DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 104 <-- 104 --> PDF |
kazala da više od dva stoljeća pokušaja da se ekosustavi učine predvidivima,pretvorila je šume u plantaže, a šumarstvo u tehniku proizvodnje drveta. –FrancescoIovino:Klasično šumarstvo, lokalna znanja i sistemsko šumarstvo Autor u ovom članku polazi od stajališta da izvjesna gledišta klasičnog šumarstva, kao tradicionalni načini korištenja šuma, zasnovani na lokalnim iskustvima, predstavljaju operativne načine koji se uvode u sistemsko šumarstvo. Provedena je analiza o primjeni kulturnih modela na kojima se zasniva klasično šumarstvo, s posebnim osvrtom na šume bukve, borova i ariša. Naglašava da su zahvati često primjenjivani neovisno o stanju strukture šume. Rezultati istraživanja potvrđuju da je primjena tradicionalnih načina korištenja šuma česta izvan područja Apenina. Primjena preborne sječe, ili sječe u manjim grupama, potvrđuje da sistemsko šumarstvo, koristeći stara iskustva za zadovoljenje lokalnih potreba, kombinira praktična i znanstvena saznanja. –Marco Marchetti:Međunarodne perspektive razvoja sistemskog šumarstva Konačni cilj multifunkcionalnosti gospodarenja šumom i prirodnim krajolikom je osigurati održivost okolišnih usluga koje pruža šuma. Razvoj multifunkcionalnog, održivog gospodarenja šumom,uvjetovan je procesima svjetske politike posljednjih četrdeset godina, sve od priznavanja važnosti šuma u najvažnijim međunarodnim konvencijama. Predloženi kriteriji u okviru sistemskog šumarstva su jamstvo povezivanja šumske ekonomije i dobrobiti čovječanstva.Analizirani su budući međunarodni zadaci i potencijal šumarstva sa stajališta održivog razvoja i ekosustavnog pristupa. U časopisu su objavljeni članci i ostalih protagonista sistemskog šumarstva, u kojima se obrađuju potrebe šumskog monitoringa, složenost mediteranskog šumarstva, planiranje, uređivanje šuma i šumski požari. Tema broja 4 srpanj-kolovoz je osnivanje održivih energetskih poljoprivredno-šumskih područja. Iz član ka izdvajamo: –Susanna Nocentini:Energetska poljoprivredno šumarska područja – ekonomska održivost i zaštita okoliša Podmirenje energetskih potreba uporabom biomase postala je posljednjih desetljeća važna strategija za smanjenje negativnog utjecaja uporabom fosilnih goriva.Po zadnjim podacima FAO-a (2010) proizvedena energija od biomase iznosi svega 10%primarne energije utrošene na globalnoj razini. Dvije trećine te ener gije troše zemlje u razvoju za grijanje i kuhanje. Ostala trećina se troši u razvijenim zemljama za industrijsku primjenu ili grijanje u privatnom sektoru. Po podacima FAO-a drvo predstavlja 87% ukupne uporabne biomase, ogrjevno drvo i drveni ugljen predstavlja 74%količine proizvedene i konzumirane u zemljama u razvoju. Iako se u Italiji s više od 50%šuma gospodari po načelu panjača, ona je najveći uvoznik ogrjevnog drveta. Posljednjih godina radi se na ustanovljenju specifičnih objekata zasnovanih na obnovljivim resursima, posebice na biomasi poljoprivredno-šumskog podrijetla. Vrlo je važno procijeniti mogući rizik sukoba između proizvodnje energije i opskrbe druge,već postojeće proizvodnje na tom području.Također je potrebno ocijeniti kompletan učinak tih zahvata na ublažavanju nepovoljnih klimatskih promjena. Iz tih razloga nastala je potreba planiranja “održivih energetskih uprava”, zasnovana na realnim proizvodnim kapacitetima područja, kompaktibilnim s načelima zaštite okoliša i razvojnim aktivnostima lokalnog stanovništva. Održivi energetski objekti na bazi biomase poljoprivredno- šumskog podrijetla uključeni su u “Projekt istraživanja nacionalnog značaja”. U aktivnost tog “Projekta” uključeni su: DEART – Odsjek poljoprivredne ekonomije i područnih resursa, odgovorna osoba I. Bernetti, DISTAF – Odsjek znanosti i šumske tehnologije (odgovorna S. Nocentini), DISAT– Znanstveni odsjek za okoliš – Sveučilišta Molise (odgovorni V. Garfi) i Odsjek agronomije i gospodarenje agro-ekosustavom, sveučilište Pisa (odgovorna osoba N. Slivestri). Prioritetni zadatak “Projekta”je analizirati mogućnost planiranja uspostave energetskih poljoprivredno-šumskih uprava na osnovi podataka o produktivnim potencijalima biomase, po kriterijima ekološke i ekonomske održivosti. Na temelju dosadašnjih iskustava, postaje sigurno da korištenje biomase poljoprivredno–šumskog podrijetla može dati pozitivne učinke s okolišnog, ekonomskog i socijalnog gledišta, samo ako se sagledava u okviru realne raspoložive biomase, kompatibilne s os ta lim tradicionalnim korištenjem na tom području. –Giorgio Ragaglinii dr.:Prilog o kulturama namijenjenima za agroenergiju u Toskani Na osnovi Direktive 2009/28/CE o uporabi energije obnovljivih izvora (Europski parlament i Savjet EU 2009), ustanovljeni su povoljni uvjeti za konverziju manje značajnih poljoprivrednih zemljišta u površine za podizanje energetskih kultura. Ubrzane klimatske promjene, te nesigurna ponuda fosilnih goriva, utjecali su na potrebu korištenja vegetativnih proizvoda u energetske svrhe. Radi se o biomasi koja je namijenjena izravnom sagorijevanju ili za proizvodnju biogoriva. Određivanje prikladnosti terena za uzgoj pojedinih energetskih kultura obavlja se na temelju prethodne primjene, te usporedbe klimatskih, pedoloških i topografskih čimbenika s potrebama pojedinih kultura. S obzirom da su mnoge vrste većini proizvođača gotovo nepoznate, treba u prvom razdoblju postupati oprezno. |