DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 102 <-- 102 --> PDF |
HŠI obavlja poslove vezane uz Zakonske propise R. Hrvatske za koje je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva kao što su: Nacionalni program motrenja oštećenosti šumskih ekosustava: Program izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu; Genetska banka. Institut kao službeno tijelo obavlja stručni nadzor nad proizvodnjom sjemena, sadnica i rasadničke proizvodnje. Institut organizira i održava domaće i međunarodne znanstvene skupove, seminare, terenska savjetovanja, stručna predavanja i sudjeluje u obrazovanju đaka i studenata. Znanstvenici HŠI surađuju s inozemnim znanstvenim institucijama u međunarodnim projektima i u bilateralnoj suradnji. Ujedinjeni narodi (UN) su2011. godinu proglasili Međunarodnom godinom šuma. Službeni logo“Forests 2011”(Šume 2011) s glavnom temom Forests forPeople(Šume za ljude) sa središnjom ulogom ljudi u održivom upravljanju, očuvanju razvoju svjetskih šuma. Šume su neophodne za opstanak i dobrobit čovječanstva. U svezi sa 65. obljetnicom HŠI i Međunarodnom godinom šuma, koji je Skupština UN proglasila na sjednici 20.prosinca 2006. godine,27. lipnja 2011. godine održana je sjednica Znanstvenog vijeća Hrvatskog šumarskog instituta.Na sjednicu su pozvani umirovlje ni znanstvenici: Mr. sc. AntunDokuš, dr.sc. JosoGrača, dr.sc. MiroslavHarapin, mr.sc. AnkicaKrznar, dr. sc. JurajMedvedović, mr.sc. NadeždaPezdirc, dr. sc. Karmelo Poštenjak, mr.sc. Vinko Viličić. Pozivu se nisu odazvali: dr.sc. MarijaHalambek, dr.sc. JakobMartinovići dr.sc. StevoOrlić. Ravnateljica HŠI iznijela je temeljnu zadaću Instituta, kao što je vidljivo iz gore navedenog i istaknula vizije položaja HŠI kao temeljne nacionalne znanstvene ustanove u šumarstvu R. Hrvatske i važnog čimbenika u jugoistočnoj Europi. U HŠI rade relativno brojni, pretežito mladi, visokokvalificirani znanstvenici i stručnjaci, koji su jamstvo njegovog opstanka, kvalitetnog rada i njegove budućnosti. Miroslav Harapin KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) EKOLOGIJAI OBNOVAHIGROFILNIH LUŽNJAKOVIH ŠUMARAVNOG SREMA Pod gornjim naslovom u Zagrebu je tiskana znanstvena monografija (ISBN 978-953-98401-9-6) našeg kolege, uzgajivača, dr. Martina Bobinca, docenta sa Šumarskog fakulteta u Beogradu.Izdavač je Hrvatski šumarski institut, a suizdavač Institut za šumarstvo Beograd. MartinBobinacrođen je 1958. godine u Bačkom Monoštoru, Sombor, SR Srbija. Osnovnu školu završio je u mjestu rođenja,a gimnaziju u Somboru 1977. go- dine. Na Šumarskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1982. godine, amagistarski rad pod nazivom:Proučavanje uzgojnih potreba sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl) u različitim tipovima šuma u Sremu, obranio 1988. godinete doktorskudisertaciju 1999.godine podnaslovom:Istraživanja prirodne obnove lužnjaka (QuercusroburL.) i izbor metoda obnavljanja u zavisnosti od stanišnih i sastojinskih uvjeta. Do sada je objavio više od 140 znanstvenihistručnihradova. Član jeviše strukovnih udruženjau SrbijiiasocijacijeProsilvaEuropa. Na temelju rezultata istraživanja od više od dva desetljeća u lužnjakovim šumama,napisao je monografiju Ekologija i obnova higrofilnih lužnjakovih šuma Ravnog Srema koju ovdje predstavljamo. PredmetnaMonografijajeznanstvenodjelonapisanona294 stranice ipodijeljenonatripoglavlja: 1.Ekologija lužnjakovih šuma Ravnog Srema, 2.Obnova higrofilnih lužnjakovih šuma, 3.Preporukezaobnovuhigrofilnihlužnjakovih šuma. Prvopoglavlje, Ekologijalužnjakovih šumaRavnogSrema, podijeljenojena pet podpoglavlja, gdjenas autordetaljnoupoznajesbiološkimosobinamaiekološkim zahtjevimalužnjaka, staništima, zajednicama, klimatskim i hidrološkim uvjetima na području Ravnog Srema. U drugom poglavlju, Obnovahigrofilnihlužnjakovih šuma, autor nas kroz tri podpoglavlja i brojne podjele vrlo detaljno,i što je važno naglasiti,na svojim vlastitim istraživanjima,uvodi u tajne fruktifikacije, rasta i razvoja ponika i podmlatka te obnove lužnjaka. Vrlo je interesantan autorov pristup u proučavanju rasta i razvoja ponika i podmlatka. Osim lužnjaka autor vrlo detaljno opisuje rast i razvoj sadnica poljskog jasena i graba, vrsta koje uz lužnjak izgrađuju hidrofilne šumske zajednice Ravnog Srema. Zbog različitog dinamiz ma šumskih ekosustava na području Ravnog Srema, u |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 103 <-- 103 --> PDF |
gornjem(bližem Slavoniji) i donjem(bližem šumostepskom području) autor detaljno proučava i cer, vrstu koja čini vezu prema zonalnoj vegetaciji ravničarskog dijelapanonskog područja. Iz ovog poglavlja vidljivo je da autor suvereno vlada ovim područjem, te mu to daje za pravo da napiše ovakovo djelo. U trećem poglavlju autor opisuje način obnove lužnjakovih šuma, što posebno ima važnost za praksu. U ovom djelu gotovo s priručničkom preciznošću, kao i jednostavnošću,autor navodi metode obnove ovisno o strukturnim i stanišnim uvjetima. Popis korištene i citirane literature vrlo je detaljan, obuhvaća preko 600 izvora, od kojih je više od 70 autorovih. Zbog uglavnom korištenih vlastitih istraživanja problematike obnove i ekologije nizinskih vrsta šumskog drveća,ponajprije hrasta te velike sličnosti s našim šumama,ova monografija ima izuzetno značenje i praktičnu primjenu i za našešume.Zbog obimnosti znanstvenih područja koje obuhvaća, kao i originalnih pristupa rješavanju problema, monografija ima i obilježja udžbenika, tako da smatram da se može koristiti kao i dopunska sveučilišna literatura, a svima onima koji se bave ovom problematikom preporučujem da nabave ovo vrlo vrijedno šumarsko djelo. Prof.dr.sc. Milan Oršanić L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanjeAkademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 3. svibanj-lipanj2011. godine izdvajamo: Proglas o sistemskom šumarstvu (Manifesto for systemic silviculture) osnovni je sadržaj ovoga broja časopisa. Protagonisti “Manifesta”su: G. Bovio, O. Ciancio, P. Corona, F. Iovino, F. Maetzke, M. Marchetti, G. Menguzzato, S. Nocentini i L. Portoghesi. Donosimo kratke sadržaje nekih članaka koji pojašnjavaju temelj i ulogu sistemskog šumarstva: –Orazio Ciancio:Sistemsko šumarstvo sa filozofskog epistemološkog i metodološkog gledišta Prihvaćanje saznanja da je šuma složeni biološki sustav, neophodno potreban za očuvanje života na našoj planeti, pretpostavlja radikalne promjene u znanstvenom postupku, duboku kulturalnu promjenu i novo poimanje šumarstva. U ovom članku obrađuje se teorija sistemskog šumarstva s filozofskog, spoznajnog, metodološkog i praktično- operativnog stajališta. U prvom dijeluanalizirana su osnovnanačela odnosa čovjek-priroda, definicija“trećeg puta”, znanstveni pristup problematici kompleksno sti biosustava. U drugom dijelu autor obrazlaže teorijska i tehnička obilježja sis temskog šumarstva. –SusannaNocentini:Šuma kao složeni biološki sustav: teorije i primjene U članku je analiziran koncept kompleksnog sus ta va u kontekstu aktualnih znanstvenih rasprava, te se istražuju znanstvene i operativne posljedice u području šumarstva i gospodarenja šumom.Klasično gospodarenje prirodnim resursima tretira dinamike razvoja populacija, zajednica i ekosustava kao da su nemjerljivi i predvidivi.U posljednjim desetljećima dvadesetog stoljeća rađa se hipoteza o funkcioniranju ekosustava,kao kompleksnog, promjenjivog i nepredvidivog sustava. Šumarstvo i sustavno gospodarenje, smatrajući šumu složenim biološkim sustavom, predviđa analize,meto de i operativne zahvate dosljedne tom konceptu. Sis tem sko šumarstvo uvodi u gospodarenje šumama kontinuirano usklađenje između ljudskih zahvata i reakcije šumskih sustava.Kraj je razdoblja u kojemu je šuma viđena kao entitet kojim se može gospodariti po prethodno određenim modelima. Povijest je jasno po |