DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 103     <-- 103 -->        PDF

gornjem(bližem Slavoniji) i donjem(bližem šumostepskom
području) autor detaljno proučava i cer, vrstu
koja čini vezu prema zonalnoj vegetaciji ravničarskog
dijelapanonskog područja. Iz ovog poglavlja vidljivo
je da autor suvereno vlada ovim područjem, te mu to
daje za pravo da napiše ovakovo djelo.


U trećem poglavlju autor opisuje način obnove lužnjakovih
šuma, što posebno ima važnost za praksu. U
ovom djelu gotovo s priručničkom preciznošću, kao i
jednostavnošću,autor navodi metode obnove ovisno o
strukturnim i stanišnim uvjetima.


Popis korištene i citirane literature vrlo je detaljan,
obuhvaća preko 600 izvora, od kojih je više od 70 autorovih.



Zbog uglavnom korištenih vlastitih istraživanja problematike
obnove i ekologije nizinskih vrsta šumskog
drveća,ponajprije hrasta te velike sličnosti s našim
šumama,ova monografija ima izuzetno značenje i
praktičnu primjenu i za našešume.Zbog obimnosti
znanstvenih područja koje obuhvaća, kao i originalnih
pristupa rješavanju problema, monografija ima i obilježja
udžbenika, tako da smatram da se može koristiti
kao i dopunska sveučilišna literatura, a svima onima
koji se bave ovom problematikom preporučujem da nabave
ovo vrlo vrijedno šumarsko djelo.


Prof.dr.sc. Milan Oršanić


L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima –
izdanjeAkademije šumarskih znanosti – Firenze)


Iz broja 3. svibanj-lipanj2011. godine izdvajamo:


Proglas o sistemskom šumarstvu (Manifesto for systemic
silviculture) osnovni je sadržaj ovoga broja časopisa.
Protagonisti “Manifesta”su: G. Bovio, O.
Ciancio, P. Corona, F. Iovino, F. Maetzke, M. Marchetti,
G. Menguzzato, S. Nocentini i L. Portoghesi.


Donosimo kratke sadržaje nekih članaka koji pojašnjavaju
temelj i ulogu sistemskog šumarstva:


–Orazio Ciancio:Sistemsko šumarstvo sa filozofskog
epistemološkog i metodološkog gledišta
Prihvaćanje saznanja da je šuma složeni biološki
sustav, neophodno potreban za očuvanje života na
našoj planeti, pretpostavlja radikalne promjene u znanstvenom
postupku, duboku kulturalnu promjenu i novo
poimanje šumarstva.


U ovom članku obrađuje se teorija sistemskog šumarstva
s filozofskog, spoznajnog, metodološkog i praktično-
operativnog stajališta. U prvom dijeluanalizirana su
osnovnanačela odnosa čovjek-priroda, definicija“trećeg
puta”, znanstveni pristup problematici kompleksno


sti biosustava. U drugom dijelu autor obrazlaže teorijska
i tehnička obilježja sis temskog šumarstva.


–SusannaNocentini:Šuma kao složeni biološki
sustav: teorije i primjene
U članku je analiziran koncept kompleksnog sus ta va
u kontekstu aktualnih znanstvenih rasprava, te se
istražuju znanstvene i operativne posljedice u području
šumarstva i gospodarenja šumom.Klasično gospodarenje
prirodnim resursima tretira dinamike razvoja populacija,
zajednica i ekosustava kao da su nemjerljivi i
predvidivi.U posljednjim desetljećima dvadesetog stoljeća
rađa se hipoteza o funkcioniranju ekosustava,kao
kompleksnog, promjenjivog i nepredvidivog sustava.
Šumarstvo i sustavno gospodarenje, smatrajući šumu
složenim biološkim sustavom, predviđa analize,meto de
i operativne zahvate dosljedne tom konceptu. Sis tem
sko šumarstvo uvodi u gospodarenje šumama
kontinuirano usklađenje između ljudskih zahvata i
reakcije šumskih sustava.Kraj je razdoblja u kojemu je
šuma viđena kao entitet kojim se može gospodariti po
prethodno određenim modelima. Povijest je jasno po