DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 106     <-- 106 -->        PDF

drveta, koje ne bi utjecalo na proizvodnju standardne tržišno
vrednije robe (pilanski trupci, celuloza i ogrjevno
drvo za tržište).Ta predviđena količina drveta za čips
proizlazi iz novog Plana gospodarenje prirodnim rezervatom,
a sastoji se od sušaca, izvala, proreda, ostataka
od izrade sortimenata i sl.Ta sirovina se prijašnjih godina
nije koristila, već je dobrim dijelom ostajala u
šumi. S obzirom da se radi o području koje je jako frekventno,
mnoge radovetrebalo je oprezno raditi zbog
sigurnosti posjetitelja.


Iveranje čipsa obavljalo bi se na terenu, a prosječna
udaljenost za prijevoz materijala je 4–5 km, a najveća
udaljenost ne premašuje 10 km. Glede blizine objekata i


termičkih stanica, gubitak energije je zanemariv. Procjenjuje
se da će ovaj projekt smanjiti emisiju ugljičnog
dioksida za 340 tona godišnje.


U otvaranju ovog projekta, koji će ove jeseni biti
stavljeni u funkciju, u financijskoj potpori su sudjelovali:
Ministarstvo okoliša, općinaValdarno,Valdisieve i
Reggello, te regijeToskana sa 50%učešća. Projekt su
naručili Ured državnih šuma i Fondacija San Giovanni
Gualberto – Benediktinci izVallombrose, a izradila “Talijanska
udruga za poljoprivredno-šumarsku energiju”.


Frane Grospić


MEĐUNARODNASURADNJA
INTERNATIONAL COOPERATION
65. GODIŠNJI SKUPNJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
(DEUTSCHER FORSTVEREIN) UAACHENU 21–25 RUJNA 2011.
U Aachenu, poznatom povijesnom i turistički
atraktivnom gradiću (približno 250 000 stanovnika)
na krajnjem zapadu Njemačke, pokrajine Sjeverna
Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen) od 21. do 25.
rujna ove godine pod motom “Mi smo šuma”, održan
je 65. stručni skup u organizaciji Njemačkoga šumar


1


skog društva (Deutscher Forstverein). Na prijateljski
poziv kolega iz Njemačke odazvalo se Hrvatsko šumarsko
društvo kojega je, nadam se primjereno i angažirano,
predstavljao potpisnik ovog izvješća. Naime,
već neko vrijeme, Njemačko šumarsko društvo podržava
i nastoji pojačati i međunarodni karakter svojeg
najvećeg godišnjeg okupljanja,tako da se posljednjih


godina na ovim skupovima pojavljuju i kolege iz šu-Slika1.Eurogress konferencijski centar u kojem je održan 65. godišnji
skup Njemačkog šumarskog društva


marskih društava iz okruženja. Na ovogodišnjem


skupu, u formalnom smisluto su bili predstavnici šumarskih
društava Hrvatske i Mađarske, dok je među
sudionicima skupa bilo gostiju iz Slovačke, Srbije,
Crne gore i još nekih gostiju iz neposrednog Njemačkog
okruženja. Prema informacijama dobivenim na
registracijskom pultu, na otvorenju ovogodišnjega
skupa prijavilo se preko 700 sudionika. Inače, Njemačko
šumarsko društvo danas broji preko 7000 članova.


Organizator je čitavo kompleksno događanje na
širem područjuAachena realizirao kroz tri cjeline:
kongresno-izlagački dio u novouređenom kongres





nom centru “Eurogress”, u neposrednoj blizini sta


roga grada(slike 1 i 2),


Slika2.U prostorima Eurogress centra odvijala se živa aktivnost i
demonstracijsko-sajmišni u samom srcu staroga


poslovni razgovori na 30-ak izlagačkih mjesta





grada, na malom trgu ispred Aachenske gradske vi


jećnice iAachenske rimokatoličke katedrale,UNESCO
spomenika svjetske baštine u pozadini (slike


1


4, 5, 6 i 7),


http://www.forstverein.de/


520




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 107     <-- 107 -->        PDF

Slika3.Propagandna aktivnost Njemačkih šumara vidljiva je po-


Slika 4.“Forvarderom na kavu”


svuda (“Bez stabla Kolumbo ne bi otkrioAmeriku”)


Slika5.Istovar trupaca ispred Aachenske katedrale, UNESCOSlika 6.Konji i moderna mehanizacija usredAachena
spomenika svjetske baštine


Slika 7.Prizori sa šumarskog sajma ispred gradske vijećnice u strogom središtu starogAachena


koliko društvenih događanja poput svečanosti dodjele


terensko-ekskurzijski na širem području okolice





priznanja u krunidbenoj dvoraniAachenske gradske vizozemske
i Belgije (slike 8, 9 i 10).
jećnice, prijema kod premijera pokrajine Sjeverna
Uz ove tri tematske, organizacijske i prostorne cje-


Aachena, pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, Ni


Rajna-Vestfalija, mise Sv. Hubertusa u Aachenskoj kaline,
tijekom višednevnog trajanja skupa održano je ne-tedrali i svečane večere u organizaciji i na poziv Nje




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Slika 8.S terenske ekskurzije u okoliciAachena – područje Eifel


Slika 9.Živopisni turistički gradić Monschein


mačkog šumarskog društva. Kao što smo to i do sada
navikli, poslovično pedantni Nijemci izveli su sve segmente
ove kompleksne organizacije besprijekorno i
točno prema najavljenoj satnici. Početak skupa započeo
je u četvrtak 22. veljače registracijom sudionika i
cjelodnevnim programom izlaganja i debata kroz 5 seminarskih
tema. Organizator je za ovogodišnji skup
Njemačkih šumara definirao sljedeće “vruće teme”:


šume i prijetnje njihovom opstanku,



šume i čovjek,



šume i zaštita prirode,



šume i svijet,



šume i gospodarstvo.





Svaka od ovih 5 tema debatirana je paralelno u zasebnim
dvoranama i moderirana od viđenijih specijalista
i kompetentnih stručnjaka,koji su rasprave inicirali
i moderirali kroz provizorno zadane hipoteze. U svakom
seminaru/dvorani ponuđene su 4 debatne hipoteze
i za svaku je rezerviran jedan sat rasprave. Posljednji
sat odvijanja seminara(17:00–18:00)rezerviran je za
formiranje zaključaka. Zbog simultanog odvijanja seminara,
autor ovoga prikaza mogao je uzeti učešća
samo u dijelu ponuđenih tema i hipoteza,no i taj maleni
dio viđenog daje za pravo tvrdnji kako su problemi
šuma i šumarstva ovoga dijela Europe univerzalni i u


Slika 10.Sastojina duglazije vitalnih stabala zavidnih dimenzija


mnogočemu relevantni i za naše uvjete. Od mnoštva
polemičnih i aktualnih debata navodimo ovdje neke od
njih: “Šanse i opasnosti klimatskih promjena za šume i
šumarstvo”, “Što je prvo: šume ili divljač?”, “Trebamo
li nove inicijative u obrazovanju šumarskih kadrova?”,
“Specijalizirani generalisti!”, “Šumari– tradicionalisti
ili menadžeri okoliša?”, “Šume – riznica resursa ili rezer
voar bioraznolikosti?”, “Da li je zaštita prirode u
šumi isforsirana i nepotrebna?”, “DA, MOŽEMO
SJEĆI ŠUMU!”, “Šume bez pravog PR zastupnika”,
“Usporedba i kredibilitet dviju globalnih certifikacijskih
shema”, “Šumarstvo – motor inovacija”, “Ponestaje
li nam drva?”, “Kakav tip šumarstva je potreban
tržištu?”, “Ekonomija bez rasta”i slično.Već i ovako
šturi pregled ponuđenih rasprava, čitatelju ovih redaka
daje dobar uvid u razmišljanja Njemačkih šumara i njihove
aktualne probleme i dileme. Osobno, ostao sam
zapanjen koliko su nekiproblemi i konfrontacije bliski
onima s kojima se susreću naši kolege u šumarskoj
operativi, ponajprije u kontekstu sve većeg angažiranja
pa i pritisaka ne-šumarske javnosti, politike i kapitala
na šumarsku struku i šumu. Jedni bi je (šumu) najradije
maksimalno kapitalizirali,dok bi je drugi najradije stavili
pod stakleno zvono. Žalosno i tragično, da se i
nakon toliko druge tradicije i prakse europskog šumarstva
ovakve intencije uopće pojavljuju na ovako domi




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 109     <-- 109 -->        PDF

nantan i gotovo isključiv način. Usprkos znatno duljem


“stažu”njemačkih šumara u odnosima povećanog inte


resa i pritisaka javnosti te znatnim uloženim sredstvima


u promidžbu i predstavljanje šumarske struke i šumarske
znanosti, zaključak jednog tematskog kruga je da
bez obzira na trošak i već uloženo,potrebno je intenzivno
razvijati i nadograđivati ovaj promidžbeni segment
šumarske aktivnosti (često kolokvijalno nazivan i u nas
kraticom “PR” –Public Relations). Gotovo da bi se
mog lo reći, kako je to (u slobodnom prijevodu) izrekao
jedan od moderatora, gosp. Kai Lintunen: “ako nemaš
ustrojenuvirtualnu stvarnost (čitaj web, Facebook,
Twitter i sl.) niti tvoja realna stvarnost danas nije relevantna
i kompetitivna”. Čini mi se da je ovo danas primjenjivo
na mnoge nama bliske segmente djelovanja,
kako šumarske proizvodnje i struke,tako i znanosti i visokog
obrazovanja. Gotovo da je postalo važnije kako
sebe predstavljaš,nego što zaista jesi i koliko doista vrijediš.
Kako bilo, Njemački šumari ovaj novi moment
ozbiljno tretiraju. Tijekom seminarskog dana dodijeljene
su nagrade Njemačkog šumarskog društva pobjednicima
na natječaju za najbolje “PR”uratke na zadane
teme. Indikativno je bilo gledati predstavljanje mladih
dobitnika koji su na njima svojstven način potvrdili
misao “ako nisi na Youtube-u onda te nema !”…..
možda malo mladalački komično i neozbiljno, ali ne
potpuno nerealno (op. pisca).


Između ostalih tema koje je autor ovoga prikaza
uspio “uhvatiti”,zanimljiva je bila i rasprava o učincima
i stranputicama certifikacije šuma i šumskih proizvoda.
U debati su sudjelovali predstavnici dvije najjače certifikacijske
kuće, Forest Stewardship Council (FSC) i Programme
for the Endorsement of Forest Certification
(PEFC) u Europi svijetu. Na neki način, izostala je očekivana
žučna debata,jer su oba predstavnika na neki
način “otupili oštricu”ne ulazeći u međusobne kritike i
isticanje prednosti vlastitih certifikacijskih shema,već
su raspravu vodili u smjeru mogućeg suživota oba koncepta,
s obzirom da u konačnici oba dovode do cilja –
po trajnog i ekološki prihvatljivog gospodarenja šu mom.
Ostao je ipak dojam slušatelja da u stvarnosti ipak postoji
određena “bitka za osvajanje terena”, iako se u
nekim dijelovima Europe širi praksa da šumoposjednici
posjeduju certifikate obje certifikacijske kuće. Oko dva
su se zaključka složili svi nazočni, a to je činjenica da je
glavni cilj certifikacije, očuvanje i uvođenje potrajnog
načela gospodarenja šumom, uglavnom postignut, ali u
onom dijelu svijeta gdje je većinom ionako postojao i
prije. Južna hemisfera sa svojim plaštem tropskih prašuma
znatno je slabije obuhvaćena površinama certificiranih
šuma i do danas je ostala izvan ciljanog dohvata
ovog koncepta zaštite. Dodatno, neki od njemačkih šumara,
sudionika skupa svjedočili su o vlastitom iskustvu


viđenog uAfrici,gdje su primjerice plantaže brzorastućih
borova (Pinus radiata) posjedovali certifikat na te


melju same činjenice da je devastirano područje pošumljeno
drvenastom vrstom. Iz pozicije srednjoeuropskog
šumara, posebice hrvatskog, ovo doista dovodi u pitanje
vrijednost i smisao certifikata. Kao drugi problem oko
kojega također nema podvojenih stavova je či njenica da
smisao pečata-potvrde certificiranog proizvoda polagano
blijedi,s obzirom da krajnji korisnici ne biraju
proizvode selektivno kao što to primjerice čine kod prehrambenih
proizvoda. Posljedično, to za sada ne pruža
prostor povišenja cijene certificiranih proizvoda,što na
neki način potencijalno smanjuje interes šumovlasnika
za certifikacijom.


Dominantne naznake i ishodi tematskih rasprava o
kojima su raspravljali sudionici 65. godišnjeg susreta
Njemačkog šumarskog društva najavljeni su za studeni
2011. u oblikupreglednog izvješća i zaključaka koji se
prema običaju objavljuju u njihovom staleškom glasilu
“ProWald”.


Sljedećeg dana, u srijedu 23. rujna, započeo je program
13 poludnevnih terenskih ekskurzija koji se nastavio
i u iduća dva dana,kroz sveukupno 15 različitih
jednodnevnih i 4 dvodnevne stručne, turističke i povijesno-
kulturne ekskurzije. Pisac ovoga izvješća sudjelovao
je u jednoj poludnevnoj ekskurziji, namijenjenoj
gostima iz inozemstva, naslovljenoj “Šumarstvo u Sjevernoj
Rajni-Vestfaliji – između naslijeđa i stremljenja”.
Stručni koordinator i vodič ove male grupe (ukupno
8 sudionika) bio je gosp. Roland Daamen, šumar i djelatnik
pokrajinskog Ministarstva zaštite klime, okoliša,
poljoprivrede, zaštite prirode i zaštite potrošača (više
puta u neformalnim razgovorima duhovito nazivanog
“Ministarstvom, manje-više svega”). Tijekom jednog
poslijepodneva, u kratkom obilasku šuma u području
Eifel, uz pomoć i stručnu potporu lokalnih šumara sudionici
ekskurzije bili su upoznati sa temeljnim obilježjimašuma
i šumarskog djelovanja pokrajine Sjeverna
Rajna-Vestfalija. Visokoindustrijalizirana pokrajina
gus to je napučena (18 milijuna stanovnika) i pritisak
na šumu je izniman. Osim gospodarskog,šume ovdje
imaju vrlo izraženu rekreacijsku i zaštitnu ulogu.S velikim
ponosom se govori o Nacionalnom Parku Eifel i
značajna aktivnost šumara usmjerena je ka očuvanju općekorisnih
funkcija šuma na različite načine tijekom
uobičajenih šumarskih zahvata. Na jednom stajalištu,
su dionike ekskurzije Njemački kolege upoznali su sa
zahvatima konverzije umjetno podignutih smrekovih
kultura u autohtonu vegetaciju mekih listača (vrba, trepetljike
i crne johe) koje su nekad obrastale ove doline.
Vlažno stanište potočnog priobalja prikladno je i za repopulaciju
dabra koja je također jedan od projekata koji
se provodi u ovoj Njemačkoj pokrajini. Ono što je posebno
upadalo u oči je briga šumara da se ovi, za oko
neznanca, surovi zahvati (čista sječa na 0,3 ha) u pošumljeni
okoliš, primjereno objasne i preduhitre napadi
nevladinih organizacija i lokalnih ljubitelja prirode.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 110     <-- 110 -->        PDF

Informativne ploče kakve su kod nas više uobičajeneu
nacionalnim parkovima i parkovima prirode,postavljene
su na vidljiva mjesta ispred područja najžešćih
zahvata,kako bi brojni prolaznici (pješaci, biciklisti,
skijaši i drugi rekreativci) imali prilike shvatiti smisao i
vrijednost ovakvih šumarskih zahvata. Na drugom stajalištu
kolege su nam s ponosompokazali stare sastojine
duglazije koja na ovom području ima dugu povijest. Klimatogeno,
u okoliciAachena, dominantna šumska vrsta
je obična bukva. Burnom industrijskom poviješću došlo
je do prave devastacije šumskog pokrova, unosa četinjača,
među kojima je vrlo dobra svojstva pokazala
upravo duglazija. Čuli smo i zanimljivu namjeru da se u
kontekstu sekularnih klimatskih promjena lokalne klime
na ovu vrstu gleda kao na potencijalno važnu gospodarsku
vrstu,koju se namjerava značajnije koristiti u produkciji
kvalitetne drvne mase. Na kraju, ekskurzija je
završila na samom istoku pokrajine, u neposrednoj
blizini Belgijske granice. Sa zanimanjem i oboružani fotografskim
aparatima prošetali smo iznimno pitoresknim
i turistički atraktivnim gradićemMonschau na
rječici Rur, poznatom po tekstilnoj manufakturi i burnoj
povijesti.


Paralelno s terenskim ekskurzijama, u središtu starog
gradaAachena, otvoren je sajam šumarstva na kojemu
su se na štandovima predstavili razni dionici iz
sektora šumarstva i drvne industrije (pokrajinski i grad-


ski uredi za šumarstvo, certifikacijske kuće, nevladine
organizacije, umjetnici u drvnim skulpturama i sl.), a
sve s jed nim ciljem – bolje upoznati javnost s mnogim
stajalištima gospodarenja šumama i ukloniti potencijalno
negativnu predodžbu o šumaru kao nemilosrdnom
sjekaču i eksploatatoru šuma. Umjesto detaljnijeg iznošenja
sadržaja štandova i samog sajma,čitatelju nudimo
kratki fotografski potpourri. Kao posjetitelj i šumar,
nisam se mogao oteti razmišljanju kako bismo mi tako
nešto izveli kod kuće. Kad su Nijemci pred svoju grad-
sku vijećnicu, pod visokom zaštitom UNESCO-a, doveli
konje i forvardere, prosipali nekoliko tona sječke po
trgu ispred vijećnice, imali su za to debeli razlog. Po
svemu sudeći, pritisnuti od ne-šumarske javnosti i naviknuti
na rad pod povećalom, koriste sve mogućnosti
kako bi sebe predstavili u što boljem svjetlu. Ne bih se
začudio da za tako nešto nisu angažirali i majstore specijaliste
kakvi inače režiraju politička, glazbena i razna
druga gradska događanja na otvorenom.


Uvečer trećega dana, tijekom svečane večere, imao
sam prilike ispred Hrvatskog šumarskog društva pozdraviti
prijatelje, Njemačke kolege i kolegice te im uručiti
skromne poklone. Srdačno hvala tajniku Marcusu
Kühlingu, i CarstenuWilkeu, predsjedniku Njemačkog
šumarskog društva na prijateljski toplom prijemu.


Prof. dr. sc. Boris Hrašovec


6. HRVATSKI DANI BIOMASE
Hrvatsko-austrijski gospodarski skup “Biomasa i bioplin
(električna i toplinska energija)”, Našice, 2. rujna 2011.


Hrvatska udruga za biomasu sekcija HŠD-a u zajednici
saAustrijskim uredom za vanjsku trgovinu i Hrvatskim
šumama d.o.o., a u suradnji sa AEBIOM,
Europskom udrugom za biomasu, C.A.R.M.E.N. eViz
Straubinga, Bavarskim kompetencijskim centrom za
obnovljive sirovine, Grupacijom za biomasu Zajednice
za obnovljive izvore energije HGK, NEXE Grupom


d.d. Našice i MH Ogranak Našice, pod pokroviteljstvom
Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva, održalo je 2. rujna 2011. godine
6.hrvatske dane biomase u Našicama na temu: “Biomasa
i bioplin(električna i toplinska energija)”.
Na ovom Hrvatsko-austrijskom gospodarskom sku


pu sudjelovalo je preko 200 uglednih stručnjaka iz područja
znanosti, politike i gospodarstva, ali i banaka,
lokalnih zajednica, te raznih udruga (slika 1.).


Ugledne stručnjake i goste iz Austrije, Bavarske,
BiH, Srbije i Hrvatske pozdravio je fra Dragutin Bedeničić,
gvardijan ispred fratara samostana sv.Antuna Padovanskog
kao domaćina.


Slika1.U prvom redu slijeva Krešimir Žagar, Ivan Ergović, Krešimir
Dundović,Tomislav Virkes, dr.Aida Kopljar, Ivica
Čeme i Darko Mikičić


Otvarajući 6. hrvatske dane biomase mr. sc. Josip
Dundović,predsjednik Hrvatske udruge za biomasu
(slika 2.), pozdravio je sve nazočne, a posebno zastupnika
Hrvatskog saboraVlatka Podnara, srdačno se zah