DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 371-377 UDK 630* 812 (Pinus sylvestris L.) MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE I GUSTOĆA DRVA BIJELOG BORA(Pinus sylvestris L.) S PODRUČJA CAZINAU BOSNI I HERCEGOVINI MACROSCOPIC CHARACTERISTICSAND DENSITY OF SCOTS PINE (Pinus sylvestris L.) FROM CAZIN, BOSNIAAND HERZEGOWINA 12 2 Hasib KLIČIĆ, Slavko GOVORČIN , Tomislav SINKOVIĆ, 32 Safet GURDA, Tomislav SEDLAR SAŽETAK: Plantažni uzgoj bijelog bora (Pinus sylvestrisL.), u svijetu se primjenjuje duže vrijeme. Istraživanje makroskopskih karakteristika i gustoće plantažno uzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestris L.) s područja Cazina u Bosni i Hercegovini, provedeno je radi stjecanja spoznaja o makroskopskim karakteristikama i gustoći tako uzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestrisL.) Od makroskopskih karakteristika mjerena je širina goda, širina zone kasnog drva i izračunavano učešće zone kasnog drva. Određivana je gustoća u apsolutno suhom stanju i nominalna gustoća. Raspon širine goda kod istraživane borovi ne je velik, a srednjom vrijednosti za sva tri debljinska razreda zajedno od 3,6 mm. Srednje vrijednosti širine goda za svaki debljinski razred međusobno se signifikantno razlikuju. Srednja vrijednost učešća zone kasnog drva je 38,6 % za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti učešća zona kasnog drva za svaki pojedini debljinski razred se signifikantno međusobno razlikuju. Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju je 0,469 g/cm3 za sva tri debljinska razreda. Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju kod sva tri debljinska razreda se međusobno signifikantno razlikuje. Srednja vrijednost nominalne gustoće je 0,419 g/cm3, za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti nominalnih gustoća kod sva tri debljinska razreda se međusobno signifikantno razlikuju. Ključne riječi:bijeli bor (Pinus sylvestrisL.), makroskopske karakteristike, gustoća, plantažni uzgoj UVOD – Introduction Plantažni uzgoj bijelog bora (Pinus sylvestrisL.) u funkcije na nekom području (Buckman 1985,Bogsvijetu primjenjuje se duži vremenski period. Istraživa-danet al. 2009). nje makroskopskih karakteristika i gustoće plantažno Kratkoća ophodnje određuje veliko učešće juveniluzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestrisL.) sa podru nog dr va u stablima. Zbog navedenih razloga,tako uzčja Cazina u Bosni i Hercegovini provedeno je u svrhu gojena sta bla imaju malo učešće zrelog drva, odnosno dobivanja spoznaja o navedenim svojstvima. Plantažni minima l no ili nulto učešće prezrelog drva. Kao i svaki uzgoj primarno se provodi za vrste drva koje u kratkoj živi organizam,u mladosti donosi buran rast. Juvenilno ophodnji ostvaruju najveće financijske i opće korisne drvo (Sin ko v ić,1995) odraz je početne faze rasta i razvoja sta bla. Pora st dimenzija gradbenih elemenata u 1 Mr. sc.Hasib Kličić, ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o., juvenilnom drvu an atomska je karakteristika koja deter“ Šumarija”, Cazin, minira ma kroskopske karakteristike i gustoću drva u toj 2 Dr. sc. Slavko Govorčin, dr.sc.Tomislav Sinković, Tomislav početnoj fa zi rasta sta bla (Govorčin i Sinković, Sedlar dipl.ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 3 1990). Bur ni rast i anat o mske karakteristike gradbenih Dr.sc.Safet Gurda, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 38 <-- 38 --> PDF |
H. Kličić, S. Govorčin, T. Sinković, S. Gurda, T. Sedlar: MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE I GUSTOĆA... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 371-377 elemenata de terminiraju veliku širinu goda, malo učešće zone kasn og drva i smanjenu gus toću juvenilnog drva u odnosu na zrelo drvo četinjača. Ovo istraživanje upotpunit će znanja o makroskopskim karakteristikama i osnovnom fizikalnom svojstvu, gustoći drva, bijelog bora(Pinus sylvestrisL.), odnosno dati osnovne ulazne parametre za sječu, izradu i transport te tehničku vrijednost drva iz tako uzgojene sastojine. Ovo istraživanje je također provedeno,jer je učešće plantažnog uzgoja bijelog bora(Pinus sylvestrisL.)u Šumskoj upravi Cazin na oko 25% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta,pa time je i tehnička vrijednost tako uzgojenog drva značajna za Šumsku upravu Cazin. Šumska plantaža bijelog bora (Pinus sylvestris L.) “Dubrava” počela se formirati u razdoblju od 1961. do 1968. godine na platou iznad kanjona rijeke Une,na površini od 500 hektara. Matični supstrat na navedenoj lokaciji čini tipični akrični luvisol. Reakcija tla u vrijeme provođenja pedološke analize prije podizanja plantaže kretala se od vrlo kisela do kisela,uz stupanj zasićenosti bazama nizak. Ispitna stabla uzimana su iz 26 i 30 odjela gospodarske jedinice Gata. Odjel 26, gospodarske jedinice Gata kao plantaža osnovan je od 1967. do 1968. go- dine, pošumljen je sa školovanim sadnicama bijelog bora(Pinus sylvestrisL.)(Anon,1998;Bendsten, 1978), sa 5500 sadnica/ha na površini odjela od 86,8 ha. Odjel 30, gospodarske jedinice Gata,kao plantaža osnovan je 1961. i 1962. na površini od 73,7 ha, pošumljen sa školovanim sadnicama bijelog bora(Pinus sylvestrisL.) (Anon, 1998; Bendsten, 1978) u količini od 2500 sadnica/ha. Bijeli bor (Pinus sylvestrisL.)je vjerojatno najraširenija vrsta bora u Europi, rasprostranjena od 8 oWu Španjolskoj do 149 oE u Rusiji i od 70 oN do 37 oS (Mason i Alia, 2000). Velika rasprostranjenost bijelog bora (Pinus sylvestrisL.)rezultat je njegove male izbirljivosti na tlo i klimatske uvjete.Todokazuje njegova rasprostranjenost u Europi u oceanskoj, mediteranskoj subkontinentalnoj, kontinentalnoj i alpskoj klimatskoj zoni. Gustoća u apsolutno suhom stanju bijelog bora (Pinus sylvestris 3 3 L.)kreće se od 0,30 g/cm do 0,86 g/cm, sa srednjom vri 3 jednošću od 0,49 g/cm (Horvat iKrpan,1967). Drvo bijelog bora ima širok dijapazon primjene od drva za proizvodnju celuloze, ploča na bazi drva (iverica, vlaknatica, stolarskih i uslojenih) dofurnira, podnih i zidnih obloga, drva za izradu namještaja i drva u brodogradnji. Srž bijelog bora na zraku je trajna, a pod vodom i natkrivenim prostorima vrlo trajna. MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA Material and Methods of Research Prema odredbama norme ISO 3129 iz 1975. godine za potrebe istraživanja odabrano je 76 ispitnih stabala. Iz odjela 30 gospodarske jedinice Gata uzeto je 40, a iz odjela 26 gospodarske jedinice Gata, 36 ispitnih stabala. Na ispitnim stablima prikupljeni su svi relevantni parametri: geografski položaj, prsni promjer, tlocrtna projekcija krošnje, orjentiranost stabla prema stranama svijeta, totalna visina stabla, visina do prve žive grane i visina panja (Kličić, 2006). Ispitna stabla svrstana su u tri debljinska razreda: 1. od 11do 20 cm prsnog promjera, 2.od 21 do 30 cm prsnog promjera i 3. od 31 do 40 cm prsnog promjera stabla. Iz svakog ispitnog stabla izrađen je ispitni trupčić duljine oko 70 cm , s početkom na prsnoj visini. Ispitni trupčići raspiljivani su na srednjače (Ugrenović,1950) iz kojih su se izrađivali uzorci za određivanje makroskopskih karakteristika i gustoće borovine. Za svaki uzorak na kojemu je određivana gustoća, određivana je i pozicija u radijalnom smjeru kako bi se mogao prikazati raspored gustoće u radijalnom smjeru, odnosno od srca ka kori. Određivanje makroskopskih karakteristika i gustoće borovine obavljeno je prema važećim normama ISO 3131 iz 1975. godine. Od makroskopskih karakteristika mjerena je širina goda, širina zone kasnog drva i izračunavano je učešće zone kasnog drva. Gustoća je određivana u apsolutno suhom stanju,kao i nominalna gustoća. Statistička obrada podataka i njihova usporedba obavljena je računalnim programom Statistika. Statistička obrada podataka sadrži prikaz broja izmjerenih uzoraka (n), minimalnu (min), srednju (aver) i maksimalnu (max) vrijednost određenih svojstava, te standardnu devijaciju (stdev) i varijancu (var) istih. Usporedba istraživanih svojstava između debljinskih razreda obavljena je Mann-Whitney testom. Zbog velikog broja mjerenja na grafičkim prikazima nalaze se samo izjednačene linije trendova vrijednosti svojstava temeljene na polinomu drugog stupnja. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results of Research U tablici 1. prikazane su statističke veličine za širinu goda i učešće zone kasnog drva po debljinskim razredima i za sva tri debljinska razreda zajedno. Na slici 1. prikazan je grafički prikaz izjednačenih linija trenda vrijednosti širina goda za svaki od tri debljinska razreda u radijalnom smjeru. Statističke veličine u tablici 1. pokazuju veliki raspon širine godova za sva tri debljinska razreda u radijalnom smjeru,što je također vidljivo i na slici 1. Srednje vrijednosti širine goda rastu od prvog ka trećem debljinskom razredu.Veliki raspon širina godova u radijalnom smjeru također je vidljiv u iznosima varijanci, a sve navedeno je jedna od odlikajuvenilnog drva. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 39 <-- 39 --> PDF |
H. Kličić, S. Govorčin, T. Sinković, S. Gurda, T. Sedlar: MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE I GUSTOĆA... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 371-377 Tablica 1. Prikaz statističkih veličina širine goda i učešća zone kasnog drva po debljinskim razredima i sva tri debljinska razreda zajedno. Table 1 Statistical values of ring width and latewood percentage per diameter class and all diameter classes. Makroskopsko svojstvo Makroscopic characteristics Širina goda Ring widt (mm) Učešće zone kasnog drva Latewood percentage (%) Širina goda Ring width (mm) Učešće zone kasnog drva Latewood percentage (%) Širina goda Ring width (mm) Učešće zone kasnog drva Latewood percentage (%) Širina goda Ring width (mm) Učešće zone kasnog drva Latewood width (%) Debljinski Razred Diameter Class 1 2 3 Svi debljinski razredi All diameter classes n 923 923 2173 2173 1662 1662 4758 4758 min 0,3 3,7 0,4 1,7 0,7 3,0 0,3 1,7 aver 2,61 40,53 3,47 40,09 4,40 35,54 3,62 38,63 max 12,3 84,2 16,2 87,5 16,6 90 16,6 90 stdev 1,793 15,6 1,995 15,04 2,013 14,4 2,069 15,1 var 3,214 241,3 3,981 226,3 4,052 207,9 4,279 227,8 Širina goda (mm) Ring width (mm) Udaljenost od srca (god) Number of ring from pith (annual ring) Slika1. Grafički prikaz rasporeda širine goda po debljinskim razredima u radijalnom smjeru. Figure 1Equalized data of ring widths per diameter class in radial direction. Legenda: 22 3 Debljinski razred y = 0,0029x - 0,2159x + 6,9594 R = 0,3278 22 2 Debljinski razred y = 0,0068x - 0,3567x + 6,9144 R = 0,4408 22 1 Debljinski razred y = 0,0079x - 0,3801x + 5,9627 R = 0,5135 Key: 22 3 Diameter class y= 0,0029x - 0,2159x + 6,9594 R = 0,3278 22 2 Diameter class y= 0,0068x - 0,3567x + 6,9144 R = 0,4408 22 1 Diameter class y= 0,0079x - 0,3801x + 5,9627 R = 0,5135 Na slici 2. prikazan je grafički prikaz izjednačenih linija trenda vrijednosti učešća zone kasnog drva za svaki od tri debljinska razreda u radijalnom smjeru. Statističke veličine u tablici 1. pokazuju velik raspon učešća zone kasnog drva,što je vidljivo iz veličine vari janci. Srednje vrijednosti učešća zone kasnog drva opa daju od prvog ka trećem debljinskom razredu. Rapored učešća zone kasnog drva u radijalnom smjeru pokazuje porast učešća zone kasnog drva,s porastom udaljenosti od srca,odnosno sa smanjenjem širine goda. U tablici 2. prikazane su statističke veličine za gustoću u apsolutno suhom stanju i nominalnu gustoću po debljinskim razredima i za sva tri debljinska razreda zajedno. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 40 <-- 40 --> PDF |
H. Kličić, S. Govorčin, T. Sinković, S. Gurda, T. Sedlar: MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE I GUSTOĆA... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 371-377 Učešće zone kasnog drva (%) Late wood percentage (%) Udaljenost od srca (god) Number of ring from pith (annual ring) Slika2. Grafički prikaz rasporeda učešća zone kasnog drva po debljinskim razredima u radijalnom smjeru. Figure 2Arrangement equalize data of latewood percentage per diameter class in radial direction Legenda: 22 3 Debljinski razred y = -0,0448x + 2,423x + 11,524 R = 0,4166 22 2 Debljinski razred y = -0,0502x + 2,5463x + 16,127 R = 0,3584 22 1 Debljinski razred y = -0,0524x + 2,5622x + 17,686 R = 0,3233 Key: 22 3 Diameter class y= -0,0448x + 2,423x + 11,524 R = 0,4166 22 2 Diameter class y= -0,0502x + 2,5463x + 16,127 R = 0,3584 22 1 Diameter class y= -0,0524x + 2,5622x + 17,686 R = 0,3233 Tablica 2.Prikaz statističkih veličina gustoće u apsolutno suhom stanju i nominalne gustoće po debljinskim razredima i za sva tri debljinska razreda zajedno. Table 2 Statistical values of basic density and density of oven dry wood per diameter class and all diameter classes. Fizikalno svojstvo Phiscal Properties Gustoća u apsolutno suhom stanju Density of oven dry wood (g/cm 3 ) Nominalna gustoća Basic density (g/cm 3 ) Gustoća u apsolutno suhom stanju Density of oven dry wood (g/cm 3 ) Nominalna gustoća Basic density (g/cm 3 ) Gustoća u apsolutno suhom stanju Density of oven dry wood (g/cm 3 ) Nominalna gustoća Basic density (g/cm 3 ) Gustoća u apsolutno suhom stanju Density of oven dry wood (g/cm 3 ) Nominalna gustoća Basic density (g/cm 3 ) Debljinski Razred Diameter Class 1 2 3 Svi debljinski razredi All diameter classes n 243 243 955 955 885 886 2083 2084 min 0,348 0,321 0,308 0,283 0,322 0,284 0,308 0,283 aver 0,482 0,427 0,481 0,428 0,453 0,406 0,469 0,419 max 0,629 0,562 0,680 0,574 0,690 0,644 0,690 0,644 stdev 0,0622 0,0482 0,0726 0,0573 0,0575 0,0478 0,07 0,05 var 0,0039 0,0023 0,0053 0,0033 0,0033 0,0023 0,0045 0,0029 Na slici 3. prikazan je grafički prikaz izjednačenih li-ska razreda je velik,što je vidljivo iz statističkih veličinau nija trenda vrijednosti gustoće u apsolutno suhom stanju tablici 2.Trend porasta gustoće u apsolutno suhom stanju za svaki od tri debljinska razreda radijalnom smjeru. Ra-u radijalnom smjeru vidljiv je na slici 3. spon gustoća u apsolutno suhom stanju za sva tri debljin |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 41 <-- 41 --> PDF |
H. Kličić, S. Govorčin, T. Sinković, S. Gurda, T. Sedlar: MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE I GUSTOĆA... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 371-377 Slika3. Grafički prikaz rasporeda gustoće u apsolutno suhom stanju po deb- Legenda: 2 2 Gustoća u apsolutnosuhom stanju (g/cm3 ) Density of oven dry wood (g/cm3 ) Udaljenost od srca (god) Number of ring from pith (annual ring) 3 Debljinski razred y = 3E-05x ljinskim razredima u radijalnom smjeru. Figure 3Arrangement equalize data of density of oven dry wood per diameter class in radial direction. +0,0018x + 0,421 R = 0,1644 22 2 Debljinski razred y = -1E-04x + 0,0086x + 0,3923 R = 0,4404 22 1 Debljinski razred y = -0,0002x + 0,0107x + 0,3995 R = 0,4769 Key: 22 3 Diameter class y= 3E-05x + 0,0018x + 0,421 R = 0,1644 22 2 Diameter class y= -1E-04x + 0,0086x + 0,3923 R = 0,4404 22 1 Diameter class y= -0,0002x + 0,0107x + 0,3995 R = 0,4769 Normalna gustoća (g/cm3 ) Basic density (g/cm3 ) Udaljenost od srca (god) Number of ring from pith (annual ring) Slika4. Grafički prikaz rasporeda nominalne gustoće po debljinskim razredima u radijalnom smjeru. Figure 4Equalized data of basic density per diameter class in radial direc tion. Na slici 4. prikazan je grafički prikaz izjednačenih linija trenda vrijednosti nominalne gustoće za svaki od tri debljinska razreda u radijalnom smjeru. Vrijednosti nominalne gustoće iz tablice 2. također pokazuju velik raspon, ali nešto manji nego kod gustoće u apsolutno suhom stanju. Trend rasporeda nominalne gustoće u radijalnom smjeru je rastući,kao i kod rasporeda gustoće u apsolutno suhom stanju u radijalnom smjeru. Usporedba srednjih vrijednosti širine godova, učešća zona kasnog drva, gustoća u apsolutno suhom Legenda: 22 3 Debljinski razred y = 4E-05x + 0,0009x + 0,3849 R = 0,1278 22 2 Debljinski razred y = -6E-05x + 0,006x + 0,3634 R = 0,4119 22 1 Debljinski razred y = -0,0001x + 0,0076x + 0,367 R = 0,4422 Key: 22 3 Diameter class y= 4E-05x + 0,0009x + 0,3849 R = 0,1278 22 2 Diameter class y= -6E-05x + 0,006x + 0,3634 R = 0,4119 22 1 Diameter class y= -0,0001x + 0,0076x + 0,367 R = 0,442 stanju i nominalnih gustoća,pokazala je da se kod svih navedenih svojstava srednje vrijednosti signifikantno razlikuju uspoređujući sva tri debljinska razreda. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 42 <-- 42 --> PDF |
H. Kličić, S. Govorčin, T. Sinković, S. Gurda, T. Sedlar: MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE I GUSTOĆA... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 371-377 ZAKLJUČCI – Conclusion 3 Raspon širine goda kod istraživanog bijelog bora Pinus sylvestris L.je velik i kreće se od 0,3 mm do 16,6 mm sa srednjom vrijednosti za sva tri debljinska razreda zajedno od 3,6 mm. Raspon širine godova vidi se i kroz varijancu od 4,28. Srednje vrijednosti širine goda za svaki debljinski razred međusobno se signifikantno razlikuju.Trend rasporeda širine goda u radijalnom smjeru je opadajući bez većih naznaka poprimanja konstantnijih vrijednosti kod svih debljinskih razreda. Učešće zone kasnog drva kreće se od 1,7 % do 90 %, sa srednjom vrijednosti od 38,6 % za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti učešća zona kasnog drva za svaki pojedini debljinski razred signifikantno se razlikuju od svake druge.Trend rasporeda učešća zone kasnog drva u radijalnom smjeru je rastući. Gustoća u apsolutno suhom stanju kreće se od 33 0,308 g/cm do 0,690 g/cm sa srednjom vrijednošću LITERATURAAnon,1998: Energy in Swedish National Energy Administration 40 pp. Bendsten, B.A., 1978: Properties of wood from improved and intensively managed trees. Bogdan, S., M. Šporčić, A. Seletković, M. Ivanković, 2009: Biomass Production of CommonAlder (Alnus glutinosa /L./ Gaertn.) in Pure Plantations and Mixed Plantations with Willow Clones (Salix sp.) in Croatia. Croatian Journal of Forest Engineering, 30(2): 99–112. Buckman, R. E., 1985: Research priorites forthe 21century forest products. Forest Products Journal, 35 (10) : 14–16. Govorčin, S.iSinković,T.,1990: Fizičke i mehaničke osobine juvenilnog drva bukovine i jelo od 0,469 g/cm za sva tri debljinska razreda. Drvo u stablima prsnog promjera od 11do 20 cm ima srednju vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju od 3 0,482 g/cm, u stablima prsnog promjera 21 do 30 cm srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju 3 je 0,481 g/cm, a u stablima prsnog promjera 31 do 3 40 cm je 0,453 g/cm. Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju kod sva tri debljinska razreda međusobno se signifikantno razlikuje. Trend rasporeda gustoće u apsolutno suhom stanju je rastući za sva tri debljinska razreda, bez naznaka poprimanja nekih konstantnijih vrijednosti. 3 Nominalna gustoća kreće se od 0,283 g/cm do 0,644 g/cm3sa srednjom vrijednošću od 0,419 g/cm3, za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti nominalnih gustoća kod sva tri debljinska razreda međusobno se signifikantno razlikuju. – References vine. “Savremena dostignuća i rješenja u oblasti šumarstva”, Beograd 1990. Horvat,I.;Krpan,J., 1967: Drvno industrijski priručnik; Tehnička knjiga, Zagreb. Kličić,H.:Važnija fizička i mehanička svojstva juvenilnog drva bijelog bora (Pinus sylvestrisL.) iz plantaže Dubrave kod Cazina. Magistarski rad.Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2006. Sinković,T.,1995: Fizička svojstva juvenilnog drva jele (Abies alba Mill.) iz Gorskog Kotara. Drvna industrija, 46 (2): 59–68. Ugrenović,A., 1950:Tehnologija drveta, Zagreb. SUMMARY: Plantation cultivation of Scots pine (Pinus sylvestrisL.) in the world applies a longer period of time. The study of macroscopic properties and density of plantation grown Scots pine from the area of Cazin in Bosnia and Herzegovina was carried out in order to acquire knowledge about the macroscopic characteristics and density so grown pine. Plantation growth (Buckman, 1985) is primarily carried out for species of wood which, in short rotation, accomplish the greatest financial and general useful functions in a given area. Under the provisions of ISO 3129 from year 1975, 76 test trees for studying were selected. From department 30 of unit Gata 40 test trees were taken, and from department 26 of unit Gata 36 test trees were taken. All relevant parameters were collected on selected test trees: geographical position, diameter at breast height, ground plan projection of tree top, tree orientation toward cardinal points, total tree height, height to first living branch and stump height |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 43 <-- 43 --> PDF |
H. Kličić, S. Govorčin, T. Sinković, S. Gurda, T. Sedlar: MAKROSKOPSKE KARAKTERISTIKE I GUSTOĆA... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 371-377 (Kličić, 2006). Test trees were classified into three diameter classes: (1) 11 to 20 cm of diameter at breast height, (2) 21 to 30 cm of diameter at breast height and (3) 31 to 40 cm of diameter at breast height. From each test tree test sample of about 70 cm length was made, beginning at breast height. Following macroscopic properties were measured: ring width, latewood width and latewood percentage was calculated. Density was measured in oven dry condition and also basic density. The range of ring width of studied Scots pine is large and ranges from 0.3 mm to 16.6 mm, with mean value for all three diameter classes of 3.6 mm. The range of ring width can be also seen through the variance of 4.28. Mean values of ring width for each diameter class mutually differ significantly. Distribution trend of ring width in radial direction is downward, with no major signs of achieving more constant values for all diameter classes. Latewood percentage ranges from 1.7 % to 90 % with mean value of 38.6 % for all three diameter classes together. Distribution trend of latewood percentage in radial direction is growing. Density in oven dry condition ranges from 0.308g/cm3to 0.690 g/cm3, with mean value of 0.469 g/cm3for all three diameter classes. Wood in trees of diameter at breast height from 11 to 20 cm has mean value of density in oven dry condition of 0.482 g/cm3, in trees of diameter at breast height from 21 to 30 cm mean value of density in oven dry condition is 0.481 g/cm3, and in trees of diameter at breast height from 31 to 40 cm is 0.453g/cm3. Mean value of density in oven dry condition for all three diameter classes is significantly different. Distribution trend of density in oven dry condition is growing for all three diameter classes, without any indication of achieving more constant values. Basic density ranges from 0.283 g/cm3to 0.644 g/cm3, with mean value of 0.419g/cm3for all three diameter classes together. Mean values of basic density for all three diameter classes mutually differ significantly. Key words:Scots pine (Pinus sylvestris L.), macroscopic characteristics, density, plantation growth |