DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 65     <-- 65 -->        PDF

STABLJIKAVA PETOPRSTA(Potentilla caulescens L.)


Višegodišnja biljka s odrvenjenim nadzemnim dijelom
rizoma,koji je gusto pokriven ostacima zalistaka.
Listovi rozete 5-člani na dugačkim peteljkama,s gornje
strane goli ili slabo dlakavi, a s donje uz žile prileglote
po rubovima trepavičasto dlakavi. Za razliku od
listova rozete, listovi stabljike tročlani,dok su najgornji
jednostavni. Iz središta rozete izraste nekoliko stabljika
s većim brojem cvjetova, najčešće bijele boje s
gusto svilenastim dlakama na stapkama.


Stabljikavu petoprstuu sjeverozapadnoj Hrvatskoj
nalazimo na dolomitnim stijenama Ivančice i Strahinjčice
(Pisane pećine), a općenito u Hrvatskoj još raste na
Kalniku, Kleku, Obruču, Mrsinju iVelebitu. Na Strahinjčici
u predjelu Pisanih pećinaPotentilla caulescens
nastanjuje vrlo strme stijene,gdje raste pojedinačno ili
u manjim busenima, te na blokovima stijena unutaras.
Seslerio sadlerianae-Ostryetum carpinifoliae Cerovečki
2006.


U sintaksonomskom smislu Potetilla caulescens
svojstvena je vrsta reda Potentilletalia caulescentis
Br.-Bl. in Br.-Bl. et Jenny 1926,te svezePotentillion
caulescentisBr.-Bl. in Br.-Bl. et Jenny 1926. U vegetaciji
stijena srednje Europenalazimo je u as.Hieracio
humilis-Potentilletum caulescentisBr.-Bl. in Meier et
Br.-Bl. 1934 te as. Potentilletum caulescentisAichinger
1933.Horvat I. 1962.navodi da alpska svezaPotentillion
caulescentisprodire u Hrvatsku u sjevernom i


južnom dijelu,ali znatno osiromašena alpskim flornim
elementima, međutim ne navodi da bi gradila samo-fitogeografskom smislu možemo ju shvatiti predalpstalnu
asocijaciju. sko-alpskim flornim elementom.


Stabljikava petoprsta (Potentilla caulescens) rasprostranjena
je u zemljama srednje i južne Europe, a u
Zdravko Cerovečki, dipl.ing.šum.


LOKVANADIVISKI


Nema mnogo posjetitelja otoka Krka koji se odvaže
upoznati njegove najviše predjele, a još je manje onih
koji dospiju do njihovih malih vodenih osobitosti, loka
va. Takva lokva koja se ipak ne može ubrojiti u obič ne,
poput onih na otoku Cresu, je i lokva pod Diviskom
ili Djevojačkom gorom – najvišim vrhom u jugoistočnom
dijelu otoka. Doći do lokve i vrha Diviskeznadu
tek rijetki stranci na ovom otoku.Kad se prijeđe prijevoj
Malmašutai okokilometar pođe u smjeru Baške,
puteljkom ulijevo stižemo do nekoliko zatoka /vrata/
na poljskom putu koja treba otvoriti i za sobom zatvoriti.
Naime, tim zatokama zatvara se prolaz ovcama s
velikih pasišta u tom dijelu otoka Krka.Putem se krećemo
u smjeru jugoistoka oko 7 km i ostavimo vozilo
pred jednim suhozidom, kojemu ne naziremo kraj.
Odatle pješice oko 30 minuta uz taj suhozid dolazimo
do neobične lokve i kod vrha Diviska.


Pogled s vrha otkriva nam pravi položaj i arhitekturu
nepresušne lokve. Prema središnjem dijelu lokve
izgrađeno je od kamena pet suhozida, dirita, koji se


Sl. 1. Lokva pod Diviskom na otoku Krku