DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 UVOD – Introduction Oblikovanje “uporabljive znanosti”(engl. usable science), kako Dillingi Lemos(2011) nazivaju znanstveno-istraživačke rezultate namijenjene izravnim korisnicima, u mnogim je zemljama svijeta prepoznato kao strateški zadatak. Sjedinjene Američke Države među prvima zakonski propisuju da znanje treba biti “uporabljivo i dostupno kreatorima politike” (US Congress, 1990 u:DillingiLemos2011). Sličan se učinak očekuje u Saveznoj Republici Njemačkoj kao rezultat uvođenja koncepta modernoga resornoga istraživanja (njem. Koncept einer modernen Ressortforschung), koji je usvojilaVlada te zemlje 2007. go- dine (Bundesregierung2007), a o čemu će biti više riječi u nastavku ovoga rada. IVlada Republike Srbije (RS) prepoznala je potrebu za “(...) uspostavljanjem jače suradnje između znanstvenoistraživačkih institucija i korisnika rezultata istraživanja”(Vlada RS 2010: 27).To se vidi u Nacionalnoj strategiji znanstveno-tehnološkoga razvoja (Vlada RS 2010) te u Strategiji razvoja šumarstva,gdje se naglašava nužnost “pomicanja fokusa s fundamentalnih na primijenjena istraživanja, namijenjena izravnim korisnicima”(Vlada RS 2006: 65). Kao izravni korisnici navode se “veliki sustavi”poput državne uprave i njezinih ministarstava (Vlada RS 2010), te privatni šumovlasnici, mala i srednja poduzeća (Vlada RS 2006). Pri tomu se u obadva dokumenta, osim zahtjeva za praktičnom uporabljivošću rezultata, naglašava i potreba za multidisciplinarnim pristupom u rješavanju prioritetnih znanstvenoistraživačkih pitanja. Slična je nastojanja iskazala i Republika Hrvatska (RH), koja u svojim strateškim dokumentima i akcijskim planovima za unaprjeđenje znanstvenoistraživač koga sustava prepoznaje potrebu za boljom povezanošću između znanosti i industrije, boljim sus tavima za prijenos znanja te komercijalizacijom znanstvenih istraživanja (Strateški okvir za razvoj 2006–2013, Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006–2010,Ak cijski plan 2007–2010).Tako, primjerice, u Akcijskom planu stoji da je potrebno “jačanje potražnje poslovnoga sektora za istraživanje i razvoj u javnim institutima i sveučilištima”(str. 16), a u prijedlogu novoga Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti navodi se “primjena rezultata istraživanja kao mjera za povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva”te da “javni znanstveni instituti izrađuju i znanstvene i stručne podloge prema potrebama tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih institucija javnoga sektora”(čl. 21). U odnosu na takve zahtjeve nameće se pitanje: Koje uvjete treba ispunjavati znanost kako bi njezini rezultati bili relevantni za praksu? PremaBöcheruiKrottu(2011) to su ponajprije dva uvjeta: (1) odgovore na znanstveno-istraživačka pitanja koja nameću problemi u praksi treba tražiti sa stajališta različitih disciplina (multidisciplinarno), (2) rješenja tih problema treba tražiti zajedno sa sudionicima iz prakse,čije su iskustvo i suradnja prijeko potrebni u jednom takvom procesu. Resornim istraživanjem, kao oblikom pružanja znanstveno utemeljenih informacija sudionicima iz prakse, nastoje se zadovoljiti ti uvjeti te pružiti pravodobni savjeti društvu i politici o aktualnim pitanjima i problemima, a ta su pitanja i problemi polazišna točka u procesu nastanka znanstvene spoznaje (Böcher Krott2011). Polazeći od činjenice da potreba i potražnja za resornim istraživanjem postoje, dosadašnja istraživanja u zapadnoeuropskim zemljama pokazuju da institucije koje se njima bave uglavnom ispunjavaju te uvjete (BöcheriKrott2011). Na primjeru Instituta za nizinsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novoga Sada (Srbija) provjerit će se pretpostavka o postojanju sličnih procesa u zemljama jugoistočne Europe. Najprije će se objasniti teoretske postavke i sam model resornoga istraživanja, koji će se zatim primijeniti na konkretne aktivnosti Instituta. TEORETSKAUTEMELJENJOST MODELARESORNOGA ISTRAŽIVANJAI ISTRAŽIVAČKO-POLITIČKASFERA– Theoretical basis of Model of departamental research and research-policy sphere PremaBöcheruiKrottu(2010, 2011) teoretski okvir na kojemu se temelji predloženi analitički model sastoji se od sociologije znanstvene spoznaje i analitičke teorije, čiji će elementi biti opisani u ovom poglavlju. Nastavno će se ispitati utemeljenost modela u Sociologija znanstvene spoznaje– Gledano sa stajališta “radikalnoga”programa (Wein gart2003, Knoblauch2010), sociologija znanstvene spoznaje promatra spoznaju kao proizvod jedinstvenoga društvenoga procesa koji se naziva istra istraživačko-političkoj sferi prakse, kao neizbježnoj kada je riječ o znanstveno utemeljenom savjetovanju sudionika u političkim procesima (Böcheri Krott 2010, 2011). Sociology of scientific knowledge živanje. Pod pretpostavkom da na taj proces i u društvenim i u prirodnim znanostima, među ostalim, utječe i društveno okruženje (npr. političke odluke, ekonomski okvir, masovni mediji itd.), sociologija znanstvene |