DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 35 <-- 35 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 UDK 630* 945.4 + 935 (001) ANALITIČKI MODELRESORNOGAISTRAŽIVANJAKAO ZNANSTVENO UTEMELJENOGASAVJETOVANJASUDIONIKAU POLITIČKOM PROCESU Analiza znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novog Sada ANALYTIC MODEL OF DEPARTAMENTAL RESEARCHAS SCIENCE-BASED ADVISING OFACTORS IN POLITICAL PROCESS Analysis of research activity of the Institute of Lowland Forestry and Environment from Novi Sad 123 Mirjana STEVANOV, Michael BÖCHER, Max KROTT, 456 Saša ORLOVIĆ, Dijana VULETIĆ, Silvija KRAJTER SAŽETAK: U posljednje vrijeme sve su izraženiji zahtjevi za “uporabljivom” znanosti s izravno primjenjivim rezultatima u praksi. Mnoge europske zemlje, tako i Srbija i Hrvatska, postavljaju slične zahtjeve. Postojeće strategije i zakoni koji se odnose na znanstvenoistraživačku djelatnost javnih instituta (Vlada RS 2010, Vlada RH 2006, Hrvatski sabor 2003, MZOS 2006, 2007, 2010) navode da se znanstvenoistraživačka djelatnost obavlja radi ostvarivanja državnih interesa, uskom suradnjom s praksom i aktivnim prijenosom znanstveno utemeljenih i pravodobnih informacija donositeljima odluka i ostalim zainteresiranim stranama. Na primjeru Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Srbije, pokazat ćemo da li, kako i u kojoj mjeri javni znanstveni instituti u području šumarstva i okoliša “osluškuju” potrebe sudionika u političkim procesima, odnosno koliko je znanstvenoistraživačka djelatnost Instituta u skladu sa zahtjevom “uporabljive znanosti”. Pri tome ćemo se poslužiti modelom resornoga istraživanja (Böcher i Krott 2010), koji aktivnosti i rezultate Instituta promatra kroz sfere istraživanja, integracije, znanstvene i praktične primjene. Veze između tih sfera prikazane su proizvodnim linijama, koje predstavljaju tijek i rezultate proizvodnje, u našem slučaju projekata. Analiza obuhvaća 51 znanstveno-istraživački projekt u razdoblju od 2005. do 2010. godine. Rezultati pokazuju primjenjivost modela resornoga istraživanja na odabrani Institut te jaku vezu između Instituta i korisnika rezultata istraživanja. Korišteni model, analizom aktivnosti Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš naglašava upravo uporabljivost rezultata koja je pri uobičajenim metodama evaluacije Instituta teško vidljiva. Ključne riječi:resorno istraživanje, model resornoga istraživanja, šumarstvo, javni šumarski instituti, znanstvenoistraživački rad, proizvodne linije, uporabljiva znanost 1 Mirjana Stevanov, Istraživač-suradnik, Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš, Antona Čehova 13, 21 000 Novi Sad, Srbija, e-pošta: mzavodj@gwdg.de 2 Michael Böcher, Istraživač-suradnik, Katedra za šumarsku politiku i politiku zaštite prirode, Fakultet za šumarsku znanost i ekologiju šuma Sveučilišta u Göttingenu, Njemačka, Buesgenweg 3, Göttingen, e-pošta: mboeche@gwdg.de 3 Max Krott, Profesor, Katedra za šumarsku politiku i politiku zaštite prirode, Fakultet za šumarsku znanost i ekologiju šuma Sveučilišta u Göttingenu, Njemačka, Buesgenweg 3, Goettingen, e-pošta: mkrott@gwdg.de 4 Saša Orlović, Znanstveni savjetnik, Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš,Antona Čehova 13, 21 000 Novi Sad, Srbija, e-pošta: sasao@uns.ac.rs 5 DijanaVuletić, Znanstvena savjetnica, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko, Hrvatska, e-pošta: dijanav@sumins.hr 6 Silvija Krajter, Znanstvena novakinja-asistentica, Hrvatski šumarski institut, Trnjanska cesta 35, 10 000 Zagreb, Hrvatska, e-pošta: silvijak@sumins.hr 449 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 UVOD – Introduction Oblikovanje “uporabljive znanosti”(engl. usable science), kako Dillingi Lemos(2011) nazivaju znanstveno-istraživačke rezultate namijenjene izravnim korisnicima, u mnogim je zemljama svijeta prepoznato kao strateški zadatak. Sjedinjene Američke Države među prvima zakonski propisuju da znanje treba biti “uporabljivo i dostupno kreatorima politike” (US Congress, 1990 u:DillingiLemos2011). Sličan se učinak očekuje u Saveznoj Republici Njemačkoj kao rezultat uvođenja koncepta modernoga resornoga istraživanja (njem. Koncept einer modernen Ressortforschung), koji je usvojilaVlada te zemlje 2007. go- dine (Bundesregierung2007), a o čemu će biti više riječi u nastavku ovoga rada. IVlada Republike Srbije (RS) prepoznala je potrebu za “(...) uspostavljanjem jače suradnje između znanstvenoistraživačkih institucija i korisnika rezultata istraživanja”(Vlada RS 2010: 27).To se vidi u Nacionalnoj strategiji znanstveno-tehnološkoga razvoja (Vlada RS 2010) te u Strategiji razvoja šumarstva,gdje se naglašava nužnost “pomicanja fokusa s fundamentalnih na primijenjena istraživanja, namijenjena izravnim korisnicima”(Vlada RS 2006: 65). Kao izravni korisnici navode se “veliki sustavi”poput državne uprave i njezinih ministarstava (Vlada RS 2010), te privatni šumovlasnici, mala i srednja poduzeća (Vlada RS 2006). Pri tomu se u obadva dokumenta, osim zahtjeva za praktičnom uporabljivošću rezultata, naglašava i potreba za multidisciplinarnim pristupom u rješavanju prioritetnih znanstvenoistraživačkih pitanja. Slična je nastojanja iskazala i Republika Hrvatska (RH), koja u svojim strateškim dokumentima i akcijskim planovima za unaprjeđenje znanstvenoistraživač koga sustava prepoznaje potrebu za boljom povezanošću između znanosti i industrije, boljim sus tavima za prijenos znanja te komercijalizacijom znanstvenih istraživanja (Strateški okvir za razvoj 2006–2013, Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006–2010,Ak cijski plan 2007–2010).Tako, primjerice, u Akcijskom planu stoji da je potrebno “jačanje potražnje poslovnoga sektora za istraživanje i razvoj u javnim institutima i sveučilištima”(str. 16), a u prijedlogu novoga Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti navodi se “primjena rezultata istraživanja kao mjera za povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva”te da “javni znanstveni instituti izrađuju i znanstvene i stručne podloge prema potrebama tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih institucija javnoga sektora”(čl. 21). U odnosu na takve zahtjeve nameće se pitanje: Koje uvjete treba ispunjavati znanost kako bi njezini rezultati bili relevantni za praksu? PremaBöcheruiKrottu(2011) to su ponajprije dva uvjeta: (1) odgovore na znanstveno-istraživačka pitanja koja nameću problemi u praksi treba tražiti sa stajališta različitih disciplina (multidisciplinarno), (2) rješenja tih problema treba tražiti zajedno sa sudionicima iz prakse,čije su iskustvo i suradnja prijeko potrebni u jednom takvom procesu. Resornim istraživanjem, kao oblikom pružanja znanstveno utemeljenih informacija sudionicima iz prakse, nastoje se zadovoljiti ti uvjeti te pružiti pravodobni savjeti društvu i politici o aktualnim pitanjima i problemima, a ta su pitanja i problemi polazišna točka u procesu nastanka znanstvene spoznaje (Böcher Krott2011). Polazeći od činjenice da potreba i potražnja za resornim istraživanjem postoje, dosadašnja istraživanja u zapadnoeuropskim zemljama pokazuju da institucije koje se njima bave uglavnom ispunjavaju te uvjete (BöcheriKrott2011). Na primjeru Instituta za nizinsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novoga Sada (Srbija) provjerit će se pretpostavka o postojanju sličnih procesa u zemljama jugoistočne Europe. Najprije će se objasniti teoretske postavke i sam model resornoga istraživanja, koji će se zatim primijeniti na konkretne aktivnosti Instituta. TEORETSKAUTEMELJENJOST MODELARESORNOGA ISTRAŽIVANJAI ISTRAŽIVAČKO-POLITIČKASFERA– Theoretical basis of Model of departamental research and research-policy sphere PremaBöcheruiKrottu(2010, 2011) teoretski okvir na kojemu se temelji predloženi analitički model sastoji se od sociologije znanstvene spoznaje i analitičke teorije, čiji će elementi biti opisani u ovom poglavlju. Nastavno će se ispitati utemeljenost modela u Sociologija znanstvene spoznaje– Gledano sa stajališta “radikalnoga”programa (Wein gart2003, Knoblauch2010), sociologija znanstvene spoznaje promatra spoznaju kao proizvod jedinstvenoga društvenoga procesa koji se naziva istra istraživačko-političkoj sferi prakse, kao neizbježnoj kada je riječ o znanstveno utemeljenom savjetovanju sudionika u političkim procesima (Böcheri Krott 2010, 2011). Sociology of scientific knowledge živanje. Pod pretpostavkom da na taj proces i u društvenim i u prirodnim znanostima, među ostalim, utječe i društveno okruženje (npr. političke odluke, ekonomski okvir, masovni mediji itd.), sociologija znanstvene |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 spoznaje proučava i sistematizira uvjete pod kojima do-vačkih i razvojnih zadataka obavlja se za jedan resor, a lazi (ili ne dolazi) do stvaranja konkretnih znanstvenihmanji dio projekata realizira se za druge resore ili u suspoznaja (Weingart2003, Knoblauch 2010). To jeradnji s njima (Lundgreeni dr.1986, Böcheri slučaj i sa spoznajom koja nastaje u okviru resornogaKrott2011). U Srbiji i Hrvatskoj veza između resora i istraživanja. Sociologija znanstvene spoznaje promatraistraživanja nije formalizirana te instituti pripadaju ga kao rezultat (samostalnoga) procesa,čija je osnovna znanstvenomu administrativnomu sustavu, a resorna funkcija pružanje znanstveno utemeljenih savjeta i in istraživanja temelje se na projektima, za koje se instiformacija sudionicima u političkom procesu, a koje na tuti natječu kod različitih ministarstava, javnih i držastaje u specifičnim uvjetima (Weingarti Lentsch vnih poduzeća, lokalne samouprave itd. (INŠO 2010, 2008: 169, u:BöcheriKrott2011:62). Naime, in HŠI 2010). Strukturni razvoj resora tih dviju zemalja stitucije koje se bave resornim istraživanjem proizvode ne ide u smjeru institucionalizacije znanstvenoistražiznanstveno utemeljene činjenice, a referentni okvir za vačkoga rada (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visotakvu djelatnost određen je zadacima jednoga ili više kom obrazovanju, NN 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, resora. Savjetodavna funkcija resornoga istraživanja 63/2011; Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, tako se uglavnom temelji na ustaljenoj vezi između SG 110/05, 50/06, 18/2010), ali unatoč tomu u šumaristraživačkih institucija i konkretnih resora (npr. mini skom sektoru nisu rijetki primjeri postojanja neformalstarstava u čijem se djelokrugu nalaze znanost, šumar institutima daju konkretne ovlasti i zaduženja u provo nih veza između instituta i ministarstava,gdje se 7 stvo ili okoliš, ali i ostalih sudionika, na primjer javnih ili državnih poduzeća za gospodarenje šumama, gra đenju istraživanja ili se prema njima postavljaju konđanstva, lokalne samouprave itd.). kretni zahtjevi za istraživanjima. U slučaju da se Ako je ta veza i formalna, govorimo o instituciona spomenute veze djelomično formaliziraju, odnosno deliziranom resornom istraživanju (Böcheri Krott finiraju zakonskim i/ili podzakonskim aktima, zovemo 2010), kakvo nalazimo u Njemačkoj gdje su zavodi i to djelomičnom institucionalizacijom. Primjer za to nainstituti tradicionalno smješteni u hijerarhijski okvir lazimo u Hrvatskoj gdje su nekim zakonima Institutu jednoga matičnoga resora (Lundgreeni. dane ovlasti i zaduženja za provođenjem određenih ak dr1986) i 8 tivnosti i istraživanja. noga sustava (Lundgreeni dr.1986). Većinaistraži gdje čine dio jedinstvenoga političko-administrativ Analitička teorija–Analytical theory Analitička teorija političkih znanosti temelji se na(Böcher2007, Pregernig2004, u: Böcheri pretpostavci da je analitičko znanje izuzetno pogodno zaKrott2011:65). Povezanost toga tipa razumijevala bi rješavanje političkih problema (Popper1972, Na-strogu podjelu sfere u kojoj nastaje znanstvena spoznaja ssmacher2004, Krott2010). U tom kontekstui sfere u kojoj se ona politički koristi, što uglavnom nije model resornoga istraživanja, kao znanstveno utemeljen slučaj (Böcher2007,Pregernig2004, u:Böcher oblik savjetovanja sudionika u političkim procesima iKrott2011:65). S druge strane, poznato je da su gla( BöcheriKrott2010), koristi se i za istraživanje op vni pokretači političkih procesa ponajprije politički intetimalnoga načina savjetovanja. Pri tome se vodi dvjema resi onih sudionika koji su u te procese uključeni i koji međusobno povezanim pretpostavkama (Böcheri teže dobivanju što veće moći (Krott2005). Zato sudioKrott2010, 2011, Böcher2007): nici odabiru znanstvene ekspertize,prema tomu pomažu li im one u legitimiranju i ostvarivanju interesa ili ne posudionika ne razumijeva se samo po sebi (Böcher (1) Prihvaćanje znanstvenih spoznaja od političkih mažu (BöcheriKrott2010: 11). U takvu se okruže2007, DillingiLemos, 2011). Istraživanja novijega nju znanstvena spoznaja, čiji je cilj “pronalaženje datuma (Böcher2007, Lompe2006, Weingart istine”, mora prvo aktivno izboriti za svoje mjesto 2001) osporavaju tradicionalnu predodžbu o postojanju (Braun 1998, u:BöcheriKrott2011:65). Jedan od linearnoga redoslijeda između definiranja problema (to načina je upravo pronalaženje saveznika iz kruga političini politika), proizvodnje znanja koje se koristi u savje čkih sudionika kojima će biti u interesu da uz pomoć todavne svrhe (radi rješavanja tih problema) i konačne znanstvene ekspertize ostvare svoje (političke) ciljeve racionalne političke odluke (koja se temelji na dobive-(Krott2010). Pri tome je visoka kvaliteta znanstvene nim preporukama). Naime, potvrđeno je da takav slijedekspertize prijeko potreban, ali ne i dovoljan uvjet ne odgovara stvarnosti i složenosti političkih procesa(BöcheriKrott2010). U analitičkoj teoriji to je opi 7 U Srbiji: Ministarstvo obrazovanja i znanosti, Pokrajinski ured za znanost i tehnološki razvoj, Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, vodoprivrede i šumarstva (Uprava za šume), Pokrajinski ured za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. 8 Zakon o šumama (NN 140/2005, 82/2006, 129/2008, 80/2010, 124/2010) navodi HŠI kao ovlaštenu instituciju za provedbu motrenja šumskih štetnika i provedbu motrenja oštećenosti šuma, Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/2009, 61/2011) za nadzor nad proizvodnjom i prometom materijala. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 sano kao situacija u kojoj se ne prihvaća ono znanje koje je u danom trenutku najbolje, već ono koje zadovoljava osnovne uvjete za uspješan prijenos (Krott 2010). O tome govori sljedeća pretpostavka. (2)Uspješan prijenos znanja (engl.knowledge transfer) ovisi o (i) relevantnosti znanstveno utemeljene informacije, (ii) vjerodostojnosti i (iii) legitimnosti (Hey 2009,Böcher2007,Mitchelli dr.2004,Cashi dr. 2002,Müller-Rommel1984). (i)relevantnost: znanstveno utemeljena informacija bit će relevantna za sudionike u političkom procesu ako je u skladu s njihovom potražnjom, ako je značajna za njihov svakodnevni rad i odlučivanje,i ako je u skladu s njihovim očekivanjima i strukturnim zahtjevima. Zatim je bitan i način komunikacije, odnosno potrebno je ukloniti prepreku između znanstvenoga jezika i jezika prakse.To znači da se kompleksni znanstveni sadržaji moraju prikazati kratko (na nekoliko stranica umjesto na nekoliko stotina stranica) i jasno (razumljivim jezikom) te na način koji je najprikladniji za konkretnoga korisnika, tj. za ciljnu skupinu (Hey2009, Böcher2007, Mitchelli dr.2004, Cashi dr. 2002,Müller-Rommel1984).Tako se višestruko povećava vjerojatnost da će ciljne skupine u političkom procesu prihvatiti znanstveno utemeljene informacije (Krott2010, u:BöcheriKrott2010). (ii)vjerodostojnost: odnosi se na “količinu”povjerenja koje sudionici u političkom procesu imaju prema institucijama, istraživačima i sadržajima znanstveno utemeljenih preporuka koje oni nude (Cashi dr.2002). Što je ona veća, veća je i vjerojatnost uspješnoga prijeIstraživačko- političkasfera Dok su se prethodna dva poglavlja bavila prikazom teoretskoga utemeljenja modela, istraživačko-politička sfera promatra praktični dio resornoga istraživanja koji je određen uvjetima okruženja u kojemu se istraživanje odvija. Uvjeti okruženja razlikuju se od zemlje do zemlje, pa se utemeljenost modela u sferi prakse treba sagledavati na konkretnim primjerima. Ovdje su uzeti primjeri iz Njemačke, kao zemlje s tradicionalnom demokracijom i tržišnom ekonomijom, te Srbije i Hrvatske kao dviju novih demokracija. Model znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika u političkom procesu višestruko se ogleda u konceptu modernoga resornoga istraživanja (Böcheri Krott2010) koji je propisan kao obvezan u Njemačkoj (Bundesregierung2007). Naime, on promatra organizacije koje se bave resornim istraživanjima kao institucije koje su bliske praksi, koje su usmjerene na praktične probleme i koje pružaju znanstveno utemeljene savjete namijenjene korisnicima, tj. ciljnim skupinama s kojima su povezane selektivnim i specifičnim vezama (Bundesregierung2007). Kako se kao tak nosa znanja. Tako politički sudionici koji imaju pozitivno iskustvo u radu s nekom određenom istraživačkom institucijom imaju viši stupanj povjerenja u informacije koje ona pruža,u odnosu na ostale institucije (Böcher iKrott2011:71). (iii)legitimnost: odnosi se pak na to u kojoj mjeri sudionici u političkom procesu vide proces znanstveno utemeljene ekspertize kao transparentan, nepristran te politički i proceduralno korektan (Cashi dr.2002). Veća legitimnost znači i veću šansu za prijenos znanja, a ona se povećava usmjeravanjem istraživanja na društvene ciljeve i opće dobro, uzimanjem u obzir interesa i želja cijele društvene zajednice te svih sudionika uključenih u proces (BöcheriKrott2011:72). Ta se tri uvjeta prema Krottu(2010) iBöcheru iKrottu(2011) mogu ocjenjivati samo u odnosu na konkretne sudionike, odnosno ciljne skupine. Na taj način relevantnost, vjerodostojnost i legitimnost nužno dolaze u dodir s gledištem interesa političkih sudionika, tako da sami sudionici postaju važni saveznici u primjeni znanstvenih spoznaja. Kako interesi (i moć) političkih sudionika nisu jedinstveni (Krott2005), raspoloživa “ponuda”znanstvenih spoznaja mora se prilagoditi vrlo raznovrsnoj “potražnji”(Sarewitzi Pielke2007). Pri tome se ne misli da znanost treba biti u službi interesa određenih političkih sudionika, već treba prepoznati njihovu potrebu za znanstveno utemeljenim savjetovanjem i na nju odgovoriti odgovarajućom ponudom (SarewitziPielke2007) uz poštivanje načela objektivnosti i nepristranosti. – Research-policy sphere ve nalaze na granici između znanosti i prakse, te institucije imaju jedinstvenu sposobnost da u okviru svoga rada povežu ta dva inače prilično različita sustava.Ta se specifičnost često ogleda i u samom imenu institucije i u njezinoj internoj organizacijskoj shemi, što se uglavnom mijenja s promjenom aktualnosti problema i pitanja u društveno-političkom sustavu. Odgovori na ta pitanja uvijek se traže u znanstvenom sustavu, pri čemu sami istraživači, koji pripadaju različitim disciplinama druš tvenih i prirodnih znanosti (multidisciplinarni i transdisciplinarni pristup), moraju biti kompetentni za pružanje kratkoročnih ekspertiza i obradu relevantnih tema na srednjoročnoj i dugoročnoj razini, te dobro predviđati teme koje bi mogle biti relevantne u budućnosti, a oko kojih zasada nema akutnih problema (Bundesregierung2007). Za razliku od Njemačke, u Srbiji i Hrvatskoj još ne postoji strateški dokument koji bi na sličan način koncipirao resorna istraživanja. Međutim, Zakon o znanstveno- istraživačkoj djelatnosti RS predviđa izradu “programa za prijenos znanja i tehnologije”radi “poti |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 39 <-- 39 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 canja primjene rezultata znanstvenoistraživačkoga rada”u praksi (Narodna skupština RS 2005: §10, SG 110/05, 50/06, 18/2010). U tom smislu taj Zakon definira istraživačko-razvojne institute kao “organizacije čiju djelatnost uglavnom čine primijenjena i razvojna istraživanja usmjerena zadovoljavanju potreba izravnih korisnika, i temeljna istraživanja kao uvjet za primijenjena i razvojna istraživanja”(Narodna skupština RS 2005: §45). Instituti tako obavljaju “znanstveno-istraživačke (...) i druge poslove”(Narodna skupština RS 2005: §39) i od njih se zahtijeva visoka “kvaliteta znanstvenoistraživačkoga rada”(Narodna skupština RS 2005: §39). Na sličan je način uloga Instituta definirana i u RH (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 63/2011). Tako su osnovni elementi resornoga istraživanja dobili svoju zakonsku i institucionalnu osnovu, a model znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika u političkom procesu svoju utemeljenost u istraživačko- političkoj sferi prakse. MATERIJAL I METODE – Material and Methods Model resornoga istraživanja– Model of departamental research Osnovna funkcija resornoga istraživanja (Krotti Suda2007,Molli dr.2006,Freiburghaus1989) najčešće se ilustrira u obliku sučelja,odnosno premosniceizmeđu znanstvenoga i političkoga sustava (Böcher iKrott2010,Molli dr.2006,Freiburghaus 1989). Ona je i temelj za oblikovanje modela resornoga istraživanja (BöcheriKrott2010, 2011) s tri osnovna elementa:istraživanje(I),integracija(II) iprimjena (III)(slika 1).Analitički gledano, svaki je od navedenih elemenata zasebna sfera, a njihova uska povezanost ilustrirana jeproizvodnim linijama(IV). Slika 1.Model resornoga istraživanja i njegovi strukturni elementi: znanstveno utemeljeno savjetovanje sudionika u političkom procesu (Izvor: Böcher i Krott 2010: 27) Figure 1Model of departmental research and its constituting elements: science – based advising of actors in a policy process (Source: Böcher i Krott 2010: 27) Istraživanje–Research Bez obzira na to je li riječ o prirodnim ili društve-der1995: 30),primjenom znanstveno prihvaćenih menim znanostima, pod istraživanjem se razumijeva toda i standarda dolazi do novih spoznaja.Taj se proces pro ces u kojem se, prema postojećim definicijamasastoji od niza koraka koji su tipični za većinu istraživa( Kromrey2000: 67,Schnelli dr.1999,Atteslan-nja (postavljanje istraživačkih pitanja, definiranje ob |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 jekta istraživanja, odabir i primjena istraživačke mekom od navedenih koraka, istraživačke aktivnosti ne tode, prikupljanje i analiza podataka i njihova znanusmjeravaju se isključivo na razvoj jedne ili više znanstvena interpretacija) i u svakom od njih trebastvenih disciplina (i objavljivanje rezultata u znanstvezadovoljiti standarde kvalitete i aktualnosti, tzv. “statenim časopisima) te da je veza s politikom i praktičnim of the art”(BöcheriKrott2010). Oni su u znanstverješavanjem podjednako bitna (Böcheri Krott noj zajednici prihvaćeni i vrijede za sve institucije koje2010).To se dobro može uočiti na slici 1, gdje je sfera se bave znanstveno-istraživačkim radom 9 (Böcheriistraživanjausko povezana sa sferomintegracijepreko Krott2010). To znači da se istraživačka djelatnostjedne moguće proizvodne linije, a konkretniji primjeri mora provoditilege artisbez obzira na namjenu samogadani su u poglavlju 3.2. istraživanja, tj. je li riječ o znanstvenom istraživanju ko- Aktivnosti su u okviru sfere istraživanjabrojne i jemu je namjena rješenje problema iz prakse ili je riječ o raznovrsne. Kao primjer mogu se uzeti svi koraci od istraživanjima čija je primjena isključivo uznanstvenoj prijavljivanja do finalizacije projekata koje financiraju sferi, što se jasno vidi iz postojećih strategija i zakona resorna ministarstva (npr. ministarstva znanosti): pisaobiju zemalja. Time znanstveno utemeljeni rezultati nje prijedloga, uredski, laboratorijski ili terenski rad, imaju vjerodostojnost, što je jedan od preduvjeta za uspokusi itd.Također, analiza podataka i priprema rezulpješan prijenos znanja (Hey2009, Cashi dr.2002, tata za izlaganje na znanstvenim skupovima, semina- Böcher2007,Mitchelli dr.2004,Müller-Romrima, kolokvijima (u okviru institucije ili izvan nje) te mel1984). pisanje znanstvenih radova dolaze u domenu spomeMeđutim, specifično je samo za institucije koje senute sfere, zajedno s razvojem i primjenom novih bave resornim istraživanjem da se u većini slučajevametoda i tehnologija (BöcheriKrott2010: 36). Nispomenuti “state of the art”osigurava primjenom teojedan od tih koraka međutim nije izoliran od aktivnosti rija, metoda i podataka koji su u domeni istraživačkihu ostalim sferama, što je empirijski i potvrđeno (popitanja koja su prepoznata kao relevantna za praksu.Toglavlje Rezultati). znači da “osluškivanje”prakse ima važnu ulogu u sva- Integracija–Integration Integracija je sfera u kojoj se znanstvene spoznajestvenih znanja koje institucija posjeduje te od dobroga povezuju s potrebama prakse. U kontekstu modela repoznavanja prakse i specifičnosti političkih sudionika sornoga istraživanja to znači proces usmjeravanja(BöcheriKrott2011:76). Integracija se stoga teznanstveno- istraživačkoga rada na konkretne praktičnemelji na dugoročnoj suradnji i povjerenju sudionika iz probleme da bi se ti problemi prepoznali i uspješno riprakse te na akumuliranom znanju o sektoru i gospodarješili (Böcheri Krott2011:76). Iako sam processkoj grani kojoj on pripada (Böcheri Krott2011: razumijeva brojne kontakte sa sudionicima u politi76). Kao takva ona ne umanjuje kvalitetu znanstvenočkom procesu, on ostaje internoga tipa i služi kao jednaistraživačkoga rada i njegove rezultate, već, naprotiv, vrsta filtera, od sudionika k instituciji, tj. k istraživastvara “dodanu vrijednost”resornoga istraživanja čkojsferi (npr. pri selekciji istraživačkih pitanja), i(BöcheriKrott2011:77). (2) Sferaintegracijeuvjenazad, od institucije k sudionicima u sferi primjene10 tuje transdisciplinarnost i multidisciplinarnost resor( npr. pri selekciji sadržaja koji će ući u sferu primjene). noga istraživanja (Böcheri Krott2011:77), što potvrđuju brojni primjeri projekata iz prakse (INŠO Integracija počinje identifikacijom aktualnih i bu2010, HŠI 2010). dućih potreba sudionika (za znanstveno utemeljenim savjetima i rješenjima) i prepoznavanjem problema uSve aktivnosti koje se odvijaju u okviru ove sfere praksi.To dalje utječe na proces istraživanja, kako kroztemeljene su na kontaktu s “vanjskim”sudionicima. odabir prioritetnih istraživačkih pitanja,tako i kroz me-On je prijeko potreban kako bi se prikupile relevantne đusobno daljnje prepletanje tih dvaju sfera.To se preinformacije za internu uporabu i odlučivanje, ali i odapletanje može ilustrirati primjerom jedne mogućebrale i pripremile informacije za ulazak u sferu priproizvodne linije prikazane na slici 1, gdje se, međumjene. Neki od primjera takvih aktivnosti su ostalim, može vidjeti kako ulaskom u sferu primjenekomunikacija i konzultiranje s ministarstvima, agenciintegracija prestaje. O primjeni će biti riječi u sljedejama, javnim poduzećima itd. (npr. prije početka proćem poglavlju, a prije toga treba naglasiti dvije stvari.jekta radi odabira relevantnih tema, tijekom trajanja (1) Uspješnost povezivanja znanstvenoga istraživanjaprojekta radi provjere ispravnosti smjera kojim se ide i sa zahtjevima prakse ovisi o kvaliteti stručnih i znanna kraju projekta, prije odabira informacija i rezultata 9 U RH osiguranje kvalitete znanstvenoistraživačkoga rada određeno je Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/2009) te je osnovanaAgencija za znanost i visoko obrazovanje za provođenje nadzora. U RS time se bavi Odbor za akreditaciju, čiji je djelokrug definiran Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (SG 110/05, 50/06, 18/2010). Za razliku od nje, u sferi primjene kontakti s praksom u službi su znanstveno utemeljenoga savjetovanja konkretnih ciljnih skupina (vidi IV). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 41 <-- 41 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 koji će biti poslani), zatim priprema sadržaja za stručne diskusije, skupove, izlaganja i radne skupine (koje se također organiziraju i radi prikupljanja relevantnih informacija i radi predstavljanja rezultata određenim ciljnim skupinama, npr. građanstvu, privatnim šumov- Primjena (znanstvena IIIa i praktična IIIb) Za razliku od sfera istraživanjai integracije, u kojima se internoradi na “konačnim proizvodima”, sfera primjeneodnosi se na djelatnosti resornoga istraživanja koje su usmjerene “prema van”, tj. prema ciljnim skupinama i sudionicima u političkom procesu (Böcheri Krott2011). Sudionici mogu biti iz prakse (polje IIIb, slika 1) i iz znanstvene zajednice, koja je također značajna ciljna skupina kada je riječ o primjeni rezultata resornoga istraživanja (polje IIIa, slika 1). Ovisno o tome kamo se usmjeravaju “konačni proizvodi”, govorimo o praktičnoj i/ili o znanstvenoj primjeni (desno gornje i desno donje polje na slici 1 – IIIa i IIIb). U oba slučaja cilj je isti: utjecati na određenu ciljnu skupinu odnosno na informacijsko stanje korisnika pri čemu se koriste različiti načini, resursi i izazivaju različite reakcije (BöcheriKrott2011). Aktivnosti koje se ovdje navode kao primjer jesu izlaganja na stručnim skupovima, pružanje informacija ministarstvima u obliku izvještaja, osnova za pripremu Proizvodne linije Proizvodne linije grafički prikazuju proces nastajanja “proizvoda”znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika u političkom procesu (Böcheri Krott 2011: 78). One povezuju sfere istraživanja,integracije iprimjenekao “kopče”odnosno spone (slika 1), jer bi u protivnom oni ostali odvojeni i međusobno neovisni. Tako se iz primjera jedne moguće proizvodne linije na slici 1 može jasno vidjeti prepletanje znanstveno-istraživačkih aktivnosti s aktivnostima integracije, sve do trenutka kad je “proizvod”spreman i kad prelazi u sferuprimjene. Ovde jasno dolazi do izražaja specifičnost resornoga istraživanja, a to je da se (gotovo) svaki pojedinačni proizvod znanstveno utemeljenoga savjetovanja sastoji od različitih sastavnica, koje mogu biti lasnicima, šumarskim školama, nevladinim organizaci jama itd.), izrada brošura i drugih medija koji će poslu žiti u sferi primjeneza komunikaciju sa sudionicima 11 itd.(BöcheriKrott2010: 40). –Utilisation (scientific IIIa and practical IIIb) zakona, uredaba, planova, programa i slično, komunikacija s građanstvom preko izlaganja, brošura, mrežnih stranica itd. (IIIb, slika 1).Također, priprema, slanje i objavljivanje radova u znanstvenim časopisima te izlaganja na znanstvenim skupovima čine aktivnosti iz sfere primjene(IIIa, slika 1) s tim da ciljnu skupinu ovdje, za razliku od prethodnih, čine pripadnici znanstvene zajednice. U oba se slučaja nastoji znanstveno utemeljenim savjetovanjem, tj. predstavljanjem rezultata prethodnih dviju faza proizvodnoga procesa, utjecati na sudionike i njihovo djelovanje. Iako između samih faza ne postoje oštre granice, njih je ipak potrebno napraviti radi analitičkoga promatranja cijeloga kompleksa aktivnosti vezanih uz proces nastanka “proizvoda”znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika u političkom procesu. Isprekidane crte ucrtane na modelu dijele sfere istraživanja,integracijei primjenei čine “analitički presjek”između sferaistraživanjaiintegracijei sferaprimjene. –Production lines zastupljene u najrazličitijem omjeru s tim da njihova kvaliteta ne ovisi o opsegu pojedinačnih aktivnosti (Böcheri Krott2011:79). Na istom se primjeru može vidjeti da su proizvodi resornoga istraživanja (uglavnom) znanstveno i praktično usmjereni (polja IIIa i IIIb, slika1) te se zato opravdano smatra da rezultate institucija koje se bave ovakvim istraživanjem ne treba procjenjivati isključivo u jednom ili drugom kontekstu, već zajedno (BöcheriKrott2010). Böcher i Krott koriste se povezanošću sferaistraživanja, integracijeiprimjenepri definiranju resornoga istraživanja (2010: 28),a proces nastanka “znanstveno utemeljenoga proizvoda”grafički prikazuju proizvodnim linijama. Primjena modela–Application of the Model Prethodno objašnjeni model resornoga istraživanja primijenjen je na znanstveno-istraživačku djelatnost Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novoga Sada analizom 51 znanstveno-istraživačkoga projekta u razdoblju od 2005. do 2010. godine (tablica 1). Postupak je obuhvaćao analizu primarnih i sekundarnih podataka. Primarne podatke istraživač (ili skupina istraži 11 Na način i jezikom prilagođenim konkretnoj ciljnoj skupini. 12 vača) prikuplja izravno, npr. iz intervjua i upitnika, dok sekundarni podaci već postoje u trenutku istraživanja te ih istraživači (ili skupine istraživača) upotrebljavaju za konkretne potrebe (Babbie2007). Sekundarni su podaci obuhvaćali internu projektnu dokumentaciju Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš za razdoblje od 2005. do 2010. godine s identificiranim 51 projektom Integracija se odvija u okviru same institucije, ali razumijeva kontakte s vanjskim sudionicima i ciljnim skupinama (prikupljaju se informacije koje se koriste pri određivanju istraživačkih prioriteta, pri donošenju odluka tijekom samoga istraživačkoga procesa, asve ne bi li se kreirali proizvodi koje će praksa prepoznati kao relevantne). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 42 <-- 42 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 Tablica 1.Opis materijala i podjela rezultata po vrsti primjene i proizvodnoj liniji Table 1Description of the material and division of results according to utilization and production line MATERIJAL/MaterialREZULTATI/Results Br. Nr. Naziv projekta Name of the project Trajanje/ Duration Financiranje Financing Primjena UtilisationProizv. linija- Prod. line Resor/ Departement Institucija/ Institution Zna- Praksa/ nost/Prac-Scien-ticetion 1Unaprjeđenje pčelinje paše Improvement of bee harvest2005 PVŠAWMF PUŠROF . . 4 2Stvaranje novih vrsta sjemena i sadnog materijala topola i lužnjaka -Development of new sorts of seeds, seedlings and saplings of Poplar andPedunculate Oak 2005 PVŠ AWMF PUŠ PUŠ . Bud./ FA1 3Izrada gospodarske osnove za šumeVojvodine i izvanšumsko zelenilo -General forest management plan for forests and greenery of Vojvodina county 20052008 PVŠ AWMF PUŠROF .. 5 4Agrošumski nasadi u ruralnom razvoju- Agroforestry plantations in rural development 20052006 PVŠAWMFPUŠROF Bud./ . FA1 5Program prognozno-izvještajne službe (PIS) -Programme of monitoring of forest health status 2005trajeongoing PVŠAWMF UzŠDfF .. 5 6Osnivanje i gospodarenjeenergetskim nasadima - Planting and management of energy plantations 2005- 2009 Z-SPUZRSS Bud./ . FA1 7Unaprjeđenje proizvodnje i kvalitete drveta nizinskih drvenastih vrsta-Improvement of production and quality of wood of lowland woody sorts 20052007 Z- SMZOMEP . 4 8Fitoremedijacija oštećenih tala i voda klonovima topola - Restoration of degraded soil and water by poplar clones 2005- 2007 Z- SMZO- MEP Bud./ . FA4 9Očuvanje i unaprjeđenje genetičkih resursa divlje trešnje- Protection and improvement of genetic resources of wild cherry2005 PVŠAWMF UzŠ- DfF. Bud./ FA1 10Unaprjedjenje načina gospodarenja kitnjakovim šumama na Fruškoj gori iVršačkom brijegu - Improvement of management of Sessile oak in forests of Fruška gora and Vršački Brijeg 2005 PVŠAWMF UzŠDfF .. 3 11Zaštita od štetnih faktora u rasadnicima, nasadima, kulturama, sjemenskim objektima i sastojinama, uključujući suradnju za PIS -Protection of nurseries, plantations, cultures, stands for seed production and regular stands, including Programme of monitoring of forest health status 2003- 2013 PVŠAWMF VŠVS .. 5 12Suzbijanje korovske vegetacije u rasadnicima i nasadima topola te obnovljenim šumama hrasta lužnjaka -Weed control in nurseries and plantations of poplars in regenerated forest stands of Pedunculate Oak 20032013 PVŠAWMF VŠVS .. 3 13Stvaranje novih sorti topola i vrba i njihovo uvođenje u proizvodnju -Creation of new poplar and willow clones and their production 20032013 PVŠAWMF VŠVS . . 4 14Proučavanje staništa topola i vrba i izrada pedoloških karata - Research of poplar and willow habitats and making of soil maps 20032013 PVŠAWMF VŠVS . . 4 15Očuvanje i unaprjeđenje genetskih resursa divlje kruške - Protection and improvement of genetic resources of wild pear 20062007 PVŠAWMF UzŠ- DfF. Bud./ FA1 16Izdvajanje sjemenskih objekata, organizacija rasadničke proizvodnje i unaprjeđenje tehnikeuzgoja -Selection of stands for seed production, organization of nursery production and improvement of silvicultural methods 20062007 PVŠAWMF UzŠDfF .. 3 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 43 <-- 43 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 17Istraživanje ekološko-proizvodnih potencijala staništa s aspekta povećanja produktivnosti nasada mekih listača u srednjem podunavlju -Research of ecological and production potentials of habitats with aim of increasing productivity of softwood broadleaves in Central Danube Region 2006 PVŠAWMF UzŠDfF . . 4 18Istraživanje mogućnosti rekultivacije degradiranih zemljišta u dijelu inudacije rijekeTimok i Borske rijeke - Research of possibilities for reclamation of degraded soils in flood basin of rivers Timok and Borska 2006O-EUzO- DEP. . 4 19Revitalizacija genskih zbirki – banka gena vrba - Revitalisation of gene banks- willow gene bank 20062007 Z- SPUZRSS . Bud./ FA1 20Revitalizacija genskih zbirki – banka gena topola - Revitalisation of gene banks- poplar gene bank 20062007 Z- SPUZRSS . Bud./ FA1 21Istraživanje faune tripsa urbanog zelenila -Research of thrips fauna on urban greenery 2006Z- SPUZRSS ..2 22Unaprjeđenje proizvodnje sadnog materijala i uzgajanja medonosnih vrsta drveća i grmlja uVojvodini - Improvement of production of planting material and 2006 PVŠAWMF PUŠROF . Bud./ FA1 silvicultural methods of honey trees and shrubs 23Zaštita od štetnih faktora u rasadnicima, nasadima, kulturama, semenskim objektima i sastojnama, uklj. suradnju na PIS Protection of nurseries, plantations, cultures, stands for seed production and regular stands, including Programme of monitoring of forest health status 20062016 PVŠAWMF VV-WV.. 5 24Suzbijanje korovske vegetacije u rasadnicima, nasadima topola i šumama -Weed control in nurseries, poplar plantations and forests 20062016 PVŠAWMF VV-WV.. 3 25Stvaranje novih klonova topola i vrba i njihovo uvođenje u proizvodnju -Creation of new poplar and willow clones and their production 20062016 PVŠAWMF VV-WV.. 4 26Proučavanje staništa nizinskih drvenastih vrsta -Research on habitats of lowland woody species 20062016 PVŠAWMF VV-WV. . 4 27Pošumljavanje opožarenih površina na području SRP Deliblatska pješčara -Afforestation of burnt areas on special forest reserve Deliblatska pješčara 2007O-EMZOMEP . . 4 28Biološka rekultivacija odlagališta pepela, šljake i otvorenih kopova na području Republike Srbije -Biological reclamation of ash and cinder deposits and surface mines in Republic of Serbia 2007O-EMZO- MEP. . 4 29Rekultivacija površinskih kopova i odlagališta na području RTB Bor - Reclamation of surface mines and deposits in Coper Mining and Smelting Complex Bor 2007O-EMZO- MEP. . 4 30Program sanacije opožarenih površina u ŠG Pirot i parku prirode Stara planina-Programme of sanation of burnt areas in Forest Office Pirot and Nature park Stara planina 2007traje - ongoing O-EMZOMEP . . 4 31Osnivanje zaštitnog vegetacijskog pojasa između odlagališta troske i privatnih posjeda u cilju zaštite i unaprjeđenja okoliša 2007Establishment of protection vegetation belts between cinder deposits and private estates for the purpose of protection and improvement of environment traje - ongoing O-EMZOMEP .. 5 32Popuna i proširenje zaštitnih pojaseva na području općine Pančevo -Filling and extension of protection belts in Pančevo municipality 2007traje ongoing O-EMZOMEP .. 5 33Mikrogljive na staništima mekih listača -Microfunghi on habitats od softwood tree species2007Z- SPUZRSS ..2 34Nacionalni šumarski akcijski plan – obrazovanje, istraživanje i razvoj u šumarstvu -National forest action plan- education, research and development in forestry 2007 PVŠAWMF UzŠ- DfF.. 3 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 44 <-- 44 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 35Osnivanje sjemenske plantaže bukve europskog provinijeničnog testa -Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry (COST E52) 20072010 PVŠAWMF UzŠDfF . Bud./ FA1 36Povećanje šumovitosti i podizanje agrošumskih nasada u cilju proizvodnje drveta, unaprjeđenja biljne proizvodnje i okoliša - Increasing of forest cover and growing agroforestry plantations for the wood production, improvement of plant production and environment 2007 PVŠAWMF UzŠDfF ..2 37Izrada strategije ublažavanja djelovanja klimatskih promjena na šumske ekosustave uVojvodini -Strategy of mitigation of climate change impacts on forest ecosystems in Vojvodina 2008Z- SPUZRSS . Bud./ FA1 38Stvaranje klonova topola i vrba za uzgoj u multifunkcionalnim nasadima -Creation of poplar and willow clones for the purpose of planting it in multifunctional plantations 20082010 Z- SMZTRMSTD . . 4 39Milijun sadnica za Srbiju -A million saplings for Serbia 2008O-EMZO- MEP.. 5 40Analiza osjetljivosti šumskih ekosustava na klimatske promjene u Republici Srbiji -Analysis of susceptibility of forest ecosystems to climate change in Republic of Serbia 20092010 PVŠAWMF UzŠDfF . Bud./ FA1 41Restoracija autohtonih vrsta topola u aluvijalnim područjima - Restoration of autochtonous poplar species in alluvial areas2009 PVŠAWMF UzŠ- DfF. . 4 42Istraživanje varijabilnosti autohtonih vrsta drveća uVojvodini - Research on autochtonous tree species in Vojvodina county 2010traje - ongoing PVŠAWMF PUŠROF . Bud./ FA1 43Nasadi bijele vrbe u funkciji povećanja šumovitosti i ruralnog razvoja Vojvodine-Silver Birch plantations in a role of increasing forest cover of Vojvodina county 2010Z- SPUZRSS . Bud./ FA1 44Istraživanje stanja ugljika u tlima najznačajnijih šumskih ekosustava u Srbiji -Research on carbon status in soils of most important forest ecosystems in Serbia 2010 PVŠAWMF UzŠDfF . . 4 45Šumarsko-politički instrumenti – opcije za usmjeravanje šumarskog sektora Srbije -Forest policy instruments- options for guidance of Serbian forestry sector 2010 PVŠAWMF UzŠDfF . . 4 46Monitoring najznačajnijih šumskih tala uVojvodini - Monitoring of most important forest soils in Vojvodina county2010O-EPUO- RSE. Bud./ FA1 47Kako povećati šumovitostVojvodine -How to increase forest cover in Vojvodina county2010 PVŠAWMF PUŠ- ROF.. 3 48Biotočke – Nivo II (Fruškagora) -ICP level II plots on Fruška gora)2009 PVŠAWMF UzŠ- DfF.. 3 49Biotočke - Nivo II (Odžaci) -ICP level II plots (in area Odžaci)2010 PVŠAWMF PUŠ- ROF.. 3 50Jačanje kapaciteta u istraživanju multifunkcionalnih plantaža topola i vrba u SrbijiStrengthening of research capacity for poplar and willow multipurpose plantation growing in Serbia 20072010 PVŠAWMF EU-EU. . 4 (STREPOW) 51Održivo gospodarenje šumama u službi obnovljive energije, održive gradnje i bio-baziranih proizvoda -Sustainable forest management providing renewable energy, sustainable 20102013 PVŠAWMF EU-EU. . 4 construction and bio-based products (RoK-FOR) Tumač skraćenica - Acronyms: (PVŠ-AWMF) - Poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo -Agriculture, water management and forestry; (Z- S) – znanost-science; (PUZ-RSS) -Pokrajinski ured za znanost i tehnološki razvoj-Regional secretariat for science and technological development; (PUŠ-ROF) -Pokrajinskiured za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo-Regional secretariat for agriculture, water management and forestry;(PUO-RSE) – Pokrajinski ured za zaštitu okoliša i održivi razvoj -Regional secretariat for environmental protection and sustainable development; (UzŠ-DfF) -Uprava za šume-Directorate for forests;(UzO-DEP) Uprava za zaštitu okoliša -Directorate for environmental protection;(VŠ-VS) –Vojvodinašume -State forest company Vojvodinašume; (VV-WV) - Vode Vojvodine-State company for water management Vode Vojvodine; (O-E) – okoliš-environment; (MZOMEP) – Ministarstvo zaštite okoliša-Ministry of environmental protection; (MZTR-MSTD)-Ministarstvo znanosti i tehnološkog razvoja -Ministry of science and technological development; (EU-EU) - Europska unija; (Bud.-FA) – Primjena se očekuje u budućnosti- Application is expected in future; (Proiz.linija -Prod. line) – proizvodna linija -Production line. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 45 <-- 45 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 (tablica 1). Svi su projekti uvedeni u jedinstven popis s osnovnim podacima o projektu: naziv, trajanje, izvor financiranja, te je svakomu projektu dodijeljen redni broj (tablica 1).To je bio prvi korak u detaljnoj pojedinačnoj kvalitativnoj analizi koja se sastojala od identifikacije aktivnosti i rezultata projekta promatranih kroz prizmu modela resornoga istraživanja, odnosno kroz sfereistraživanja,integracijeiprimjene. Prvo je analizirana prisutnost tih elemenata (npr. prisutnost sfere znanstvene primjeneu informacijama o objavljenim radovima i izlaganjima na skupovima) u projektnoj dokumentaciji, a zatim njihov međusobni odnos i dinami ka. Kako bi se uspjela rekonstruirati njihova dinamika, bilo je potrebno proširiti analizu na primarne podatke koji su prikupljeni polustrukturiranim upitnicima i razgovorima s voditeljima projekata i upravom Instituta (pri čemu su pojedini dijelovi upitnika odgovarali navedenim elementima modela, odnosno sferama). Cilj je bio prikupiti informacije o sferiintegracijete provjeriti slaganje s podacima prikupljenim kvalitativnom analizom projektne dokumentacije. Uz pomoć prikupljenih podataka napravljeni su grafički prikazi proizvodnih linija za svaki projekt posebno. Razvrstavanje dobivenih grafičkih prikaza s obzirom na sličnosti i razlike u identificiranim procesima pristupilo se sintezi rezultata i njihovu znanstvenomu tumačenju. REZULTATI – Results Sintezom rezultata izdvojeno je pet osnovnih proizvodnih linija Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš. Iako se unutar tih osnovnih linija naziru neke podskupine koje se mogu izdvojiti, za potrebe ovoga rada primjenjivost modela ilustrirana je na ovih pet skupina. Proizvodna linija 1 – Preliminarna istraživanja (Production line 1-Preliminary research).Ova istraživanja počinju u sferi integracijes pretpostavkom o tome koje će teme u budućnosti biti relevantne i što bi za pojedinoga sudionika moglo biti korisno. Kako nema izravnoga inputa “izvana”, tj. od sudionika iz političkih procesa, proizvodna je linija u ovom dijelu prikazana isprekidano i prelazi u punu u sferiistraživanja (slika 2). U njoj i ostaje, što znači da je većina aktivnosti u okviru preliminarnih istraživanja znanstvenoistraživačkoga tipa.To ne isključuje mogućnost da se u sferiintegracijes vremena na vrijeme provjeri ide li se u dobrom smjeru, osobito ako istraživanje traje dugi niz godina.To je na istom grafikonu prikazano isprekidanim crtama, koje se iz sfereistraživanjaspuštaju u sferuintegracije.Takva se crta može dalje nastaviti u sferupraktične primjene(slika 2) s obzirom na to da se u odnosu na perspektivu istraživanja takva primjena očekuje u bližoj ili u daljnjoj budućnosti. Što se znanstvene primjene tiče, tu situacija može biti drukčija. Naime, analiza je pokazala da osim određenoga broja projekata kod kojih se znanstveni radovi i predstavljanje rezultata na znanstvenim skupovima očekuju tek u budućnosti, u velikom broju slučajeva publikacije i izlaganja već postoje. Zato je crta koja iz sfereistraživanjaulazi u sferuznanstvene primjenepuna (slika 2) te se na kraju dijeli na dvije skupine konačnih “proizvoda”, npr. publikacije i izlaganja. Analiza je pokazala da se 15 od 51 projekta može svrstati u skupinu preliminarnih istraživanja (tablica 1). Kao jedan od slikovitijih primjera može se navesti projekt europskoga testa provenijencija bukve(INŠO 2007a).U njemu se pošlo od pretpostavke da će buduće klimatske promjene dovesti do sukcesije vrsta te da će bukva biti vrlo ugrožena. Naime, zbog povećanja tem- Slika 2.Proizvodna linija 1 – Preliminarna istraživanja Figure 2Production line 1 – Preliminary research |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 46 <-- 46 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 perature i smanjenja količine oborina očekuje se da će se staništa bukve pomjerati na sjever te da će bukva biti najugroženija u jugoistočnoj Europi. Kako je bukva jedna od glavnih vrsta drveća u Srbiji i Hrvatskoj ovaj projekt provodi i Hrvatski šumarski institut (HŠI 2006), te su u obe zemlje za istraživanja prilagodljivosti različitih provenijencija u konkretnim stanišnim uvjetima postavljeni testovi i počeli su se prikupljati podaci. Postojeći su rezultati objavljeni u znanstvenim publikacijama i predstavljeni su na znanstvenim skupovima (slika 2), s tim da se veći dio rezultata očekuje u budućnosti. Rezultati će imati i znanstvenu i praktičnu primjenu, čiji se najznačajniji doprinos očekuje u od nosu na oblikovanje buduće strategije pošumljavanja u Srbiji. Proizvodna linija 2 –Istraživanja zaustavljena u sferiintegracije(Production line 2- Research stopped in the integration sphere).Ova proizvodna linija počinje jednako kao i prethodna, tj. pretpostavkom o tome koja bi tema bila relevantna za praksu (slika 3), zatim ulaskom u sferi istraživanjadolazi do pripreme projektnoga prijedloga kojim se aplicira prema odabranomu resoru. Međutim, sudionici ne dijele isto mišljenje s institucijom koja predlaže istraživanje te projekt ne biva odobren, a istraživanje se zaustavlja u sferiintegracije(slika 3). Slika 3.Proizvodna linija 2 – Istraživanje zaustavljeno u sferi integracije Figure 3Production line 2 – Research stopped in the intergration sphere Analiza je pokazala da takvih primjera nema mnogo (tri od 51 projekta) (tablica 1).To su primjerice projekti Mikrogljive na staništima mekih listača i Istraživanja faune tripsa urbanoga zelenila (INŠO 2007b, 2006). Oba projekta je zaustavio u sferiintegracijePokrajinski ured za istraživanje i tehnološki razvoj. Proizvodna linija 3 –Istraživanja usmjerena na praktičnu primjenu(Production line 3 - Research orien ted toward practical utilisation). Ova proizvodna linija spaja integraciju,istraživanjei praktičnu primjenu (slika 4). Ona počinje u prvoj navedenoj sferi (integracije) konzultiranjem sudionika iz prakse (npr. ministarstva, javnoga poduzeća itd.) radi odabira prioritetnih problema. Zatim ulazi u sferuistraživanjagdje se provjerava može li se, što se može i u kojoj mjeri istražiti u okviru odabrane problematike. Slijedi povratna informacija prema praksi i u slučaju da je ona pozitivna, ide se u pripremu projekta te u fazu opsežnih znanstveno-istraživačkih aktivnosti (slika 4).Tijekom te faze povremeno se kontaktiraju sudionici radi “osluškivanja prakse”(i uvođenja potrebnih promjena) i radi internih konzultacija, nakon kojih slijedi “predaja”, odnosno slanje proizvoda krajnjim korisnicima (slika 4). Analiza je pokazala da opseg pojedinačnih aktivnosti u svakoj od znanstvenoistraživačkih faza, te količina i tip finalnih proizvoda ovise o vrsti, intenzitetu i dinamici istraživanja, tako da su prema tim elementima projekti iz ove skupine dalje razvrstani u određene podsku 13 pine.Zajedničko im je da se sfereistraživanjaiintegracije (uglavnom) kontinuirano isprepliću i da se rezultati znanstvenoistraživačkih aktivnosti uvijek 14 “pročišćavaju”, odnosno da se odabiru prije ulaska u praktičnu primjenu (slika 4). U INŠO-u identificirano je osam takvih projekata (tablica 1), a jedan od slikovitijih vezan je uz suzbijanje korovne vegetacije u rasadnicima, nasadima topola i obnovljenim šumama hrasta lužnjaka (INŠO 2003a). Nakon što su prikupljene sve potrebne informacije (u kontaktima sa sudionicima iz prakse, npr. javnim podu zećima za gospodarenje šumama i vodama “Vojvodi našume”i “Vode Vojvodine”), odabrana je tema istraživanja koja je identificirana kao prioritetna, projekti su odobreni i krenulo se s intenzivnim znanstveno- istraživačkim radom. Postavljani su pokusi u rasadnicima i šumama kojima gospodare ta poduzeća (slika 4) i poslije brojnih smjenjivanja sferaintegracije iistraživanjaodabrani su rezultati i pripremljene informacije koje su prenošene ciljnim skupinama (javnim Ukupno tri podskupine, o kojima zbog preglednosti i konciznosti ovdje neće dalje biti riječi. Do “pročišćavanja” dolazi u sferi integracije, gdje se informacije i rezultati odabiru, ovisno o “potražnji”, ali se ne mijenjaju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 47 <-- 47 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 poduzećima “Vojvodinašume”i “VodeVojvodine”) navne vegetacije i poslije na savjetovanju o primjeni inoseminarima o integralnim mjerama za suzbijanje koro-vativnih metoda (slika 4). Slika 4.Proizvodna linija 3 – Istraživanja usmjerena na praktičnu primjenu Figure 4Production line 3 – Research oriented toward practical utilisation Proizvodna linija 4 –Istraživanja usmjerena na znanstvenu i praktičnu primjenu (Production line 4- Research oriented toward scientific and practical utilisation).Kao i prethodna, i ova proizvodna linija počinje u sferiintegracije,ali se zato proteže kroz sve sfere (slika 5). Od ukupno 51 projekta u ovoj je skupini njih 18 (tablica 1). Kao primjeri mogu se navesti projekti koje financira Ministarstvo za znanost RS te javna poduzeća “Vojvodinašume”i “VodeVojvodine” više godina i koji se bave stvaranjem novih klonova topola i vrba. Intervjui i analiza projektne dokumentacije pokazali su da je ta tema odabrana kao prioritetna u aktivnostima iz sfereintegracije. Nakon provjere uistraživačkojsferi te nakon odobravanja u praksi,krenulo se s intenzivnim znanstvenoistraživačkim radom koji se sastojao (ili još uvijek traje) od brojnih faza iz kojih se povremeno ulazilo u sferuintegracijei zatim vraćalo uistraživanje(slika 5). U skladu s planiranim aktivnostima krozintegracijusu se periodično skupljale informacije vezane uzpraktičnu primjenu, dok je do pripremanja sadržaja materijala za znanstvenu primjenudolazilo u sferiistraživanja.Analizom je ustanovljen velik broj publikacija i izlaganja na znanstvenim skupovima, koji su na slici 5 predstavljeni kao dvije skupine konačnih proizvoda. Pod konačnim proizvodima namijenjenim praktičnoj primjeni, ponajprije se misli na nove klonove topola koji su nakon stvaranja uvođene u proizvodnju radi njihovog unaprjeđenja (slika 5). – Slika 5.Proizvodna linija 4 – Istraživanja usmjerena na znanstvenu i praktičnu primjenu Figure 5Production line 4 – Research oriented toward scientific and practical utilisation |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 Proizvodna linija 5 – Konzultacije (Productionpraktične primjene(slika 6). Ona je karakteristična za line 5- Consulting).Ova proizvodna linija, kao i pret-institucije koje se bave resornim istraživanjem i koje hodne dvije, počinje u sferiintegracije,ali za razlikuimaju blisku vezu sa sudionicima iz prakse koji primjeod njih u njoj i ostaje sve dok proizvod ne uđe u fazunjuju te rezultate. Slika 6.Proizvodna linija 5 – Konzultacije Figure 6Production line 5 – Consulting U Institutu za nizinsko šumarstvo i okoliš u promatranom razdoblju identificirano je sedam takvih projekata (tablica 1), a neki od tipičnih primjera vezani su uz zaštitu od štetnih čimbenika u rasadnicima, nasadima, kulturama, sjemenskim objektima i sastojinama, zatim projekti osnivanja zaštitnih vegetacijskih pojasa te izrada osnove gospodarenja šumama uVojvodini (INŠO 2003b, 2005, 2007c). Osim toga,konzultacije se odvijaju i mimo projekata, odnosno velik broj sudionika (npr. privatne osobe, udruge, poduzeća itd.) postavlja Institutu različite upite o šumarstvu i zaštiti okoliša (npr. koje vrste drveća treba saditi, kako suzbijati kukce i štetnike, kako održavati nasade i sl.), što je dokumentirano u izvještajima (INŠO, interna dokumentacija). RASPRAVAI ZAKLJUČCI – Discussion and Conclusions Model resornoga istraživanja za potrebe ovoga rada primijenjen je na cjelokupnu aktivnost Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš.Tako je prvi put provjerena njegova primjenjivost na znanstvenoistraživačke institucije ovoga tipa u jugoistočnoj Europi u određenom razdoblju (2005–2010). Analiziranje aktivnosti kroz sfereistraživanja,integracijeiprimjenete grafička interpretacija “proizvodnih procesa”pomoću proizvodnih linija omogućili su osvjetljavanje onoga što Barlösius(2009) naziva “istraživanje s osjećajem za političku primjenu”, a Schimank(2005) “dvostru kom povezanošću”. Tu se misli na povezanost istraživanja i znanosti na jednoj, te resorne politike na drugoj strani, odnosno na istodobnu vezu sa znanstvenim i političkim sustavom. U sociologiji znanstvene spoznaje posebno se ističe ova specifičnost institucija koje se bave resornim istraživanjima i kaže se da su one izložene trajnomu pritisku koji nastaje između operativne logike znanstvenoga istraživanja i takozvanih neznanstvenih zadataka i aktivnosti, formuliranih zakonskim i drugim aktima (Hohni Schimank1990, u:BöcheriKrott2011). Iz dobivenih rezultata jasno se vidi da je sve projekte Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš moguće predstaviti na modelu resornoga istraživanja te na osnovi sličnosti i razlika u identificiranim tipovima proizvodnih linija svrstati ih u pet osnovnih skupina. Za svaku od tih skupina u projektnoj je dokumentaciji Hrvatskoga šumarskoga instituta moguće naći slične primjere, što znači da bi oni svojim proizvodnim linijama mogli odgovarati identificiranim tipovima.Tako u skupini preliminarnih istraživanja Hrvatski šumarski institut, kao i Institut iz Novoga Sada, sudjeluje na međunarodnom projektu testova provenijencija bukve (HŠI 2006a), od čijih se rezultata očekuje znanstvena primjena, ali i utjecaj na praksu savjetima o promjeni načina i ciljeva gospodarenja bukovim šumama u Hrvatskoj. Također je u analiziranom razdoblju bilo istraživanja zaustavljenih u sferiintegracije, kao i primjera ostalih proizvodnih linija no potpunu sliku će biti moguće prikazati nakon završene analize. Iz rezultata dobivenih analizom aktivnosti Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novoga Sada,također je vidljivo da više od polovice projekata, točnije njih 33 od 51 (65 %), ima kao rezultat i praktičnu primjenu (tablica 1), što govori o tome da postoji jaka veza između Instituta i korisnika njegove ekspertize. To je razumljivo s obzirom na to da djelatnost ovoga Instituta uglavnom čine primijenjena i razvojna istraživanja usmjerena na zadovoljavanje potreba izravnih korisnika (Narodna skupština RS 2005: §45). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 Results showed five types of production lines: (1) Preliminary research, starting in integration sphere, with the idea what will in the future be relevant for particular actor(s). However most activities remain in the research sphere, and foster results toward scientific utilization (Figure 2). In total 15 research projects of ILFE correspond with this type of production line. (2) Research stopped in the integration discourse. This production line also starts in the integration sphere, continues to the research sphere, where project proposal has been made, but its implementation gets stopped by the actors in political process, i.e. in the integration sphere (Figure 3). Only three projects of ILFE correspond with this type of production line. (3) Research oriented toward practical utilisation, where constant interaction between research and integration spheres, ends up in practical utilisation of results (Figure 4). Analysis showed 6 out of 51 projects fall into this group of typical science-based advising of actors in policy processes. (4) Research projects oriented toward scientific and practical utilisation, with the main difference that results are meant not only for practice, but for the scientific community as well (Figure 5). A group of 18 projects can be presented by this production line. (5) Consulting activities of public institutes. In ILFE seven out of 51 projects can be depicted by this type of production line, for which is typical that usually entire project is within the integration sphere with outputs in the practical utilisation discourse. During the research we were able to present all projects of the ILFE by production lines on the model of departmental research. There is a strong connection between ILFE and users of its expertise, with more than half of research projects having practical application (table 1). There are also im portant consulting activities going on which confirms importance of their role and quality of connection with the practise and society. The model proves to be advantageous over existing evaluation methods, while it makes transparent all aspects of departmental research, which is useful for both users of science-based expertise and founders of these institutions. It also makes a solid base for optimisation and quality management processes within institutions. Key words:departmental research, model of departmental research, forestry, public forest institutes, research activities, production lines, usable science, public institutes |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 Veća primjena istraživanja na rješavanje konkretnih problema iz prakse, tj. radi znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika, ovisi i o sustavu vrednovanja znanstvene djelatnosti. Naime, u sadašnjem znanstvenom sustavu u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, znanstvena je primjena jedini kriterij vrednovanja kvalitete znanstveno- istraživačke djelatnosti (= broj objavljenih i referenciranih radova po načelupeer-review), što zasigurno utječe na to da se velik broj konačnih proizvoda oblikuje za sferuznanstvene primjene. Model resornoga istraživanja omogućuje da se usporedno sa znanstvenom primjenom sagledaju, analiziraju i (po potrebi) optimiziraju i ostale tri sfere (istraživanje,integracijaipraktična primjena), što korištenjem postojećih evaluacijskih metoda do sada nije bilo moguće. Na taj način model resornoga istraživanja omogućuje prikaz cjelokupnih aktivnosti istraživanih instituta te otvara mogućnost njihova legitimiranja kroz stajališta konkretne primjene koje postojeće evaluacijske metode ne uzimaju u obzir.Tako jedan značajan dio djelatnosti instituta postaje transparentan i za korisnike, ali i za osnivače. Slijedom rezultata i rasprave nameću se sljedeći zaključci. Primjena modelana znanstvenoistraživačku djelatnost Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš pokazala se kao vrlo plodonosna u analizi postojanja, intenziteta i načina “osluškivanja”potreba sudionika u političkim procesima, npr. ministarstava, javnih poduzeća, lokalnih samouprava itd. U analiziranom razdoblju (2005–2010) bilo je moguće predstaviti sve projekte, ukupno 51 projekt (tablica 1), proizvodnim linijama na temelju čega je definirano pet osnovnih skupina. Također je razvidna mogućnost grafičkoga prikaza svakoga projektnoga ciklusa proizvodnim linijama te njihova analiza u četirima sferama. Ovisno o konkretnom slučaju, pojavljuju se različite kombinacije unutar istoga tipa proizvodne linije. Detaljnom analizom u sljedećoj fazi istraživanja može se očekivati finija diferencijacija unutar pojedinih projektnih skupina (proizvodnih linija). Preciznost proizvodnih linija može se povećati uključivanjem konkretnih kvantitativnih podataka o vremenu utrošenom na pojedinačne aktivnosti svake sfere, za što ovdje nije bilo potrebe. No, ako se analiza provodi u kvantitativnoj fazi modela resornoga istraživanja, može poslužiti kao osnova za optimizaciju istraživačko-integracijskih procesa i njihovih rezultata (= upravljanje kvalitetom, engl.quality management). Preporučuje se da se ta analiza provede pri neuspjeloj integraciji ili onoj čijim intenzitetom i/ili rezultatima (“proizvodima”) nismo zadovoljni. Uzimajući u obzir sličnosti strukture i namjene javnih znanstvenih instituta, kao što su Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš i Hrvatski šumarski institut, te sličnosti u društvenom okruženju u kojima instituti djeluju, nameće se pretpostavka o potpunoj primjenjivosti ovoga modela i na znanstvenoistraživačku djelatnost Hrvatskoga šumarskoga instituta. NAPOMENA– Note Ovaj rad realiziran je u okviru projekta “Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na okoliš: praćenje utjecaja, prilagodba i ublažavanje”(43007), koji financira LITERATURAAtteslander, P.,1995: Methoden der empirischen Sozialforschung (10.izd.),Walter de Gruyter, Berlin– NewYork, 411 str. Babbie, E.R., 2007:The Practice of Social Research (11. izd.),Thomson/Wadsworth, Belmont, CA, 511 str. Barlösius,E., 2009: Forschen mit Gespür für politische Umsetzung – Position, interne Strukturierung und Nomos der Ressortforschung,Der moderne Staat, 2(2):347–367, Leverkusen. Böcher,M., 2007:Wissenschaftliche Politikberatung und politischer Prozess,U: M.Krott, M. Suda (ur.),MachtWissenschaft Politik? Erfahrungen aus der wissenschaftlichen Beratung im PolitikfeldWald und Umwelt, VSVerlag für Sozialwissenschaften, Wiesbaden, str. 14–42. Ministarstvo za obrazovanje i znanost Republike Srbije u okviru programa Integrirana i interdisciplinarna istraživanja za razdoblje od2011. do 2014. godine. – References Böcher,M., M.Krott,2010: Umsetzung des Konzepts einer modernen Ressortforschung im Geschäftsbereich des BMU,Umweltbundesamt (Reihe:Texte 39/2010), Dessau-Roßlau, 111 str. Böcher,M., M. Krott, 2011:Institutionalisierung multi- und transdisziplinärer Umweltwissenschaften durch Ressortforschungseinrichtungen, U:K.Fischer, H. Laitko, H. Parthey (ur.),Interdisziplinarität und Institutionalisierung derWissenschaft, Wissenschaftsforschung Jahrbuch 2010, Sonderdruck, Wissenschaftlicher Verlag, Berlin, str. 59–80. Bryman, A.,2001: Social Research Methods,Oxford University Press, Oxford, 560 str. Bundesregierung,2007: Konzept einer modernen Ressortforschung, Berlin. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 Cash, D.W.,W. C.Clark, N.Dickson, N.Eckley, J.Jäger,2002: Salience, Credibility, Legitimacy and Boundaries: Linking Research, Assessment and Decision Making,KSG Faculty Research Working Paper 02-046, Kennedy School of Government, Cambridge, MA, 24 str. Dilling,L., M. C. Lemos, 2011:Creating usable science: Opportunities and constraints for climate knowledge use and their implications for science policy, Global Environ,Change, 21(2): 680–689, Amsterdam. Freiburghaus,D., 1989: Interfaces zwischenWissenschaft und Politik,Schweizerisches Jahrbuch für politische Wissenschaft,29/1989: 267–277, Bern. Hey,C., 2009: 35 Jahre Gutachten des SRU – Rückschau und Ausblick,U: H.-J. Koch, C. Hey (ur.), Zwischen Wissenschaft und Politik,35 Jahre Gutachten des Sachverständigenrates für Umweltfragen, Erich SchmidtVerlag, Berlin, str. 161–279. Hohn,H., U. W. Schimank, 1990: Konflikte und Gleichgewichte im Forschungssystem,Campus, Frankfurt,444 str. Hrvatski sabor, 2003: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,NN 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 63/2011, Zagreb. Hrvatski sabor, 2005: Zakon o šumama,NN 140/2005, 82/2006, 129/2008, 80/2010, 124/2010, Zagreb. Hrvatski sabor, 2009a: Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti u visokom obrazovanju, NN 45/2009, Zagreb. Hrvatski sabor, 2009b: Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu, NN 75/2009,61/2011, Zagreb. HŠI, 2006: Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry (COSTE52),Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko. HŠI, 2010: Samoanaliza javnih znanstvenih instituta u svrhu tematskog vrednovanja, Hrvatski šumarski institut,Jastrebarsko, 101 str. INŠO, 2003a: Suzbijanje korovske vegetacije u rasadnicima, nasadima topola i obnovljenim šumama hrasta lužnjaka, Institut za nizinskošumarstvo okoliš, Novi Sad. INŠO, 2003b: Zaštita od štetnih faktora u rasadnicima, nasadima, kulturama, sjemenskim objektima i sastojinama,Institut za nizinskošumarstvo i okoliš, Novi Sad. INŠO, 2005: Izrada gospodarske osnoveza šumeVojvodine i izvanšumsko zelenilo,Institut za nizinskošumarstvo i okoliš, Novi Sad. INŠO, 2006: Istraživanje faune tripsa urbanog zelenila, prijedlog projekta,Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš, Novi Sad. INŠO, 2007a: Osnivanje sjemenskih plantaža bukve europskog testa provenijencija, projektna dokumentacija (COSTE52),Institut za nizinskošumarstvo i okoliš, Novi Sad. INŠO, 2007b: Mikrogljive na staništima mekih listača, prijedlogprojekta,Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš, Novi Sad. INŠO, 2007c: Osnivanje zaštitnogavegetacijskoga pojasa između odlagališta troske i privatnih posjeda u cilju zaštite i unaprjeđenja okoliša, Institut za nizinskošumarstvo i okoliš, Novi Sad. INŠO, 2010: Godišnji izvještaj,Institut za nizinskošumarstvo i okoliš– Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš, Novi Sad, 16 str. Knoblauch, H.,2010. Wissenssoziologie (2. izd.), UVKVerlagsgeselschaft, Konstanz, 395 str. Kromrey,H., 2000: Empirische Sozialforschung, Modelle und Methoden der standardisierten Datenerhebung und Datenausweitung (9. izd.), Leske + Budrich, Opladen, 538 str. Krott, M.,2005: Forest Policy Analysis,Springer, Dordrecht, Netherlands, 335 str. Krott, M.2010:Value and Risks of the Use ofAnalyticalTheory in Science for Forest Policy,U: For. Policy Econ., article in press, corrected proof, doi:10.1016/j.forpol.2009.12.04. Krott,M., M.Suda,2007: MachtWissenschaft Politik? VSVerlag für Sozialwissenschaften,Wiesbaden, 251 str. Lompe,K., 2006:Traditionelle Modelle der Politikberatung, U: S. Falk, D. Rehfeld,A. Römmele, M.Thunert:HandbuchPolitikberatung, VS Verlag für Sozialwissenschaften, Wiesbaden, str. 25–34. Lundgreen,P.,P.Horn,W. Krohn, G. Küppers, R. Paslack, 1986: Staatliche Forschung in Deutschland 1870–1980,Campus Frankfurt/M., 272 str. Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, lipanj 2011: PrijedlogZakona o znanstvenoj djelatnosti, Dostupno na http://public.mzos.hr/ Default. aspx?art=11274&sec=1933, Zagreb. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, 2006: Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006–2010,Zagreb. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, 2007: Akcijski plan 2007–2010,Znanstvena i tehnologijska politika RH,Zagreb. Mitchell, R.B.,W. C. Clark, D. W. Cash, F.Alcock, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 51 <-- 51 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 2004: Science, Scientists and the Policy Process:ber, 2003, Vienna. Publication Series of the In- Lessons from Global Environmental Asses-stitute of Forest Sector Policy and Economics – sments for the Northwest Forest,U: K.Arabas, J.Vol. 52:195–215, Institute for Forest Sector Po- Bowersox (ur.),Forest Futures: Science, Politicslicy and Economics,Vienna. and Policy for the next Century, Rowman & Litt Sarewitz,D., R.A.PielkeJr,2007: Theneglected lefield, Lanham, MD, str. 95–111. heart of science policy: reconciling supply of Moll,P., U.Zander,2006: Managing the Interface,and demand for science,Environ. Sci. Policy, From knowledge to action in global change and10(1):5–16, Amsterdam. sustainability science, OekomVerlag, München, Schimank,U., 2005: Zukunft der Ressortforschung, 160 str. Izlaganje u Bonnu, 24. 2. 2005. MRRŠVG RH, 2010: Pravilnik o načinju motrenja Schnell,R., P. B.Hill, E.Esser,1999: Methoden oštećenosti šumskih ekosustava,NN 67/2010, der empirischen Sozialforschung (8.izd.), Olden- Zagreb. bourg, München, 548 str. Müller-Rommel, F.,1984: Sozialwissenschaft- US Congress, 1990: U.S. Global Change ResearchAct liche Politikberatung. Probleme und Perspekti of 1990,USA. ven,Aus Politik und Zeitgeschichte, 25: 26–39, Vlada RH, 2006: Strateški okvir za razvoj 2006–2013, Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn. Zagreb. Narodna skupština RS, 2005: Zakon o znanstvenoistra- Vlada RS, 2006: Strategija razvoja šumarstva,Beo živačkoj djelatnosti Republike Srbije, Beograd. grad. Nassmacher,H., 2004:Politikwissenschaft (5. Vlada RS, 2010: Nacionalna strategija istraživačko izd.),Wissenschaftsverlag, Oldenbourg, 544 str. tehnološkog razvoja,Beograd. Popper,K., 1972: Objective Knowledge: an evolu- Weingart, P.,2001: Die Stunde derWahrheit? Vel tionary approach,Oxford University Press, Ox brück Wissenschaft, Weilerswist, 397str. ford, 390 str. Weingart, P.,2003. Wissenschaftssoziologie,Tran Pregernig,M., 2004: Linking Knowledge andAc- script-Verlag, Bielefeld, 176 str. tion:The Role of Science in NFPProcesses,U: Weingart,P., J.Lentsch,2008:Wissen – Beraten P.Glück, J.Voitleithner (ur.),NFPResearch: Its – Entscheiden. Form und Funktion wissen- Retrospect and Outlook. Proceedings of the Se schaftlicher Politikberatung in Deutschland,Vel minar of COSTAction E19 “National Forest brück Wissenschaft, Weilerswist, 336str. Programmes in a European Context”, Septem- SUMMARY: Many governments express a growing need for having a science that is “usable”, which means that research results should be useful for practical application. In Serbia and Croatia current strategies and laws addressing science and research see public research institutes as organizations with activities primarily oriented toward public interest, in a way that policy actors are provided with timely and adequate science-based information. In this paper we analysed scientific and research activities of public research Institute of Lowland Forestry and Environment (ILFE) to see whether, how and to what extent this institution meets the needs of actors in policy processes, i.e. if it is in line with the requirements of “usable science”. The Model of departmental research (Böcher i Krott 2010), based on sociology of scientific knowledge and analytical theory, has been applied on total scientific and research activities of ILFE. The very Model consists of following spheres: research, integration, scientific and practical utilisation, whereas production lines connect them and stay for activities of research projects (Figure 1). In total 51 research projects of ILFE for the period 2005–2010 have been analysed (table 1), based on project documentation, as well as semi-structured questionnaires and interviews with project leaders and management of the Institutes. Collected information was used in analysis of each project and graphically presented by production line on the model of departmental research. This was followed by synthesis and interpretation of the results. |