DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 102 <-- 102 --> PDF |
HŠI obavlja poslove vezane uz Zakonske propise R. Hrvatske za koje je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva kao što su: Nacionalni program motrenja oštećenosti šumskih ekosustava: Program izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu; Genetska banka. Institut kao službeno tijelo obavlja stručni nadzor nad proizvodnjom sjemena, sadnica i rasadničke proizvodnje. Institut organizira i održava domaće i međunarodne znanstvene skupove, seminare, terenska savjetovanja, stručna predavanja i sudjeluje u obrazovanju đaka i studenata. Znanstvenici HŠI surađuju s inozemnim znanstvenim institucijama u međunarodnim projektima i u bilateralnoj suradnji. Ujedinjeni narodi (UN) su2011. godinu proglasili Međunarodnom godinom šuma. Službeni logo“Forests 2011”(Šume 2011) s glavnom temom Forests forPeople(Šume za ljude) sa središnjom ulogom ljudi u održivom upravljanju, očuvanju razvoju svjetskih šuma. Šume su neophodne za opstanak i dobrobit čovječanstva. U svezi sa 65. obljetnicom HŠI i Međunarodnom godinom šuma, koji je Skupština UN proglasila na sjednici 20.prosinca 2006. godine,27. lipnja 2011. godine održana je sjednica Znanstvenog vijeća Hrvatskog šumarskog instituta.Na sjednicu su pozvani umirovlje ni znanstvenici: Mr. sc. AntunDokuš, dr.sc. JosoGrača, dr.sc. MiroslavHarapin, mr.sc. AnkicaKrznar, dr. sc. JurajMedvedović, mr.sc. NadeždaPezdirc, dr. sc. Karmelo Poštenjak, mr.sc. Vinko Viličić. Pozivu se nisu odazvali: dr.sc. MarijaHalambek, dr.sc. JakobMartinovići dr.sc. StevoOrlić. Ravnateljica HŠI iznijela je temeljnu zadaću Instituta, kao što je vidljivo iz gore navedenog i istaknula vizije položaja HŠI kao temeljne nacionalne znanstvene ustanove u šumarstvu R. Hrvatske i važnog čimbenika u jugoistočnoj Europi. U HŠI rade relativno brojni, pretežito mladi, visokokvalificirani znanstvenici i stručnjaci, koji su jamstvo njegovog opstanka, kvalitetnog rada i njegove budućnosti. Miroslav Harapin KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) EKOLOGIJAI OBNOVAHIGROFILNIH LUŽNJAKOVIH ŠUMARAVNOG SREMA Pod gornjim naslovom u Zagrebu je tiskana znanstvena monografija (ISBN 978-953-98401-9-6) našeg kolege, uzgajivača, dr. Martina Bobinca, docenta sa Šumarskog fakulteta u Beogradu.Izdavač je Hrvatski šumarski institut, a suizdavač Institut za šumarstvo Beograd. MartinBobinacrođen je 1958. godine u Bačkom Monoštoru, Sombor, SR Srbija. Osnovnu školu završio je u mjestu rođenja,a gimnaziju u Somboru 1977. go- dine. Na Šumarskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1982. godine, amagistarski rad pod nazivom:Proučavanje uzgojnih potreba sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl) u različitim tipovima šuma u Sremu, obranio 1988. godinete doktorskudisertaciju 1999.godine podnaslovom:Istraživanja prirodne obnove lužnjaka (QuercusroburL.) i izbor metoda obnavljanja u zavisnosti od stanišnih i sastojinskih uvjeta. Do sada je objavio više od 140 znanstvenihistručnihradova. Član jeviše strukovnih udruženjau SrbijiiasocijacijeProsilvaEuropa. Na temelju rezultata istraživanja od više od dva desetljeća u lužnjakovim šumama,napisao je monografiju Ekologija i obnova higrofilnih lužnjakovih šuma Ravnog Srema koju ovdje predstavljamo. PredmetnaMonografijajeznanstvenodjelonapisanona294 stranice ipodijeljenonatripoglavlja: 1.Ekologija lužnjakovih šuma Ravnog Srema, 2.Obnova higrofilnih lužnjakovih šuma, 3.Preporukezaobnovuhigrofilnihlužnjakovih šuma. Prvopoglavlje, Ekologijalužnjakovih šumaRavnogSrema, podijeljenojena pet podpoglavlja, gdjenas autordetaljnoupoznajesbiološkimosobinamaiekološkim zahtjevimalužnjaka, staništima, zajednicama, klimatskim i hidrološkim uvjetima na području Ravnog Srema. U drugom poglavlju, Obnovahigrofilnihlužnjakovih šuma, autor nas kroz tri podpoglavlja i brojne podjele vrlo detaljno,i što je važno naglasiti,na svojim vlastitim istraživanjima,uvodi u tajne fruktifikacije, rasta i razvoja ponika i podmlatka te obnove lužnjaka. Vrlo je interesantan autorov pristup u proučavanju rasta i razvoja ponika i podmlatka. Osim lužnjaka autor vrlo detaljno opisuje rast i razvoj sadnica poljskog jasena i graba, vrsta koje uz lužnjak izgrađuju hidrofilne šumske zajednice Ravnog Srema. Zbog različitog dinamiz ma šumskih ekosustava na području Ravnog Srema, u |