DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 98     <-- 98 -->        PDF

2. ŽIVOTU KAMENU – Darko Zubec, Koprivnica
3. CRVENE BOBICE – Gorana Morić, Koprivnica


DJECA –KRAJOLIK


1. TAMO DALEKO – Mihaela Krolo, Koprivnica
2. KUTAK MIRA– Josipa Krolo, Koprivnica
3. DIVOTA– Darko Zubec, Koprivnica
Odbor je odlučio da sve pristigle fotografije budu tiskane
u katalogu foto izleta koji je i ove godine pripremila
članica ogranka InesVusić Paunović.
Fotografije su bile izložene od 17. do 31. siječnja
2011. godine u karlovačkoj gradskoj knjižnici “Ivan
Goran Kovačić”, a zbog velikog interesa sve većeg
broja ljudi koji prate naše foto izlete i zanimljivih fotografija
koje se kao rezultat izleta mogu vidjeti, 25. ve


ljače izložba je postavljena i u prostorijama Pučkog
otvorenog učilišta u Slunju gdje se mogla razgledati do


14.ožujka.
Otvorenje izložbe u Karlovcu iskorišteno je kao pri


go da za podjelu zahvalnica svim sudionicima izleta te
priznanja i nagrada autorima najboljih fotografija.Također
je iskorištena prilika da se okupljenima skrene pozornost
na međunarodnu godinu šuma,čije je obilježavanje
naglašeno i promotivnim plakatom postavljenim
uz izložbu. Osobito hvala ravnateljici knjižnice gospođi
FridiBišćankoja uvijek ljubazno ustupi termin za zaista
dobro posjećene izložbene prostore knjižnice, što
osigurava velik broj posjetitelja koji mogu vidjeti nastale
radove i potaknuti interes za umjetnost fotografije, mjesto
nas ta n ka fotografija, a i za rad karlovačkog ogranka
HŠD-a čija,aktivnost u kulturnom životu Karlovca odavno
nije novost.


Izražene želje za daljnjom suradnjom i druženjem
natjecatelja i organizatora samo su još jedna potvrda
uspješnosti foto izleta. Znatiželjnim sudionicima koji
unaprijed s povjerenjem pristaju na naš odabir lokacija
otkrivamo da će se ovogodišnji foto izlet održati na području
Pokupskog bazena tijekom travnja 2011.


Ova aktivnost prilog je djelovanju prošle godine
formiranoj Sekciji za kulturu, sport i rekreaciju HŠD-a.


Mr. sc. Lucija Vargović, dipl. ing. šum.


43. EFNS
(6–12. 3. 2011.g., Östersund, Švedska)


Domaćin ovogodišnjeg 43. EFNS susreta europskih
šumara bila je Švedska. Za nas iz južnog dijela Europe
bio je to dugačak put na sjever, s 3 050 km u jednome
smjeru, najduži do sada. Odlučili smo se za putovanje
autobusom Šumarskoga fakulteta iz nekoliko razloga.
Prvi je svakako velika količina i glomaznost opreme,
drugi potreba da je u Švedskoj radi
molbilnosti svejedno trebalo unajmiti
neko vozilo, i naposljetku, kada
se ide na takav put prilika je nešto i
vidjeti. Tako je 26-teročlana hrvatska
ekipa nakon trodnevnog putovanja
uz dva spavanja u Hamburgu i
Jönköpingsu te usputno zaustavljanje
u Kopenhagenu i Stockholmu,
doputovala u Östersund grad domaćin
43. EFNS-a.


Kako bi se upoznali s ovogodišnjim
domaćinom, kratko ćemo ga
predstaviti. Kraljevina Švedska
ustav na je monarhija demokratskog
sustava, u kojemu kralj ima samo
simboličnu ulogu. Članica je EU,
dohodak je 37 526 USD po glavi
stanovnika, novčana jedinica je
SKR, jezik je švedski. Narod je


potomci su vikinga. Zemlja nije ratovala više od 200 godina.
Švedska se prostire u pravcu sjever-jug u dužini


2


od 1 600 km na površini od 449 964 km s 9,26 mil. sta


2


novnika (20,6 stanovnika/km). Glavni grad je Stock holm
s 1.5 mil.stanovnika. Pod vodom je 17 % površine
u 30-tak većih rijeka i 8 % u oko 90 000 jezera (npr. je


skandinavski germanskih korjena –


Slika 1. Na proputovanju kroz Stockholm




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 99     <-- 99 -->        PDF

zero Vanem najveće je u zapadnoj


2


Europi, ima površinu od 5 546 km).
Zbog brojnih vodopada i brzaka
rijeke nisu plovne. Zemlja je administrativno
podijeljena na 21 provinciju
(na švedskom län) koje imaju
upravu i skupštinu. Južni dio zemlje
nastavak je plodnih polja sjeverne
Njemačke i Danske, koja postepeno
prelaze u više šumovite i manje plodne
predjele, a ostatak južnog dijela
su naizmjenično stjenoviti poljski
predjeli i jezera (najtipičniji primjer
je područje Stockholma i Geteborga).
Sjeverno od ovoga pojasa je brežulj-
Slika 2. Hrvatska ekipa na 43. EFNS-u – biatlonski stadion u Östersundu


kasto-planinsko područje, šumovito i


ispresjecano velikim riječnim dolinama. Dalje na sjeveru
su bazeni s rudnim bogatstvom (cink, olovo i željezo) te
najveće zalihe švedskog granita i kristalnog škriljca. Zapadna
granica prema Norveškoj skandinavski je planinski
lanac na nadmorskoj visini prosječno 1 000–2 000 m (najviši
vrh Kebnekaise 2011 m), gdje izviru gotovo sve najveće
rijeke. Većina stanovnika živi na plodnijem jugu,
zemlja je visokog životnog standarda, s posebnom brigom


o djeci (sva su u vrtićima besplatno i za svako dijete se dobiva
dječji dodatak), uz besplatno zdravstvo za sve, pa i
nezaposlene, a u mirovinu se ide sa 65 godina starosti neovisno
o spolu. Socijalna je država u kojoj se na svakom
koraku vidi visoki životni standard, ali i skromnost ljudi, u
lijepo uređenim kućama – ne vilama. Od kolega šumara
saznajemo da je omjer plaća oko 1:1,3 i da si svaki građanin
s takvom plaćom može priuštiti pristojan život.


Privreda je izvozno orijentirana (drvo, hidrenergija,
željezo i dr.), a radna snaga dobro obrazovana. Inženjerski
sektor čini 50 % proizvodnje za izvoz (telekomunikacije,
automobilska, zrakoplovna i farmaceutska industrija
i dr.). Poljoprivreda je zastupljena sa svega 2 %, kako po
proizvodnji tako i po broju zaposlenih. Spomenimo samo
neke firme:Volvo, Ericsson, Sony Ericsson Mobile ComunicationsAB,
Svenska CellulosaAktiebolaget, Elektrolux,
Sandvik, Scania i dr.


Oko 600 km sjeverno od Stockholma nalazi se
Östersund na obali jezera Storsjön, u pokrajini Jämtlands,
uspostavljenoj 1810. god., sada sa 127 000 stanovnika,
od kojih 59 000 živi u Östersundu. Grad je
okružen planinama s veličanstvenim pejsažima u kojima
je moguće uživati i ljeti i zimi. Divljina na dohvat
ruke mami na život na otvorenom – lov, ribolov i sport
(npr. samo je sat vožnje udaljen od prestižnog svjetskog
alpskog skijalištaAre). Biatlonski centar u Östersundu
gdje su se održala natjecanja, s 89 km uređenih
staza i velebnim stadionom s vrhunskom infrastrukturom,
najveći je u sjevernoj Europi. Svake godine u prosincu
tu se održava natjecanje za svjetski biatlonski
kup. U privrednim djelatnostima prednjači zanatstvo i
inustrija kroz više od 6 000 malih firmi.


Najveći je pak poslodavac gradska
uprava s 5 600 zaposlenih u servisnim
poslovima i turizmu (1 400
zaposlenih – domaći, ali i gosti iz
Norveške, Njemačke i Nizozemske
– oko 400 000 noćenja godišnje). Od
kulturnih sadržaja spomenimo godišnji
10- todnevni Storsjöyran muzički
rock festival, koji se održava
od 1983. god., uz 80-tak glazbenika,
pred gotovo 300 000 posjetitelja.
Sveučilište obrazuje kadrove iz područja
socijalnih specijalnosti, tehnike,
turizma te specijalno športa –
skijanja i biatlona. Sveučilšte u zajednici
s zanatstvom, industrijom i
turizmom posebno radi na poticanju
inovacija.


Slika 3. EFNS Stadion – Biatlonski stadion u Östersundu snimljen s vodotornja




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Program 43. EFNS odvijao se prema rasporedu: – četvrtak 10. 3. cjelodnevne ekskurzije,


– ponedjeljak 7. 3. tijekom dana poludnevne ekskur-
– petak 10. 3. prijepodne štafetno natjecanje, poslijezije,
u večernjim satima svečano otvaranje,
podne sastanak Komiteta EFNS, u večernjim satima
progašenje rezultata štafetnih natjecanja, zajeničko


– utorak 8. 3. prijepodne služeni trening natjecatelja,
druženje i zatvaranje natjecanja,
poslijepodne sastanak vođa ekipa, u večernjim satima
Šumarski seminar, – subota 11. 3. odlazak iz Östersunda.



srijeda 9. 3. prijepodne natjecanje za žene i muškarce Kako je odvijanje programa počelo s ekskurzijama,
pojedinačno klačasičnim stilom, poslijepod ne slo-u nastavku dajemo kratki osvrt - informacije o švedbodnim
stilom, u večernjim satima proglašenje re-skom šumarstvu i nastavno prikaz ekskurzija koje je
zultata natjecanja, izabrala hrvatska ekipa.


Ekskurzije na temu proizvodnje bioenergije iz
biomase i gospodarenje šumama u Švedskoj


Uvod


U uvodnom dijelu taksativno navodimo
podatke o švedskom šumarstvu u riječi,
broju i slici.


Dijagram 1. Preko polovice Švedske
zauzimaju šume.
Dijagram 2.Gospodarske šume po vlasništvu


– zaštićeno je 3,1 % šuma (Nacionalni
par kovi, zaštićena područja prirode i “po dručja
pod okriljem šuma”– oko 4 mil.
ha, od čega su 0,7 mil. ha gospodarske
šume),
– ima 340.000 šumoposjednika(polovina
šuma je u posjedu malih šumovlasnika s
oko 250.000 šumskih poduzetnika),
– Švedska je jedan od najvećih izvoznikadrvnih
proizvoda (papir i piljena
građa imaju najveći udio u izvozu),

šuma nudi 190.000 radnih mjesta (oko


3,6 mil. ha
Vode
4,4 mil. ha
Ostalo
3,6 mil. ha
Poljoprivr.
područja
4 mil. ha
Brdska područja
23 mil. ha
Šuma
4 mil. ha
Vlažna staništa
95 000 ljudi radi u šumarstvu i drvnoj in-


Izvor: Švedska šumarska agencija 2008.
dustriji. Ostalih 100 000 radi u drugim


Državne


Ostale šume u javnom


branšama povezanim sa šumarstvom i pre


radom drva, npr. u transportu, kemijskoj


industriji i komunikacijskoj tehnologiji),


– prirast je veći od etata(godišnje prira


3


ste 110 mil. m , što je oko 10 puta više


nego u Hrvatskoj;posiječe se 85 mil. m3,


a drvna zaliha iznosi preko 3 milijarde


3
3


m; prosječna drvna zaliha je 130 m/ha,
što je gotovo za polovicu manje nego u
Hrvatskoj;80 % je crnogorica, 17 % bjelogorica
i 3 % je mrtvog drva,



svake se godine posadi 330 mil. šumskih
sadnica(gotovo 99,2 % crnogori ce),
– njega mladih sastojinaobavlja se prosječno
godišnje na 320.000 ha,
– na crvenoj listi nalaze se 3.653 vrste


šume 3 %
Državne tvrtke
14 %
sektoru 14 %
Ostale privatne
šume 6 %
Šume industrijskih
poduzeća 25 %
Mali šumovlasnici
50 %
(od toga više od pola u šumi),


Izvor: Švedska šumarska agencija 2008.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 101     <-- 101 -->        PDF

– lov je za mnoge jedan vrlo značajan dio života!


(oko 300.000 Šveđana su lovci, kojisvake godineod


strele 90.000 losa, 130.000 jelena i 95.000 zečeva),


– kažu, mi smo rado vani u šumi! (svaki drugi Šve


đanin najmanje jedanput tjedno posjeti šumu – ona
ima veliko značenje za odmor, sportske aktivnosti i
kvalitetu života).


Od službeno ponuđenih 5 stručnih ekskurzija koje su
se prema programu održavale u ponedjeljak 7. ožujka i
četvrtak 10. ožujka, dio hrvatske ekipe bio je prijavljen
za ekskurziju br. 1 u ponedjeljak i br. 3 u četvrtak.


Ekskurziji broj: 1 –Proizvodnja toplinske i električne
energije iz biomase u Bioenergani Jämtkraft,
Östersund, nazočili su kolege Oliver Vlainić i Josip
Dundović. Bioenergana Jämtkraft u Östersundu, instalirane
je snage električne energije 45 MW i toplinske


el


energije 110 MW . Kogeneracijsko postrojenje pušteno


topl


je u pogon 2002., a ukupna investicija s 300 km mreže
toplovoda i vodotornjem iznosila je 56 mil. EUR-a.Godišnja
proizvodnja električne energije iznosi 560 GWh
iz biomase i 200 GWh iz loživog ulja, a toplinske
energije 650 GWh, kojom se grije grad Östersund (veličine
Karlovca!) i okolna naselja. Cijena toplinske
energije iznosi 150 SKR/MWh (za 100 EUR-a dobije
se 800 SKR). Kao gorivo koristi se biomasa vlažnosti
45–50 %, i to 50 % šumska biomasa (bor i smreka),
30 % drvni otpad iz drvne industrije, 10 % iz starog
namještaja i stolarije i 10 % iz treseta.Ostatak pepela iznosi
svega 2–3 %. Proizvodnja bioenerije od 2002–2009.
iznosi čak 98 % od ukupno potrošene energije, kojim
proizvodi toplinu i struju za 10.000 kućanstava.


Švedski model kogeneracijskih postrojenja na biomasu
iznosi električne snage 2,5 MW i toplinske


el


snage 10 MW . (Nacionalni projekt energetskog kori


top


štenja šumske biomase biotoplifikacija Hrvatske elektirčne
energije 1 MW i toplinske snage 4 MW .!).


el top


Inače tvrtka Jämtkraft pod motom “Obnovljivim
izvorima energije možemo svijet učiniti boljim”od
1889. godine koristi OIE: vodne snage, energiju vjetra i
iz šuma, uz energetsku učinkovitost, kao i proizvodnju
biogoriva.


Slika 5. Skladište šumske sječke


Slika 6.Vodotoranj arctura izgrađen na Biatlonskom stadionu


Ekskurzija broj: 3 – Šumarstvo u Jämtlandu –
proizvodnja drva u uvjetima oštre klime


Ovoj ekskurziji nazočila je osmeročlana hrvatska
ekipa (Slika 4)na temu “Šumarstvo u Jämtlandu –


Slika 4. Pogled na Bioenerganu s vodotornja Slika 7. Nalazimo se na “ledenom putu” pri utovaru pilanskih trupaca




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Slika 10. Harvester u radu


se odstranestabla na oko 20–25 m širine zimskoga puta
koji “pliva”na močvarnom tlu, a sa strane se izradi međuskladište
za drvo. Od sredine studenoga do sredine
prosinca starta se s nabijanjem trase s malim strojevima
kako bi se istisnula voda, čime se postiže dobra nosivost
puta. Izmjena topline i hladnoće je najbolje za dobru
kvalitetu gornje plohe. Kada se tlo zamrzne na 80 cm du-
bine tada je cesta dobra i za teške transporte.Put je potrebno
čistiti od snijega kad padne više od 30 cm snijega, i
takouređeni put nosivje do sredine svibnja.Troškovi izgradnje
iznose oko 140 SKR/m3(50 % nabijanje i 50 %


3


održavanje) ili 23 SKR/m. Srednje sječivo stablo u ovoj


3


sječini je 0,13 m. Cijena pilanskih trupaca (> o 12 cm)
borovine franco šumska cesta (“zimski put”) znosi 600


33


SKR/m, a celuloznog drva bora i breze 300 SKR/m te


3


smreke 350 SKR/m. Troškovi transporta na 150 km


franco pilana iznose zajedno s utovarom oblovine 75


3


SKR/m . Na pilani izmjeru oblovine preuzima neovisni
stručnjak. Vlasnik mehanizacije (harvester, forvarder i
kamion s prikolicom i dizalicom) je SCAd.d.


Uz stručno educiranje slobodno vrijeme je iskorišteno
za upoznavanje Östersunda i njegove okolice, pa
je tako obiđena farma losova, skijaški centar uAreu i
zimski park Östersund.


U natjecanju su ostvareni sljedeći rezultati:
Ženeklasičnim stilom trčanja na 5 km (2 x 2,5 km s
pucanjem nakon prvik 2,5 km – 5 metaka):


– u starosnoj kategoriji 21–30 god. Ivana Ćosić 3.
mjesto (brončana medalja); 31–40 god., Silvana
Skender 13. mjesto, Andreja Ribić-Marincel 21.
mjesto; 41–50 god.,Tijana Grgurić 29. mjesto;
51–60 god., Marija Gubić 9. mjesto.
Muškarciklasičnim stilom trčanja na 10 km (2 x 5 km
s pucanjem nakon prvih 5 km – 5 metaka):


– u starosnoj kategoriji 21-30 god., Denis Kauzlarić


14.mjesto; 31-40 god.,AlenAbramović 16. mjesto;
41-50 god., Franjo Jakovac 32. mjesto, Denis Šti


Slika11.Na proglašenju rezultata natjecanja pojedinki – brončana
Medalja za Ivanu Ćosić (prva sdesna)


– ustarosnoj kategoriji 21–30 god., Ivana Ćosić


7.mjesto.


Muškarci slobodnim stilom na 10 km (također s
pucanjem):


– u starosnoj kategoriji 21–30 god., Blažimir Crnković
14. mjesto; 41–50 god., Mladen Šporer 16. mjesto,
Neven Vukonić 44. mjesto, Andrija Crnković


59.mjesto, Klaudio Lisac 60. mjesto, Goran Prelac


64.mjesto,Tomislav Kranjčević 69. mjesto.
U štafetnom natjecanju:
Žene 3 x 5 km (1 natjecatejka klasičnim stilom + 2
natjecatejke slobodnim stilom, bez pucanja).


Hrvatska I (Marija Gubić, Silvana Skender i i Ivana
Ćosić) osvojila je 21. mjesto od 51 ženske štafete.


mac 82. mjesto, DamirTrnski 106. mjesto;


– 71–80 god., Hranislav Jakovac 18. mjesto.


Ženeslobodnim stilom trčanja na 5 km (također s


Slika 12.Hrvatska ženska štafeta – slijeva: Silvana Skender,
pucanjem): Marija Gubić, Ivana Ćosić




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 102     <-- 102 -->        PDF

klima kao izazov i mogućnost”u organizaciji industrijske
tvrtke SCAd.d.Težišteekskurzije bilo je na mladoj
25-godišnjoj sastojini Pinus contorta i na načinu gospodarenja
jednodobnim šumama, a na 125-godišnjoj
smrekovoj sastojinina pripremi, planiranju i izgradnji
“zimskog puta”.Tijekom vožnje autobusom i u sječinama
dobili smo sljedeće podatke o gospodarenju šu-
mama u Sjevernoj Švedskoj:


Nešto iz povijesti šumarstva saznali smo na pr vom
stajalištu.Prije 13.000 godina ovdje je bilo lede no
doba s preko 1 km debelom ledenom dekom. Ovaj klimat
je tipičan za crnogorične šume dviju vrsta smreke i
običnog bora. Potom je nastupilo 8000 godina dugo
postglacijalno toplo razdoblje, koje je omogućilo ovdje
u Jämtlandu dolazak bjelogoričnih vrsta: brijesta, lijeske,
hrasta i lipe (pojedinačni primjerci ovih vrsta još
uvijek se mogu ovdje naći na južnim padinama).Tada su
ova područja u dolinama uzduž rijeka do visoko u brdima
naselili nomadi. Prije 300 godina razvila se proizvodnja
drvenog ugljena i katrana za izvoz. Veliku
potražnju za drvom slijedila je i industrijska revolucija.


Šumarstvo jučer i danas. U Sjevernoj Švedskoj
sjekla su se velika borova stabla za pilane, no nedostajala
je mreža šumskih cesta i moderne transportne metode.
Ručno se radilo, tj. pilom, sjekirom i konjem, sve
do sredine pedesetih godina. Budući da nije bilo ni
cesta ni željeznica, drvose splavarilo sve do početka


20.stoljeća.Transportiralo se uzduž rijeka do pilana i
parobrodima. Sjekla su se najdeblja stabla i time su
kroz gotovo 100 godina primjene ove metode bez šumskouzgojnih
radova, šume osiromašile. Tek 1903. g.
stupio je u Švedskoj na snagu Zakon o šumama,
kojim se propisuje obveza njege šume po načelu potrajnosti,
koristieći samoprirast.


Istovremeno se razvojem gospodarenja jednodobnim
šumama razvijaju i mjere njege, ali i prirodna ob-
nova šuma kroz sadnju sadnicama autohtonih vrsta.
Osnivaju se rasadnici, a nakon mnogih pokusa utvrđeno
je, da Pinus contorta kao alohtona vrsta ima i
30–40 % veći volumen drva u odnosu na domaće vrste.


Kroz proteklih 60 godina modelom gospodarenja
jednodobnim šumama,šumarstvo je radilo na bazi homogenih
površinskih jedinica većinom istih vrsta stabala.
Zadnjih 20 godina od Ria 1992. godine, razvoj
potrajnog gospodarenja šumama osigurao je veliku
bioraznolikost na ukupnoj šumskoj površini. Većina
velikih šumoposjednika dobila je FSC certifikat. Prirast
je veći od etata, a u posljednjih 60 godinadrvna
zaliha porasla je za 30 %, a istovremeno se volumen
sječe zbog sve veće sadnje Pinus contorta udvostručio.


SCAd.d. je najveći šumoposjednik sa 2,6 mil. ha u Sjevernoj
Švedskoj, i to u proizvodnji u šumarstvu, u proizvodnji
tiskarskog papira (za novine, časopise), celuloze,
piljene građe, obnovljive energije i transportnih rješenja.


Na stajalištuU25 godišnjoj sastojini Pinus contorta
gospođa Maria Halvansson upoznala nas je s načinom
sječe i izrade harvesterom (Slika 8.)i privlačenja do šum


3


ske ceste forvarderom po cijeni 180 SKR/m (srednje sje


3


čivo stablo svega 0,07 m, dubina snijega 40 – 50 cm, a


3


prodajne cijene celuloznog drva oko 300 SKR/m na
šumskoj cesti).


Slika 8.Sječa i izrada prethodnog prihoda


Na panou (Slika 9.) prikazan je rast broja stojećih
stabala s oko 140 mil. stabala u 1947. godini na oko
200 mil.2006. godine, a u 2056. god.radi sadnje Pinus
contorte bit će čak 280 mil. stabala ili dva puta više.


Slika 9. Na prvome stajalištu


Oko podnevaslijedio jezajednički terenskiručak uz
specijalitet (meso soba) iz provincije Jämland.


Na stajalištuu 125 godišnjoj sastojini smreke gospodin
Märtensson Steiner, komercijalist firme, upoznao
nas je s načinom sječe i izrade harvesterom (Slika 10.) i
privlačenjem forvarderom do“zimskog puta”.


Naime, iako Švedska ima jako dobro izgrađenu
mrežu cesta, oko 280.000 km privatnih putova i oko


134.000 km javnih cesta, ipak ima još uvijek mjesta
koja su teško dostupna. U takvim teškim močvarnim
terenima jedino rješenje je zimski put dužine do 1 km.
Priprema počinje sredinom listopada prije snijega – tada




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Muškarci 4 x 8 km (2 natjecateja klasičnim stilom +
2 slobodnim stilom, bez pucanja):
Hrvatska I (AlenAbramović, Denis Kauzlarić, Mladen
Šporer i Blažimir Crnković) 10. mjesto;
Hrvatska II (Franjo Jakovac, Denis Štimac,Andrija
Crnković i NevenVukonić) 50. mjesto;


Hrvatska III (DamirTrnski, Goran Prelac,Tomislav
Kranjčević i Klaudio Lisac) 81. mjesto od 133 muške
štafete.


U petak je u poslijepodnevnim satima održan redoviti
sastanak Komiteta EFNS (predstavnici ekipa) na kojemu


Slika 13.Muška štafeta Hrvatska 1 – slijeva: Blažimir Crnković,
AlenAbramović, Denis Kauzlarić, Mladen Šporer


je prema dnevnom redu: analizirano izvršenje programa
susreta i proteklo natjecanje, analizirani prijedlozi i zaključci
s prethodnog jesenjeg sastanka Izvršnog odbora,
podnešeno financijsko izvješće i potvrđen mandat Izvršnog
odbora, korigiran Pravilnik natjecanja, nakon prezentacije
prihvaćen je domaćin 46. EFNS (Finska), a naposljetku
predstavili su se Njemačka (Todenau) kao do-
maćin 44. EFNS i Hrvatska (Mrkopalj, Delnice) kao
domaćin 45. EFNS. Hranislav Jakovac, predstavnik Hrvatske
u Komitetu EFNS, koji je već 2009. okvirno, a
2010. god. detaljnije predstavio Hrvatsku kao domaćina,
uz nekoliko napomena, predao je riječ Damiru Delaču,
članu Organizacijskog odbora zaduženom za pripremu i
organizaciju ekskurzija i tematskih predavanja, koji je uz
kratko predstavljanje šumskih potencijala Hrvatske, detaljnije
predstavio 5 potencijalnih stručno-turističkih
ekskurzija, za koje vjerujemo da će dostojno prezentirati
struku i ljepotu Hrvatske. Sastanku je nazočio i podpredsjednik
Organizacijskog odbora 45. EFNS Robert Abramović
i Josip Dundović.Naše predstavljanje podržala je
u uvodnoj riječi i podpresjednica EFNS gospođica
Katja Konečnik, koja je nekoliko dana prije našeg odlaska
u Švedsku posjetila Gorski kotar i prema zaduženju
pripremila izvješće za Komitet EFNS. Kolega Janez
Ko neč nik, sudionik 20-ak dana prije održanog skijaškog
Maratona mira u Mrkoplju, također je dao pozitivnu
ocjenu, naglasivši kako Hrvatska nema kao drugi
ekskulzivni biatlonski centar, ali ima iskustvo i skijašku
tradiciju i u stanju je organizirati susret na pravoj šumarskoj
razini.


U večernjim satima uz proglašenje rezultata štafetnih
natjecanja, zajedničku večeru i druženje, te predaje
zastave novom domaćinu sada već 44. EFNS, završen
je 43. susret europskih šumara s pozdravom i doviđenja
u Njemačkoj.


H.Jakovac, J. Dundović
(fotografije OliverVlainić)


ZAPISNIK
1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a,
održane 24. ožujka 2011. god. u prostorijama rasadnika Hajderovac UŠPPožega


Nazočni: prof. dr. sc. Igor Anić, Stjepan Blažičević,
dipl. ing., Mario Bošnjak, dipl. ing., Davor Bralić, dipl.
ing., mr. spec. Mandica Dasović, mr. sc. Josip Dundović,
mr. sc. Zoran Đurđević, prof. dr. sc. Milan Glavaš,
Tijana Grgurić, dipl. ing., Dubravko Hodak, dipl. ing.,
mr. sc. Petar Jurjević, Tihomir Kolar, dipl. ing., Čedo
Križmanić, dipl. ing., Marina Mamić, dipl. ing., akademik
Slavko Matić, Darko Mikičić, dipl. ing., Marijan
Miškić, dipl. ing., Damir Miškulin, dipl. ing., Vlatko
Petrović, dipl. ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Darko
Posarić, dipl. ing., OliverVlainić, dipl. ing., Zdravko
Vukelić, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing., Ilija
Gregorović, dipl. ing., dr. sc. VladoTopić, Damir De lač,
dipl. ing., Biserka Marković, dipl. oec.


Ispričani: prof. dr. sc. Ivica Grbac, Benjamino Horvat,
dipl. ing., prof. dr. sc. Josip Margaletić, prof. dr. sc.
Branimir Prpić, prof. dr. sc. Boris Hrašovec, izv. prof.
dr. sc. Ivica Tikvić, Biserka Šavor, dipl. ing., dr. sc. DijanaVuletić,
Josip Maradin, dipl. ing.


Predsjednik HŠD-a mr. sc. Jurjević pozdravio je sve
nazočne i zahvalio domaćinima na čelu s predsjednikom
požeškog ogranka HŠD-a i voditeljem UŠPPožega,
Stjepanom Blažičevićem, dipl. ing.


Nakon toga utvrdio je kvorum i jednoglasno je
usvojen ovaj