DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 78     <-- 78 -->        PDF

matski dio i dio u kojemu su predstavljene biljne zajednice
kopnenog dijela Hrvatske. Od 1969. godine zaštićen
je kao spomenik prirode (spomenik vrtne arhitekture


–botanički vrt).


Dolina, K. i N. Jasprica:Povijest, ciljevi i budućnost
Botaničkog vrta na Lokrumu Instituta za more i
priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.Botanički vrt na
otoku Lokrumu utemeljen je 1959. godine radi unošenja
i istraživanja prilagodbe biljaka iz tropskih i suptropskih
krajeva. Posebno je vrijedna zbirka eukalipta.
Na površini od 2 ha uzgaja se oko 400 vrsta, većinom
drveća i grmlja, a u stakleniku oko 200 vrsta mesnatica.
Tijekom Domovinskog rata pretrpio je veliku štetu, izgorjela
je dokumentacija i dio knjižnice. Sadašnji cilj je
uzgoj autohtonih mediteranskih biljaka, posebno zaštićenih,
rijetkih i endemičnih vrsta.


Ruščić, M.: Botanički vrt na Marjanu PMF-a
Split.Vrt je osnovan 1951. godine, na površini od oko 2
ha, u sastavu nekadašnje Pedagoške akademije. UVrtu
su bile zasađene brojne biljke tropskih i suptropskih
područja, a u sjevernom dijelu nalazi se autohtona mediteranska
vegetacija. U sastavu vrta izgrađeno je pet
staklenika. Ovaj jeVrt napredovao i funkcionirano do
1980-ih godina, kada počinje zapuštanje i propadanje.
U najnovije vrijeme Odjel ua biologiju PMF-a u Splitu
angažiran je na njegovoj obnovi.


Popović, Z., K. Protrka, S. Jakša i H. Škrabić: Biokovski
botanički vrt Kotišina. Na južnim obroncima
Biokova, na području Parka prirode Biokovo, 1984. go-
dine utemeljen je ovaj botanički vrt, površine 16,5 ha.
Toje ograđeni dio prirode –Biokovo u malom, s biljem
biokovskih klisura, kamenjara i sipara, ljekovitim, poljoprivrednim
i ostalim biljem Biokova i šireg područja.
Vrt je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture, a
unutar njega nalazi se reprezentativni kaštel.


Šilić, T.: Velebitski botanički vrt – jučer, danas, ...
sutra? Ovaj tematski botanički vrt osnovan je 1967. go-
dine na površini od 50 ha. Zamišljen je da izgleda kao
prirodni biljni pokrov označen pločicama, odnosno u
vrtu su isključivo velebitske biljke. Biljke donesene iz
drugih dijelovaVelebita većinom su posađene u središnjem
dijelu, u kojemu su tri mala i jedan veliki kamenjar.
Početkom Domovinskog rata vrt je zapušten i zarastao te
je izgubljen velik broj posađenih vrsta. Nakon što se
1999. godine našao unutar granica Nacionalnog parka
SjeverniVelebit, vrtu se pridaje veća pozornost, ali njegovo
stanje još uvijek nije zadovoljavajuće.


Tomaš, L.: Školski botanički vrt “Ostrog”, Kaštel
Lukšić.Osnovna škola “Ostrog”u Kaštel Lukšiću najpoznatija
je upravo po botaničkom vrtu koji ju okružuje.
Oko nove školske zgrade 1976. godine počelo je
uređenje okoliša, a vrt je već 1986. godine proglašen
zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture. Na
ovom jedinstvenom prostoru, površine oko 4 ha, zasađene
su brojne biljne svojte mediteranskog i suptropskog
podneblja. Osim najzanimljivijeg i najbogatijeg
južnog dijela vrta, izuzetnu vrijednost ima maslinik,
koji je sa 42 različite sorte i 170 stabala jedna od najbogatijih
zbirki maslina u nas.


Tomašković-Presečki, D.: Školski arboretum Gimnazije
A. G. Matoša, Zabok. Kako bi se oplemenio
pro stor oko nove gimnazijske zgrade, 2002. godine pokrenut
je projekt “Čovjek koji je sadio drveće”. Izbor
vrsta povezan je sa slavenskom mitologijom. Posađeno
je 30-ak vrsta koje prema vjerovanju starih Slavena
imaju svoju simboliku i izražavaju njihovo duboko poštovanje
prema prirodi. Nakon toga park se uređuje i
dopunjuje novim vrstama, a zbog raznovrsnosti, obilježavanja
i opisivanja biljaka nazvan je “arboretum”.


Modrić Surina, Ž.:Primorski botanički vrt – stalni
postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Ovaj botanički
vrt otvoren je 2005. godine s ciljem upoznavanja javnosti
s autohtonim biljnim vrstama i specifičnim biljnim
zajednicama koje one na riječkom području grade, kao i
s problematikom njihove zaštite.Vrt je podijeljen na dva
dijela: prednji izloženiji suncu i javnosti i stražnji, sjenoviti
i zaklonjeniji od javnosti. Osnovna uloga Vrta je
edu kacija, koja je potpomognuta novim tehnologijama.


Većina prethodno navedenih botaničkih vrtova i arboretuma
bila je prezentirana i posterima, a osim njih
predstavljeni su sljedeći posteri:


Bućan, I.: Biblijski vrt Svetišta Gospe Stomorije.


Soče, Ž.:Arboretum Kačićeva samostana, Zaostrog.


Učenici škole: Školski arboretum Šumarske i drvo


djelske škole, Karlovac.
Nakon Simpozija, od 31. svibnja do 4. lipnja 2011.
godine održan jeTjedan botaničkih vrtova i arboretuma
Hrvatske, tijekom kojega su se prethodno predstavljeni
botanički vrtovi i arboretumi posvetili posjetiteljima,
priredili različite programe, događanja, izložbe, predstave
i radionice te organizirali stručno vođenje grupa
posjetitelja.
Uz čestitke organizatorima i sudionicima možemo
reći da je promicanje važnosti i upoznavanje s aktivnostima
botaničkih vrtova i arboretuma u Hrvatskoj bitno
za odnos nadležnih institucija prema toj djelatnosti i
zainteresiranost javnosti za njihov rad.


Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić
Dr. sc. Miroslav Harapin