DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Sl.1. Kolonija ličinki medećeg cvrčka–Metcalfa prui-Sl.2. Ličinka medećeg cvrčka uklopljena u masu izlunosa( Say, 1830) na izbojku običnog graba. čene voštane tvari. Fig. 1 Citrus flatid planthopper – Metcalfa pruinosa Fig. 2 Citrus flatid planthopper larva surrounded by the (Say, 1830) larval colonies on the twig of com-waxy exudate. mon hornbeam. Sl.3. Ličinke su dobri skakači i na dodir reagiraju od- bacivanjem s biljnih dijelova na kojima smo ih uznemirili. Fig. 3 Larve are good hoppers and react by jumping (hence the name) off the twigs if disturbed tactilely. Sl. 4. Imago medećeg cvrčka. Fig. 4 Adult stage of the Citrus flatid planthopper. (Tekst i fotografije: B. Hrašovec) Medeći cvrčak,Metcalfa pruinosa (Say, 1830), poput mnogih novopridošlih kukaca, već je dugi niz godina prisutan na europskom kontinentu. Prvi nalaz potječe iz Italije 1979. godine,dok je u našoj zemlji po prvi puta zabilježen 1993. godine od kolega agronoma na području Istre. U međuvremenu raširio se Europom, posebice mediteranskim zemljama, gdje se ponegdje javio i kao ozbiljan štetnik, poglavito u voćarstvu i vinogradarstvu. Hrvatsko ime medeći cvrčak dobio je zasigurno po svojstvu obilatog lučenja tzv. “medne rose”,koja među pčelarima slovi kao vrlo cijenjena pčelinja “paša”. Jedno drugo obilježje koje ga izdvaja od velikog broja sličnih štetnika su njegove “odskakujuće”ličinke (vidi englesko ime!). Na najmanji dodir prsta, iz mase voštanih naslaga odbacuju se skakanjem brojne vunenaste ličinke koje do tada nismo niti mogli prepoznati kao pojedinačne individue. Medeći cvrčak zabilježen je na iznimno velikom broju rodova i vrsta drvenastog ali i zeljastog bilja. Za sada kod nas ne uzrokuje značajnije probleme u šumarstvu i na urbanom zelenilu. Ima jednogodišnju generaciju i razdoblje šteta proteže se tijekom ljetnih mjeseci. Citrus flatid planthopper, Metcalfa pruinosa(Say, 1830), like many of the newcomer insects, has been present on the European territory for some years. The first record dates from Italy in 1979 while the first finding of this pest in Croatia originates from Istria in 1993, and was made by our colleagues, agronomists. In the following years it spread throughout the Europe, especially the Mediterranean countries. In some countries it became a serious new pest, particularly in orchards and vineyards. The Croatian name it gained due to a rich production of honeydew which is highly valued honey producing source among the bee keepers. Another behavioural feature differentiates this hemipteran from many similar, commonly found on the same plants. On the slightest tactile input (our finger for example) formerly static masses of waxy substance turns into an agile jumping nymphs which were not even visible before as a single individuals. This planthopper has been recorded on high number of woody plants and annuals. So far it has not caused serious damages in forests and on urban green in Croatia. It has a one year cycle and damages occur during the hot summer months. IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestiere croate – Herausgeber: Kroatischer Forstverin Grafička priprema: ŽUPANČIĆ HR d.o.o. – Zagreb Tisak: EDOK – Zagreb |