DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 66 <-- 66 --> PDF |
zvjezdasto šire u svim smjerovima.Tako ovce svakog vlasnika imaju osiguran nesmetan prilaz vodi, a do izvjesne mjere je i spriječeno miješanje stada raznih vlasnika. Uz rubove lokve i najbližeg suhozida raste nekoliko zanimljivih vrsta biljaka, a u vodi obitava razmjerno bogat životinjski svijet. Vrh Diviska visinom se ne ističe puno u okolnom krajoliku, ali dolaskom na ovo mjesto i u njegovu neposrednu okolicu možemo doživjeti ljuti krš u svom izvornom obliku. Rijetko gdje u Dalmaciji i na Dinaridima uopće, može se zamijetiti tako oštro vapnenačko kamenje i u tolikoj količini, pa je prolazak ovim površinama Sl. 2. Ljuti krš oko vrha Diviske vrlo težak, mjestimično skoro nemoguć. RT KAMENJAK Istra je prepuna prirodnih i kulturno povijesnih znamenitosti. Osim Parka prirode Učka zaštićeni su i mnogi drugi prirodni predjeli. Među njima je odnedavno i rt Kamenjak na kranjem jugu poluotoka koji sam za sebe obuhvaća velik broj vrijednih pa i endemičnih vrsta živih bića. I u reljefu Kamenjaka nalazimo niz geomorfoloških osebujnosti i zanimljivosti. One se, ponajprije odnose na obalni pojas koji je razmjerno dug jer se Kamenjak ističe velikom obalnom razvedenošću. Obale su skoro na čitavom potezu stjenovite. Dio obale je položit i blago se uzdiže i na tim dijelovima u raspuklinama kamenja ima malo rastresitog tla, najviše crvenice.Na dijelu takvih obala razvijena je obilno halofilna vegetacija razmjerno velikog broja vrsta među kojima se nalaze i takve kojima je Kamenjak jedino nalazište u Hrvatskoj. U blizini mora naplitkoj obalnoj zoni mjestimice su dobro razvijene borove sastojine. Dio obale Kamenjaka je strm i stjenovit. Strmci su ponegdje visoki 6–8 metara i u pojedinostima podsjećaju na one velike strmce Dugog otoka ili otoka Prvića ili Cresa.Takvu obalu susrećemo na kranjem jugurta izloženu najvećem djelovanju mora. Stjenoviti odsjeci su ponegdje koso položeni, slojeviti, i zbog nejednake otpornosti na trošenje mjestimice su Sl. 1. Dio južne obale Kamenjak punu udubljenja i poluspilja.Tuse nalazi i jedina prava jama rikavica u kojoj se neprestano čuje mlat mora. Halofilna vegetacija na takvim dijelovima obale slabije je razvijena. Stjenovita južna obala Kamenjaka zbog svoje slikovitosti i ljepote privlačna je sve većem broju turista. Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. AKTUALNO – CURRENT NEWS REFORMA NASTAVNOG PROGRAMANAŠUMARSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTAU ZAGREBU Izlaganje Dekana Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Milana Oršanića na 115. redovitoj skupštini HŠD-a u bjelovarskom Domu kulture 17. lipnja 2011. godine Kako smo najavili u prošlom broju Šumarskoga izlaganje predstavio prof. dr. sc. Milan Oršanić, lista, u ovome broju donosimo prikaz aktualne stručne Dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu. teme protekle redovite Skupštine HŠD-a,koju je kroz |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Svoje izlaganje, popraćeno multimedijalnom prezen-znanstveno-nastavna odsjeka, šumarski i drvnotehnolo tacijom, prof. Oršanić započeo je s povijesnim presjekom kroz europsku šumarsku naobrazbu, s ciljem prikaza šireg konteksta razvoja šumarske znanosti i obrazovanja u kojemu se razvijala i šumarska nastava na hrvatskim učilištima i akademijama. Zanimljivo i na neki način intrigantno, posebno s gledišta današnjih intenzivnih promjena i reformi sustava visokog obrazovanja kojima svjedočimo i sa kojima se htjeli nehtjeli moramo baviti, prvi datum kojegajeDekan odabrao, respektabilno je daleka 1646. godina sa šumarskom školom u Blatu na Korčuli.Slijedi razdobljeAustrougraske monarhije sa nekoliko značajnijih godina osnivanja učilišta u Würtenbergu (1807), Mariabrunu (1813), Tharandtu (1816), Banskoj Štiavnici (1846). Iste, 1846. godine osnovano je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo,koje 1860.godine utemeljuje prvu hrvatsku šumarsku obrazovnu instituciju uKriževcima– Gospodarsko-Šumarsko učilište. Potreba za praktično i znanstveno-obrazovanim kadrom, s mogućnošću zaposlenja u državnoj službi, uvjetovala je podizanje razine i kvalitete nastave i preimenovanje u Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Ilustrativni i poučni su nazivi nekih predmeta iz toga doba,koje nam je iznijeo Dekan današenjg Šumarskog fakulteta: “Životoslovlje bilja” “Obća nauka o podneblju”, “Vježbanje u pismenih sastavcih”, “Mjeračina šume”, “Sađenje i gajenje šume”, “Šumarska službena pisma”, “Lovstvo” i “Čuvanje šume uz poznavanje šumskih bubah”. Razdoblje od 1898. do 1919. godine obilježeno je djelovanjem Šumarske akademije u Zagrebu, nakon koje u kontinuitetu slijede Poljoprivredno- šumarski fakultet (1919–1960) i konačno Šumarski fakultet (1960-danas).Tijekom djelovanja Šumarske akademije uveden je 4-godišnji obrazovni ciklus kakvog smo zadržali sve do nedavne, tzv. “bolonjske”reforme (ugrubo rečeno, preko 100-injak godina). Nastavni program Akademije moderniziran je i uvedeni su novi predmeti,od kojih se nekima naziv nije promijenio i do dana današnjeg: “Geodezija”,“Zoologija”, “Ribogojstvo”, “Meteorologija i klimatologija”, “Entomologija”, “Dendrometrija”, “Cestogradnja i gradnja željeznica”, “Vodo imostogradnja”i dr. Nastavni program dobiva modernu strukturu i predmeti se svrstavaju u nekoliko grupa: prirodoslovni predmeti, gospodarski predmeti, šumsko-stručni predmeti, pravno-državoslovni predmeti, tehnički predmeti i matematički predmeti i grafičke radnje. Osnivanjem Gospodarsko-šumarskog fakulteta 1919. godinerazvija se visoka naobrazba šumarstva i 1947. godine dolazi do svojevrsne bifurkacije u smislu podjele nastave za profile kojima su namijenjeni : šumsko uzgojni i šumsko industrijski smjer. Go- dine 1951. ova podjela redefinirana je kao šumsko gospodarski i drvno industrijski smjer s konceptualnom razdjelnicom, kolokvijalno rečeno, kao “osovine kamionskog prijevoza trupaca”. Osnutkom Šumarskog fakulteta 1960. godine u tom su smislu formirana dva ški, koji svaki zasebno dalje osmišljavaju i razvijaju nastavne programe u okviru zajedničkog fakulteta,kako je to i danas. Cjelovit prikaz svih šumarskih nastavnih pro- grama, od prvih poznatih do današ njih – reformiranih, sudionici Skupštine mogli su razgledati na vrlo atraktivnim kolor posterima koje je izradio mladi kolega Marko Vucelja, dipl. ing. šumarstva, znanstveni novak i djelatnik Šumarskog fakulteta pri Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. U novim ekonomskim, političkim,ali i sveučilišnim okolnostima u kojima smo se našli nakon osamostaljenja i konačne potpune pobjede u Domovinskom ratu, dolazi do značajne i dalekosežne reforme visokog školstva u koje se, silom prilika rekli bismo, punim plućima uključio i Šumarski fakultet. Potaknut promjenama u visokoj naobrazbi u okruženju (ponajprije zemalja članica EU), a u kontekstu strateškog cilja uključivanja u svjetske obrazovne tokove i procese, 2005. godine, nakon cjelogodišnje obimne i zahtjevne pripreme, Šumarski fakultet u Zagrebu, u skladu sa načelima tzv. “bolonjskog procesa”, otvara restrukturirane i nove studijske programe kojima “ulazi u arenu”reformiranog visokog obrazovanja velike većine europskih zemalja i zemalja svijeta. Nastava se provodi kroz tri studijska programa: Šumarstvo, Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša i Drvna tehnologija. Svaki od ovih programa realizira se kroz tri obrazovne razine: preddiplomsku (6 semestara – 3 godine), diplomsku (4 semestara – 2 godine) i doktorsku (6 semestra – 3 godine). Često korištena kratica za ovakvu visokoobrazovnu shemu glasi 3+2+3 (gdje brojke predstavljaju godine prediplomskog, diplomskog i doktorskog studija). Uz ove glavne obrazovne strukture i profile obrazovanja, Fakultet nudi i niz specijalističkih studija prilagođenih različitim potrebama polaznika iz gospodarstva. Kako se može zaključiti već iz naziva programa, radi se o u najvećem dijelu o znanjima i kompetencijama koja su se u ovoj visokoškolskoj ustanovi stjecala generacijama. Izuzetak donekle predstavlja studij Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša kojim je načinjen iskorak u smjeru područja zapošljavanja,koje neprimjereno ispunjavaju druge struke, a najvećim se dijelom radi upravo o poslovima koji zahtijevaju znanja i kompetencije polaznika ovog šumarskog studijskog programa. U svom izlaganju Dekan je detaljno izložio i “tehnički koncept” novog načina studiranja,gdje se uz uvođenje tzv. ECTS sustava ponderiranja svakog pojedinog predmeta omogućuje horizontalna (između visokih učilišta) i vertikalna (napredovanje u studijskom programu) mobilnost polaznika.U načelu, “bolonjski proces”, u koji se deklarativno (potpisivanjem bolonjske deklaracije uz još 46 europskih zemalja potpisnica) i stvarno (modificiranjem studijskih programa) uključila i naša visokoobrazovna zajednica,predstavlja put prema zajedničkom europskom visokoobrazovnom prostoru. Cilj je toga |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 68 <-- 68 --> PDF |
procesa povećati konkurentnost i kvalitetu europskog visokog obrazovanja u odnosu na ostale razvijene zemlje. Tose želi postići stvaranjem jedinstvenog europskog visokoobrazovnog prostora (European Higher EducationArea – EHEA). Ovo nadalje znači usvajanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva obrazovanja, usvajanje sustava obrazovanja podijeljenog u dva ciklusa, uvođenje ECTS bodovnoga sustava, promicanje mobilnosti studenata i nastavnika, povećanje kvalitete visokog obrazovanja, promicanje europske dimenzije u visokom obrazovanju. Ovim se ciljevima dodaje i uvođenje koncepta cjeloživotnoga obrazovanja u visoko obrazovanje, uvođenje trećeg ciklusa poslijediplomskih studija (doktorski studiji), uspostava zajedničkog europskog istraživačkog prostora (European research area- ERA), uvođenje nacionalnih kvalifikacijskih okvira usporedivih s krovnim kvalifikacijskim okvirom EHEA (AFramework for Qualifications in the EHEA), definiranje ishoda učenja za sva tri ciklusa u skladu s Dublin- skim deskriptorima, osiguranje kvalitete u skladu s europskim standardima kvalitete (Standards and Quidelines for QualityAssurance in the European the higher Education – ESG) te priznavanje stranih diploma i drugih visokoobrazovnih kvalifikacija u skladu s Konvencijom Europskog vijeća / UNESCO o međunarodnom priznavanju. Na svoj karakterističan, neposredan i izravan način, Dekan je uz ova deklarativna i “zvučna” načela“bolonjskog procesa”prokomentirao i razloge zbog kojih smo se morali u nju uključiti. Kao najvažnije izdvajamo ovdje: obvezu izrade analize ishoda učenja (smisao i konkurentnost)obrazovanih polaznika koju svake 5. godine nameće Zagrebačko sveučilište, osuvremenjavanje nastavnog programa s novim spoznajama i trendovima iz određenog područja, usklađivanje s potrebama tržišta rada, usmjeravanje novog nastavnog programa na područja po kojima ćemo biti prepoznatljivi ili po kojima smo jedinstveni (ne slušaju se na drugim sastavnicma Sveučilišta), nastavni program usmjeriti na šumu kao ekosustav, obrazovati stručnjaka koji će imati znanja i sposobnosti gospodariti s ukupnim ekosustavom (šumom) što bi se kolokvijalno najbolje izrazilo riječima “odmaknuti se od ustaljene prakse stablo= trupac”. Dodatni argument koji je išao u prilog (ide i danas) uvedbi sustava 3+2+3 prof. Oršanić ilustrirao je prikazom srodnih visokoškoslkih institucija s kojima Šumarski fakultet ima povijesnu i vrlo dobru suradnju.Većina ih ima istovjetnu (dakle u potpunosti sukladnu) obrazovnu shemu (primjerice Beč, Ljubljana, Brno, Sarajevo), a manji broj se razlikuje (Beograd i Sopron 4+1+3). Dekan je zatim iznio i neke od problema s kojima se kao Fakultet susreo u posljednjem razdoblju, a nakon uvedbe novog studija studiranja. Kao jedan od stalnih problema istaknuo je znatne teškoće kod zapošljavanja diplomiranih polaznika studija Šumarskog fakulteta. Ovaj je problem doduše prisutan i prije novog sustava obrazovanja i izražen je u mnogim strukama danas,ali je u kontekstu novina koje je “bolonjski sustav”donio došlo i do nekih novih gledišta o kojima brine uprava Fakulteta. Postojanje primjerice dva studijska modula na studiju Šumarstvo,šumarska praksa nije prepoznala kao tržišno korisno rješenje. Šumarstvo treba ili prepoznaje samo stručnjaka općeg tipa (inženjera) s rav no mjerno usvojenim znanjima iz svih područja. Uža specijalizacija ne nalazi svog opravdanja na ovoj ljes t vi ci obrazovanja,već je treba dopustiti samo na specijalističkim studijima. Za njih (veliku većinu) pak vlada vrlo slaba zainteresiranost kandidata iz prakse. Ne manje značajnim izdvojio je i probleme oko ustroja i osnivanja studijskih programa diljem države. Dosadašnja politika državne uprave bila je izdavanje dopusnica za održavanje preddiplomskih studija bez obzira na stvarne materijalne i ljudske resurse (zgrade, nastavna pokušališta i sl. s jedne strane i nastavnici zadovoljavajućih znanstvenih i nastavnih akreditacija s druge strane). Čvrsti je stav uprave i nastavnika Šumarskog fakulteta iskazan i putem jedne tematske sjednice Fakultetskog vijeća, da se svakako ne podlegne praksi cijepanja i teritorijalnog dislociranja studija, jer to predstavlja degradaciju kvalitete studiranja i stavlja u iznimno neravnopravan i nelogičan položaj polaznike “izvornih” i “dislociranih” studija (iako, u pravnom smislu država ih izjednačava u kompetencijama). Prof. Oršanić izrazio je pritom jasan stav o tome da je jedini pravi put ostanak/povratak na postojećem studiju/studijima pri Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Duga povijest, velika uložena sredstva u ljude/nastavnike (pomlađena struktura novim i komptentnim sveučilišnim profesorima) i materijalne resurse (nov i moderan kompleks zgrada) jamče kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost nastavnog programa. Kada se malo bolje zamislimo, to i jest jedini logičan i mogući put u suvremenu zajednicu znanja kakva je proklamirana “bolonjskom deklaracijom”. Od ostalih značajnih problema koji opterećuju funkcioniranje fakulteta i usložnjuju provedbu “bolonjskog procesa”, Dekan je istaknuo smanjenje izdvajanja kojima se financira nastava te potpuni izostanak financiranja dijela akreditiranog studijskog programa, rekli bismo, za šumarskog inženjera njegov najznačajniji – terensku nastavu. U sličnu kategoriju problema finacijske naravi Dekan je svrstao i čitav niz problema koji se javljaju kod zapošljavanja nastavničkog i ostalog osoblja,gdje su državni potezi išli s jedne strane ka otvaranju i moderniziranju obrazovnog sustava i znanosti, a s druge strane to financijski nisu pratili. U svojoij realnoj i balansiranoj prezentaciji, prof. Oršanić naveo je i neke pozitivne i ohrabrujuće činjenice poput pojave povećanja interesa srednjoškolaca za studijske programe Šumarskog fa |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 69 <-- 69 --> PDF |
kulteta, naznaku o korisnom uvođenju državne mature i općem intenziviranju međunarodne suradnje u kontekstu gostovanja profesora-predavačasa Zagrebačkog Šumarskog fakulteta na inozemnim institucijama i obrnuto. Također, sa zadovoljstvom je istaknuo vrlo dobru pozicioniranost Šumarkosg fakulteta kada se promatra znanstvena aktivnost i dosezi naših profesora – nastavnika. Unutar biotehničke grupacije Šumarski fakultet rangiran je u sredini i zaostaje vrlo malo od prvo pozicioniranogAgronomskog fakulteta. Ovaj dio izlaganja bio je popraćen tabličnim i grafičkim prikazima u potkrijepu iznesenih tvrdnji. U posljednjem dijelu svojeg izlaganja, Dekan Oršanić izložio je i viđenje buduće provedbe i organizacije studijskih programa na Šumarskom fakultetu,temeljeno na provedenoj evaluaciji i iskustvu proteklih godina.To su u prvom redu ostanak pri koncepciji 3+2+3 (preddiplomski, diplomski i doktorski studiji) jer nas na to upućuje nužnost okruženja i temeljno načelo “bolonjskog procesa”– dvostupanjsko studiranje (plus treći stupanj – stjecanje doktorata znanosti). Nadalje, Fakultet će se zalagati za ukidanje politike osnivanja “dislociranih studija” kako je to jasno istaknuto u izlaganju. Kompetencije prvostupnika (završenog preddiplomskog studijskog programa) moraju biti takve da je sposoban samostalno provoditi sve inženjerske poslove. Prelazak na višu razinu diplomskog studija tako omogućuje da najbolji studenti (očekivano, manji broj studenata) mogu po završetku biti u poziciji da preuzimaju najodgovornije pozicije u šumarskoj praksi i ostalim poslovima koji se otvaraju na tržištu rada. Zbog iznesenih problema oko dosadašnjeg modularnog sustava studija Šumarstvo, planira njegovo ukidanje i uvođenje jedinstvenog studija Šumarstvo. U tom se smislu planira uvođenje obaveznih izbornih predmeta na diplomskom studiju (povećanje satnice), koji će omogućiti studentu iskazivanje interesa za određeno područje i neku vrstu subspecijalizacije. Nastavni se program maksimalno namjerava prilagoditi prediplomskom studiju (zahtjevima), te diplomskom studiju. Prvi, “bolonjski” studijski program u najvećoj je mjeri bio preslika starog 4-godišnjeg programa (samo sabijen u 3 studijske go- dine) u čemu se najvjerojatnije također krije dosadašnja vrlo niska prolaznost iz preddiplomskog u diplomski studijski program. Želja i namjera je, rekao je Dekan, da se uvede još više nastave koja će se bazirati na maksimalnom uključivanju studenata (terenski mjerni rad, laboratorijske vježbe i sl.) tako da se pozicija studenta kao slušača izmijeni u ulogu aktivnog sudionika. U istom cilju, studente će se poticati na uključivanje u zanstveno- istraživačke projekte, obveznu međunarodnu razmjenu, osigurati im se vrijeme i sredstva za izradu kvalitetnog diplomskog rada. Smisao i jedan od važnih zadataka novog pristupa i reformiranog studija šumarstva je da se veća pozornost i briga usmjeri ka najboljim studentima, jer oni će u budućnosti biti odgovorni i kompetentni stručnjaci koji će skrbiti za jedan od naših najvrednijih prirodnih resursa. Dekan Oršanić ovime je završio svoje izlaganje na vrlo aktualnu temu,kojom ćemo se zasigurno i dalje baviti i na stranicama naših strukovnih glasila. Uredništvo Šumarskog lista zahvaljuje se profesoru Oršaniću na ljubazno ustupljenoj prezentaciji koja je korištena pri izradi ovog kratkog prikaza. Prof. dr. sc. Boris Hrašovec SVIJET ŠUMANA POŠTANSKIM MARKAMAZEMALJA SVIJETA Šume su pluća svijeta i okrjepa za dušu i tijelo. One utječu na ljepotu krajolika, stvaraju povoljne uvjete za liječenje i odmor, rekreaciju i razvoj turizma. Brojne su dobrobiti koje šumski sustavi pružaju čovječanstvu. Tekst je to s velikog plakata Hrvatskih pošta koje su, da bi ukazale na važnost šuma i potrebu njihove zaštite, izdale seriju od dvije prigodne poštanske marke Europa – šume, o kojima je bilo nešto riječi u prošlom broju našega glasila. O poštanskim markama, što one predstavljaju i znače ne samo pojedinim filatelistima već i državi koja ih Najbolje vrijeme da stablo posadiš Bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme je – sad! Kineska poslovica izdaje, mnogo je toga već rečeno i napisano. Na ovogodišnjem otvaranju filatelističke izložbe “Alpe-Adriap hila- Opatija 2011.”predsjednik Uprave Hrvatskih pošta RobertJukić,imajući na umu skori očekivani ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju, a s tim u vezi i prisutnu bojazan da se ne utopimo u jednoj tako velikoj zajednici različitih naroda i država, navodi riječi povjesničarke umjetnosti dr.sc. Željke Čorak: “Ako neki, ma kako malen otok poželi biti država, izdat će marku. Marka mu udara pečat,kao što mu more ocrtava granice”. Na istoj priredbi predsjednik Europske federacije filatelističkih saveza Jorgen Jorgensen u svojoj je |