DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Nakon prvih analiza, potencijalne vrste za uzgoj uToskani
predviđene su uz uobičajenih drvno-celuloznih
(kao npr. topola) sljedeće vrste: trstika (Arundo donax
L.), miskanto (Mischantus x giganteusGref i Deuter),
stričak (Cynara cardunculusL.), kukuruz (Zea mays
L.), sirak (Sorghum bicolorL. Moench), suncokret
(Helianthus annuusL.) i repica (Brassica napusL.).
Mnoge od njih su proizvođačima poznate zbog drugih
uporabnih vrijednosti.


Proces određivanja površina za energetsku proizvodnju
regijeToskana podijeljen je u tri faze:
–odabir potencijalno upotrebljivih površina,
–odabir najpovoljnijih vrsta za te površine u odnosu
na pedoklimatske uvjete i


–procjena površina koje se učinkovito mogu konvertirati
u proizvodnju određenih kultura.
Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta regi je
Toskana koja iznosi 1 030 000 ha, prikladno je za pro izvodnju
drvno-ekološkog materijala 65.000 ha, a za pro iz vodnju
biogoriva 117 000 ha. Za uzgoj topole pred viđena
je površina od 16 000 ha, za trstiku 39 000 ha, a za ostale
drvenaste vrste manje površine. Za proizvodnju biogorivapredviđa
se uzgoj kukuruza na 7 000 ha, sirka na
22 000 ha, suncokreta na 42 000 ha i repice na 45 000 ha.


Pretpostavlja se da bi kod punog funkcioniranja tog
projekta, tj. rad instaliranih pogona u trajanju od 8 000
sati godišnje, kapacitet proizvedene električne energije
iznosio 96 MW, a toplinske 383 MWu 2020. g., što je
96%potreba električne energije i 64%toplinske energije,
koliko će iznositi potrošnja regije Toskana.


–NicolaPavonei dr.:Agroenergetski plan regije
Molise
Biomasa poljoprivrednog i šumskog porijeklatrebala
bi 2020. g. predstavljati ključnu ulogu u podmirenju
obnovljivih izvora energije regije Molise. Krajem
2010.g. regija Molise je, nakon dvije godine rada završila
istraživački projekt “Ocjena bioenergetskog potencijala
regije Molise”, kao prilog “Regionalnog
agroenergetskog plana”. U izradi projektasudjelovali
su :Talijansko udruženje poljoprivredno-šumske energije,
Sveučilište Molise i Viši institut za zaštitu i istraživanje
okoliša.


Regija Molise daje velik prilog proizvodnji obnovljive
energije na nacionalnoj razini, te je uzopskrbu
vlastitih potreba izvoznik u druge regije. Proizvodnja
te energije je na bazi vjetra, vode i biomase. U poljoprivredno-
šumskom sektoru troši se svega 2%regionalne
potrošnje energije. Na području regije provode se intenzivne
radnje na primjeni drveta za proizvodnju bioenergije.
Tome ide u prilog činjenica da je cijelo
područje regije pokriveno plinskom mrežom (metan), a
koriste se kao izvor energije i komina masline, ostaci
od proizvodnje ulja.


Od velike strateške važnosti je postavljanje prvih


pet pogona za proizvodnju čipsa i šest modernih termi


čkih postrojenja. Na temelju elaboriranih podataka,


ocijenjena su tri energetska modela: drvna energija,
energija na bazi biljnog ulja i bioplin iz stočnih farma.
Struktura uporabne biomase po posljednjim istraživanjima
je sljedeća:
–ostaci od obrezivanja vinove loze (čips)6 450 t
–ostaci od obrezivanja maslina (čips)7 500 t


–suha komina i koštice maslina7 200 t
–čips šumskog podrijetla43 000 t
Ukupno biomase64 150 t
Ovome treba dodati oko 8 000 t čipsa iz panjača od
2014.g. nadalje.
U planu je instaliranje 1 000 kotlovnica godišnje za
kućanstva snage 10–50 KW, s namjerom zamjene 60%
postojećih kućanskih aparata, te 40%za nova postrojenja,
zamjenu i supstituciju fosilnih goriva.
Postrojenja na biomasutrebaju se instalirati uz mnogobrojne
farme, kao i preše za proizvodnju biljnog ulja,
uglavnom iz suncokreta. Njihova namjena je uglavnom
proizvodnja električne energije u manjim stanicama
(50–500 KW), te toplinske kao paralelni proizvod.Akcijskim
planom i investicijama u projekt, predviđa se
smanjenje godišnje emisije COza 64 000 tona, ili


2


ukupno 1,26 milijuna tona za 20 godina,koliko je vijek
trajanja postrojenja.


Uz pozitivne učinke na negativne klimatske promjene,
projekt ima ekonomsku opravdanost, jer je na
primjer tijekom 2009.g. u regiji prodano 200 milijuna
kubika metana za kućne i uslužne potrebe, što će se u
idućem razdoblju bitno promijeniti.


–LuigiBartolozzi,GiovanniGalipo:Energetski
lanac u Prirodnom bioenergetskom rezervatu
Vallombrosa
Prirodni rezervat Vallombrosa u provinciji Firenza,
udaljen 40 minuta automobilom od središta grada, predstavlja
kolijevku talijanskog šumarstva. Zaštićena zona
nalazi se na površini od 1273 ha. Od 11.stoljeća tu se
odvija aktivan život usko vezan za šumsko-poljoprivredne
aktivnosti planinskog područja (470–1440 m.n.v.).


Zbog potrebe sudjelovanja u snižavanju emitiranja
stakleničkih plinova i globalnog zatopljenja, u Prirodnom
rezervatupoduzete su aktivnosti na podizanju termičkih
centrala na biogorivo (čips) iz šuma ovog zaštićenog područja.
Predviđena je izgradnja dvaju termičkih postrojenja,
ukupne snage 1 MW, te toplinske mreže cijevi od
ukupne dužine oko 1300m. Ukupno je predviđeno gri


janje svih 16 zgrada ukupnog volumena 45000 m.


U blizini postrojenja kotlovnice izgrađen je silos ka


3


paciteta 140m. Godišnja potrošnja čipsa potrebnog za


rad postrojenja je ekvivalentna količini od 700–800 m