajemo kratki osvrt - informacije o švedbodnim stilom, u večernjim satima proglašenje re-skom šumarstvu i nastavno prikaz ekskurzija koje je zultata natjecanja, izabrala hrvatska ekipa. Ekskurzije na temu proizvodnje bioenergije iz biomase i gospodarenje šumama u Švedskoj Uvod U uvodnom dijelu taksativno navodimo podatke o švedskom šumarstvu u riječi, broju i slici. Dijagram 1. Preko polovice Švedske zauzimaju šume. Dijagram 2.Gospodarske šume po vlasništvu – zaštićeno je 3,1 % šuma (Nacionalni par kovi, zaštićena područja prirode i “po dručja pod okriljem šuma”– oko 4 mil. ha, od čega su 0,7 mil. ha gospodarske šume), – ima 340.000 šumoposjednika(polovina šuma je u posjedu malih šumovlasnika s oko 250.000 šumskih poduzetnika), – Švedska je jedan od najvećih izvoznikadrvnih proizvoda (papir i piljena građa imaju najveći udio u izvozu), – šuma nudi 190.000 radnih mjesta (oko 3,6 mil. ha Vode 4,4 mil. ha Ostalo 3,6 mil. ha Poljoprivr. područja 4 mil. ha Brdska područja 23 mil. ha Šuma 4 mil. ha Vlažna staništa 95 000 ljudi radi u šumarstvu i drvnoj in- Izvor: Švedska šumarska agencija 2008. dustriji. Ostalih 100 000 radi u drugim Državne Ostale šume u javnom branšama povezanim sa šumarstvom i pre radom drva, npr. u transportu, kemijskoj industriji i komunikacijskoj tehnologiji), – prirast je veći od etata(godišnje prira 3 ste 110 mil. m , što je oko 10 puta više nego u Hrvatskoj;posiječe se 85 mil. m3, a drvna zaliha iznosi preko 3 milijarde 3 3 m; prosječna drvna zaliha je 130 m/ha, što je gotovo za polovicu manje nego u Hrvatskoj;80 % je crnogorica, 17 % bjelogorica i 3 % je mrtvog drva, – svake se godine posadi 330 mil. šumskih sadnica(gotovo 99,2 % crnogori ce), – njega mladih sastojinaobavlja se prosječno godišnje na 320.000 ha, – na crvenoj listi nalaze se 3.653 vrste šume 3 % Državne tvrtke 14 % sektoru 14 % Ostale privatne šume 6 % Šume industrijskih poduzeća 25 % Mali šumovlasnici 50 % (od toga više od pola u šumi), Izvor: Švedska šumarska agencija 2008. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 101 <-- 101 --> PDF |
– lov je za mnoge jedan vrlo značajan dio života! (oko 300.000 Šveđana su lovci, kojisvake godineod strele 90.000 losa, 130.000 jelena i 95.000 zečeva), – kažu, mi smo rado vani u šumi! (svaki drugi Šve đanin najmanje jedanput tjedno posjeti šumu – ona ima veliko značenje za odmor, sportske aktivnosti i kvalitetu života). Od službeno ponuđenih 5 stručnih ekskurzija koje su se prema programu održavale u ponedjeljak 7. ožujka i četvrtak 10. ožujka, dio hrvatske ekipe bio je prijavljen za ekskurziju br. 1 u ponedjeljak i br. 3 u četvrtak. Ekskurziji broj: 1 –Proizvodnja toplinske i električne energije iz biomase u Bioenergani Jämtkraft, Östersund, nazočili su kolege Oliver Vlainić i Josip Dundović. Bioenergana Jämtkraft u Östersundu, instalirane je snage električne energije 45 MW i toplinske el energije 110 MW . Kogeneracijsko postrojenje pušteno topl je u pogon 2002., a ukupna investicija s 300 km mreže toplovoda i vodotornjem iznosila je 56 mil. EUR-a.Godišnja proizvodnja električne energije iznosi 560 GWh iz biomase i 200 GWh iz loživog ulja, a toplinske energije 650 GWh, kojom se grije grad Östersund (veličine Karlovca!) i okolna naselja. Cijena toplinske energije iznosi 150 SKR/MWh (za 100 EUR-a dobije se 800 SKR). Kao gorivo koristi se biomasa vlažnosti 45–50 %, i to 50 % šumska biomasa (bor i smreka), 30 % drvni otpad iz drvne industrije, 10 % iz starog namještaja i stolarije i 10 % iz treseta.Ostatak pepela iznosi svega 2–3 %. Proizvodnja bioenerije od 2002–2009. iznosi čak 98 % od ukupno potrošene energije, kojim proizvodi toplinu i struju za 10.000 kućanstava. Švedski model kogeneracijskih postrojenja na biomasu iznosi električne snage 2,5 MW i toplinske el snage 10 MW . (Nacionalni projekt energetskog kori top štenja šumske biomase biotoplifikacija Hrvatske elektirčne energije 1 MW i toplinske snage 4 MW .!). el top Inače tvrtka Jämtkraft pod motom “Obnovljivim izvorima energije možemo svijet učiniti boljim”od 1889. godine koristi OIE: vodne snage, energiju vjetra i iz šuma, uz energetsku učinkovitost, kao i proizvodnju biogoriva. Slika 5. Skladište šumske sječke Slika 6.Vodotoranj arctura izgrađen na Biatlonskom stadionu Ekskurzija broj: 3 – Šumarstvo u Jämtlandu – proizvodnja drva u uvjetima oštre klime Ovoj ekskurziji nazočila je osmeročlana hrvatska ekipa (Slika 4)na temu “Šumarstvo u Jämtlandu – Slika 4. Pogled na Bioenerganu s vodotornja Slika 7. Nalazimo se na “ledenom putu” pri utovaru pilanskih trupaca |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Slika 10. Harvester u radu se odstranestabla na oko 20–25 m širine zimskoga puta koji “pliva”na močvarnom tlu, a sa strane se izradi međuskladište za drvo. Od sredine studenoga do sredine prosinca starta se s nabijanjem trase s malim strojevima kako bi se istisnula voda, čime se postiže dobra nosivost puta. Izmjena topline i hladnoće je najbolje za dobru kvalitetu gornje plohe. Kada se tlo zamrzne na 80 cm du- bine tada je cesta dobra i za teške transporte.Put je potrebno čistiti od snijega kad padne više od 30 cm snijega, i takouređeni put nosivje do sredine svibnja.Troškovi izgradnje iznose oko 140 SKR/m3(50 % nabijanje i 50 % 3 održavanje) ili 23 SKR/m. Srednje sječivo stablo u ovoj 3 sječini je 0,13 m. Cijena pilanskih trupaca (> o 12 cm) borovine franco šumska cesta (“zimski put”) znosi 600 33 SKR/m, a celuloznog drva bora i breze 300 SKR/m te 3 smreke 350 SKR/m. Troškovi transporta na 150 km franco pilana iznose zajedno s utovarom oblovine 75 3 SKR/m . Na pilani izmjeru oblovine preuzima neovisni stručnjak. Vlasnik mehanizacije (harvester, forvarder i kamion s prikolicom i dizalicom) je SCAd.d. Uz stručno educiranje slobodno vrijeme je iskorišteno za upoznavanje Östersunda i njegove okolice, pa je tako obiđena farma losova, skijaški centar uAreu i zimski park Östersund. U natjecanju su ostvareni sljedeći rezultati: Ženeklasičnim stilom trčanja na 5 km (2 x 2,5 km s pucanjem nakon prvik 2,5 km – 5 metaka): – u starosnoj kategoriji 21–30 god. Ivana Ćosić 3. mjesto (brončana medalja); 31–40 god., Silvana Skender 13. mjesto, Andreja Ribić-Marincel 21. mjesto; 41–50 god.,Tijana Grgurić 29. mjesto; 51–60 god., Marija Gubić 9. mjesto. Muškarciklasičnim stilom trčanja na 10 km (2 x 5 km s pucanjem nakon prvih 5 km – 5 metaka): – u starosnoj kategoriji 21-30 god., Denis Kauzlarić 14.mjesto; 31-40 god.,AlenAbramović 16. mjesto; 41-50 god., Franjo Jakovac 32. mjesto, Denis Šti Slika11.Na proglašenju rezultata natjecanja pojedinki – brončana Medalja za Ivanu Ćosić (prva sdesna) – ustarosnoj kategoriji 21–30 god., Ivana Ćosić 7.mjesto. Muškarci slobodnim stilom na 10 km (također s pucanjem): – u starosnoj kategoriji 21–30 god., Blažimir Crnković 14. mjesto; 41–50 god., Mladen Šporer 16. mjesto, Neven Vukonić 44. mjesto, Andrija Crnković 59.mjesto, Klaudio Lisac 60. mjesto, Goran Prelac 64.mjesto,Tomislav Kranjčević 69. mjesto. U štafetnom natjecanju: Žene 3 x 5 km (1 natjecatejka klasičnim stilom + 2 natjecatejke slobodnim stilom, bez pucanja). Hrvatska I (Marija Gubić, Silvana Skender i i Ivana Ćosić) osvojila je 21. mjesto od 51 ženske štafete. mac 82. mjesto, DamirTrnski 106. mjesto; – 71–80 god., Hranislav Jakovac 18. mjesto. Ženeslobodnim stilom trčanja na 5 km (također s Slika 12.Hrvatska ženska štafeta – slijeva: Silvana Skender, pucanjem): Marija Gubić, Ivana Ćosić |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 102 <-- 102 --> PDF |
klima kao izazov i mogućnost”u organizaciji industrijske tvrtke SCAd.d.Težišteekskurzije bilo je na mladoj 25-godišnjoj sastojini Pinus contorta i na načinu gospodarenja jednodobnim šumama, a na 125-godišnjoj smrekovoj sastojinina pripremi, planiranju i izgradnji “zimskog puta”.Tijekom vožnje autobusom i u sječinama dobili smo sljedeće podatke o gospodarenju šu- mama u Sjevernoj Švedskoj: Nešto iz povijesti šumarstva saznali smo na pr vom stajalištu.Prije 13.000 godina ovdje je bilo lede no doba s preko 1 km debelom ledenom dekom. Ovaj klimat je tipičan za crnogorične šume dviju vrsta smreke i običnog bora. Potom je nastupilo 8000 godina dugo postglacijalno toplo razdoblje, koje je omogućilo ovdje u Jämtlandu dolazak bjelogoričnih vrsta: brijesta, lijeske, hrasta i lipe (pojedinačni primjerci ovih vrsta još uvijek se mogu ovdje naći na južnim padinama).Tada su ova područja u dolinama uzduž rijeka do visoko u brdima naselili nomadi. Prije 300 godina razvila se proizvodnja drvenog ugljena i katrana za izvoz. Veliku potražnju za drvom slijedila je i industrijska revolucija. Šumarstvo jučer i danas. U Sjevernoj Švedskoj sjekla su se velika borova stabla za pilane, no nedostajala je mreža šumskih cesta i moderne transportne metode. Ručno se radilo, tj. pilom, sjekirom i konjem, sve do sredine pedesetih godina. Budući da nije bilo ni cesta ni željeznica, drvose splavarilo sve do početka 20.stoljeća.Transportiralo se uzduž rijeka do pilana i parobrodima. Sjekla su se najdeblja stabla i time su kroz gotovo 100 godina primjene ove metode bez šumskouzgojnih radova, šume osiromašile. Tek 1903. g. stupio je u Švedskoj na snagu Zakon o šumama, kojim se propisuje obveza njege šume po načelu potrajnosti, koristieći samoprirast. Istovremeno se razvojem gospodarenja jednodobnim šumama razvijaju i mjere njege, ali i prirodna ob- nova šuma kroz sadnju sadnicama autohtonih vrsta. Osnivaju se rasadnici, a nakon mnogih pokusa utvrđeno je, da Pinus contorta kao alohtona vrsta ima i 30–40 % veći volumen drva u odnosu na domaće vrste. Kroz proteklih 60 godina modelom gospodarenja jednodobnim šumama,šumarstvo je radilo na bazi homogenih površinskih jedinica većinom istih vrsta stabala. Zadnjih 20 godina od Ria 1992. godine, razvoj potrajnog gospodarenja šumama osigurao je veliku bioraznolikost na ukupnoj šumskoj površini. Većina velikih šumoposjednika dobila je FSC certifikat. Prirast je veći od etata, a u posljednjih 60 godinadrvna zaliha porasla je za 30 %, a istovremeno se volumen sječe zbog sve veće sadnje Pinus contorta udvostručio. SCAd.d. je najveći šumoposjednik sa 2,6 mil. ha u Sjevernoj Švedskoj, i to u proizvodnji u šumarstvu, u proizvodnji tiskarskog papira (za novine, časopise), celuloze, piljene građe, obnovljive energije i transportnih rješenja. Na stajalištuU25 godišnjoj sastojini Pinus contorta gospođa Maria Halvansson upoznala nas je s načinom sječe i izrade harvesterom (Slika 8.)i privlačenja do šum 3 ske ceste forvarderom po cijeni 180 SKR/m (srednje sje 3 čivo stablo svega 0,07 m, dubina snijega 40 – 50 cm, a 3 prodajne cijene celuloznog drva oko 300 SKR/m na šumskoj cesti). Slika 8.Sječa i izrada prethodnog prihoda Na panou (Slika 9.) prikazan je rast broja stojećih stabala s oko 140 mil. stabala u 1947. godini na oko 200 mil.2006. godine, a u 2056. god.radi sadnje Pinus contorte bit će čak 280 mil. stabala ili dva puta više. Slika 9. Na prvome stajalištu Oko podnevaslijedio jezajednički terenskiručak uz specijalitet (meso soba) iz provincije Jämland. Na stajalištuu 125 godišnjoj sastojini smreke gospodin Märtensson Steiner, komercijalist firme, upoznao nas je s načinom sječe i izrade harvesterom (Slika 10.) i privlačenjem forvarderom do“zimskog puta”. Naime, iako Švedska ima jako dobro izgrađenu mrežu cesta, oko 280.000 km privatnih putova i oko 134.000 km javnih cesta, ipak ima još uvijek mjesta koja su teško dostupna. U takvim teškim močvarnim terenima jedino rješenje je zimski put dužine do 1 km. Priprema počinje sredinom listopada prije snijega – tada |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Muškarci 4 x 8 km (2 natjecateja klasičnim stilom + 2 slobodnim stilom, bez pucanja): Hrvatska I (AlenAbramović, Denis Kauzlarić, Mladen Šporer i Blažimir Crnković) 10. mjesto; Hrvatska II (Franjo Jakovac, Denis Štimac,Andrija Crnković i NevenVukonić) 50. mjesto; Hrvatska III (DamirTrnski, Goran Prelac,Tomislav Kranjčević i Klaudio Lisac) 81. mjesto od 133 muške štafete. U petak je u poslijepodnevnim satima održan redoviti sastanak Komiteta EFNS (predstavnici ekipa) na kojemu Slika 13.Muška štafeta Hrvatska 1 – slijeva: Blažimir Crnković, AlenAbramović, Denis Kauzlarić, Mladen Šporer je prema dnevnom redu: analizirano izvršenje programa susreta i proteklo natjecanje, analizirani prijedlozi i zaključci s prethodnog jesenjeg sastanka Izvršnog odbora, podnešeno financijsko izvješće i potvrđen mandat Izvršnog odbora, korigiran Pravilnik natjecanja, nakon prezentacije prihvaćen je domaćin 46. EFNS (Finska), a naposljetku predstavili su se Njemačka (Todenau) kao do- maćin 44. EFNS i Hrvatska (Mrkopalj, Delnice) kao domaćin 45. EFNS. Hranislav Jakovac, predstavnik Hrvatske u Komitetu EFNS, koji je već 2009. okvirno, a 2010. god. detaljnije predstavio Hrvatsku kao domaćina, uz nekoliko napomena, predao je riječ Damiru Delaču, članu Organizacijskog odbora zaduženom za pripremu i organizaciju ekskurzija i tematskih predavanja, koji je uz kratko predstavljanje šumskih potencijala Hrvatske, detaljnije predstavio 5 potencijalnih stručno-turističkih ekskurzija, za koje vjerujemo da će dostojno prezentirati struku i ljepotu Hrvatske. Sastanku je nazočio i podpredsjednik Organizacijskog odbora 45. EFNS Robert Abramović i Josip Dundović.Naše predstavljanje podržala je u uvodnoj riječi i podpresjednica EFNS gospođica Katja Konečnik, koja je nekoliko dana prije našeg odlaska u Švedsku posjetila Gorski kotar i prema zaduženju pripremila izvješće za Komitet EFNS. Kolega Janez Ko neč nik, sudionik 20-ak dana prije održanog skijaškog Maratona mira u Mrkoplju, također je dao pozitivnu ocjenu, naglasivši kako Hrvatska nema kao drugi ekskulzivni biatlonski centar, ali ima iskustvo i skijašku tradiciju i u stanju je organizirati susret na pravoj šumarskoj razini. U večernjim satima uz proglašenje rezultata štafetnih natjecanja, zajedničku večeru i druženje, te predaje zastave novom domaćinu sada već 44. EFNS, završen je 43. susret europskih šumara s pozdravom i doviđenja u Njemačkoj. H.Jakovac, J. Dundović (fotografije OliverVlainić) ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 24. ožujka 2011. god. u prostorijama rasadnika Hajderovac UŠPPožega Nazočni: prof. dr. sc. Igor Anić, Stjepan Blažičević, dipl. ing., Mario Bošnjak, dipl. ing., Davor Bralić, dipl. ing., mr. spec. Mandica Dasović, mr. sc. Josip Dundović, mr. sc. Zoran Đurđević, prof. dr. sc. Milan Glavaš, Tijana Grgurić, dipl. ing., Dubravko Hodak, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjević, Tihomir Kolar, dipl. ing., Čedo Križmanić, dipl. ing., Marina Mamić, dipl. ing., akademik Slavko Matić, Darko Mikičić, dipl. ing., Marijan Miškić, dipl. ing., Damir Miškulin, dipl. ing., Vlatko Petrović, dipl. ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Darko Posarić, dipl. ing., OliverVlainić, dipl. ing., Zdravko Vukelić, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing., Ilija Gregorović, dipl. ing., dr. sc. VladoTopić, Damir De lač, dipl. ing., Biserka Marković, dipl. oec. Ispričani: prof. dr. sc. Ivica Grbac, Benjamino Horvat, dipl. ing., prof. dr. sc. Josip Margaletić, prof. dr. sc. Branimir Prpić, prof. dr. sc. Boris Hrašovec, izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Biserka Šavor, dipl. ing., dr. sc. DijanaVuletić, Josip Maradin, dipl. ing. Predsjednik HŠD-a mr. sc. Jurjević pozdravio je sve nazočne i zahvalio domaćinima na čelu s predsjednikom požeškog ogranka HŠD-a i voditeljem UŠPPožega, Stjepanom Blažičevićem, dipl. ing. Nakon toga utvrdio je kvorum i jednoglasno je usvojen ovaj |