DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 33     <-- 33 -->        PDF

V. Račko, M. Saniga, I. Čunderlík: THE IMPACT OF SILVICULTURALTREATMENTS ON THE STRUCTURE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 437-448
učestalost pojavnosti neprave srži, ako promatramo ciljani prsni promjer od
40 do 50 cm (Kudra et al. 2003, Kadunc 2006). Intenzivne visoke prorede
utječu na ranije dostizanje ciljanog promjera debla.


Postoji mnogo čimbenika koji utječu na nastanak i dinamiku širenja neprave
srži u bukovim sastojinama. Zbog toga je cilj ovoga rada procijeniti
utjecaj različitih šumskouzgojnih zahvata koji utječu na razvoj krošanja stabala,
te tako i na pojavnost i raširenost neprave srži uz homogenost sljedećih
čimbenika (vrsta sastojine, tip tla, dob, nagib terena, nadmorska visina i sl.).


Kako bi se otklonio utjecaj navedenih čimbenika, odabrane su dvije sastojine
koje se nalaze u neposrednoj blizini, dok su uzgojni zahvati u njima bili
različiti. U sastojini na istraživačkoj plohi (CMT 513) 1980. godine postavljene
su dvije trajne plohe (SPPs). Do 1980. godine bila je njegovana visokom
proredom. Godine 1986. i 1991. u sastojini je izvršena selektivna proreda,
a od 1991. do 2009. god. dva puta je izvršena preborna sječa u iznosu od
70–80 m3ha-1. Druga sastojina 514 b ima četiri trajne plohe (SPPs) koje su
osnovane 1966. godine visokom proredom usmjerenom na maksimalno oslobađanje
prostora krošanja odabranih stabala. Intenzitet proreda za razdoblje
od 5 godina do 1991. godine bio je na razini 16–18 %. U toj je godini izvršena
posljednja proreda s intenzitetom 24–26 % drvne zalihe. Dendrometrijske
značajke stabala mjerene su 1986, 1991,1997, 2001. i 2009. godine. Iz obje je
sastojine odabrano po 14 stabala starosti u rasponu od 93 do 111 godina (tablice
1 i 2). Nakon rušenja i rezanja kolutova (sekcioniranja debla) na čelima
je izmjerena širina neprave srži (RH) i piravosti (DZ).


Iz tablice 3 vidljivo je da se srednje vrijednosti volumena krošanja na istraživanim
plohama značajno razlikuju s obzirom na različite metode prorede
koje su provedene u protekle 23 godine. Iznimka je posljednje desetljeću
2001–2009. Srednja vrijednost volumena krošnje (razdoblje 1986–2001) za
plohu CMT 513 23–35 % je veća nego na plohi CMT 514 b. Daljnje produkcijske
značajke istraživanih sastojina vide se iz korelacijskih odnosa između
visine stabla i prsnog promjera (slika 3) i između prsnog promjera i volumena
krošnje (slika 4). S obzirom na veće srednje vrijednosti volumena krošanja tijekom
razvoja, istraživačka ploha CMT 513 (tablica 3) imala je značajno niži
stupanj pojavnosti neprave srži (RH) od pojavnosti na plohi 514b (slika 5).
Isti faktor (tablica 3) nije značajno utjecao na udjel neprave srži (RH) (tablica
4). Iz tablice 4 također se može vidjeti da je razvoj krošnje utjecao na srednje
vrijednosti udjela piravosti (DZ) (tablica 3). Niže vrijednosti veličine piravosti
na istraživačkoj plohi CMT 513 prema plohi CMT 514 b (tablica 4) posljedica
su prevencije oštećivanja debla, što je dovelo i do smanjenja pojavnosti
neprave srži (RH).


Starenjem kambija širina piravosti i bijelji na stablima na obje se istraživačke
plohe linearno povećavala (tablica 5). Suprotno tomu, rastom debla (H)
oba su se faktora smanjivali (tablica 5). Statistički značajne korelacijske zavisnosti
također ukazuju na jak utjecaj navedenih faktora. Analizom kvalitete izrađenih
sortimenata (slika 7) potvrđena je viša kvaliteta sortimenata
s istraživačke plohe CMT 513 u klasama A i B (STN EN1316-1). Suprotno
tomu, udjel klase C bio je značajno niži nego li u sastojini 514 b.


Rezultati istraživanja potvrdili su da stablimično i dugotrajno uzgajanje
bukve s krošnjom većom od polovice visine stabla u gornjoj etaži stvara preduvjete
za postizanje željenog prsnog promjera od 45 do 50 cm (starost 100 do
110 godina) s vrlo malom pojavnosti neprave srži (RH). Stoga je uzgojne zahvate
potrebno usmjeriti na formiranje kvalitetne donje trećine debla, koja
prema Bachmanna (1990) predstavlja tek 60 % njegovog volumena, ali 90 %
vrijednosti produkcije. Istraživana sastojina CMT 513 imala je značajno nižu
učestalost pojavnosti neprave srži (RH) (slika 5). U usporedbi s literaturnim