DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 spoznaje proučava i sistematizira uvjete pod kojima do-vačkih i razvojnih zadataka obavlja se za jedan resor, a lazi (ili ne dolazi) do stvaranja konkretnih znanstvenihmanji dio projekata realizira se za druge resore ili u suspoznaja (Weingart2003, Knoblauch 2010). To jeradnji s njima (Lundgreeni dr.1986, Böcheri slučaj i sa spoznajom koja nastaje u okviru resornogaKrott2011). U Srbiji i Hrvatskoj veza između resora i istraživanja. Sociologija znanstvene spoznaje promatraistraživanja nije formalizirana te instituti pripadaju ga kao rezultat (samostalnoga) procesa,čija je osnovna znanstvenomu administrativnomu sustavu, a resorna funkcija pružanje znanstveno utemeljenih savjeta i in istraživanja temelje se na projektima, za koje se instiformacija sudionicima u političkom procesu, a koje na tuti natječu kod različitih ministarstava, javnih i držastaje u specifičnim uvjetima (Weingarti Lentsch vnih poduzeća, lokalne samouprave itd. (INŠO 2010, 2008: 169, u:BöcheriKrott2011:62). Naime, in HŠI 2010). Strukturni razvoj resora tih dviju zemalja stitucije koje se bave resornim istraživanjem proizvode ne ide u smjeru institucionalizacije znanstvenoistražiznanstveno utemeljene činjenice, a referentni okvir za vačkoga rada (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visotakvu djelatnost određen je zadacima jednoga ili više kom obrazovanju, NN 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, resora. Savjetodavna funkcija resornoga istraživanja 63/2011; Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, tako se uglavnom temelji na ustaljenoj vezi između SG 110/05, 50/06, 18/2010), ali unatoč tomu u šumaristraživačkih institucija i konkretnih resora (npr. mini skom sektoru nisu rijetki primjeri postojanja neformalstarstava u čijem se djelokrugu nalaze znanost, šumar institutima daju konkretne ovlasti i zaduženja u provo nih veza između instituta i ministarstava,gdje se 7 stvo ili okoliš, ali i ostalih sudionika, na primjer javnih ili državnih poduzeća za gospodarenje šumama, gra đenju istraživanja ili se prema njima postavljaju konđanstva, lokalne samouprave itd.). kretni zahtjevi za istraživanjima. U slučaju da se Ako je ta veza i formalna, govorimo o instituciona spomenute veze djelomično formaliziraju, odnosno deliziranom resornom istraživanju (Böcheri Krott finiraju zakonskim i/ili podzakonskim aktima, zovemo 2010), kakvo nalazimo u Njemačkoj gdje su zavodi i to djelomičnom institucionalizacijom. Primjer za to nainstituti tradicionalno smješteni u hijerarhijski okvir lazimo u Hrvatskoj gdje su nekim zakonima Institutu jednoga matičnoga resora (Lundgreeni. dane ovlasti i zaduženja za provođenjem određenih ak dr1986) i 8 tivnosti i istraživanja. noga sustava (Lundgreeni dr.1986). Većinaistraži gdje čine dio jedinstvenoga političko-administrativ Analitička teorija–Analytical theory Analitička teorija političkih znanosti temelji se na(Böcher2007, Pregernig2004, u: Böcheri pretpostavci da je analitičko znanje izuzetno pogodno zaKrott2011:65). Povezanost toga tipa razumijevala bi rješavanje političkih problema (Popper1972, Na-strogu podjelu sfere u kojoj nastaje znanstvena spoznaja ssmacher2004, Krott2010). U tom kontekstui sfere u kojoj se ona politički koristi, što uglavnom nije model resornoga istraživanja, kao znanstveno utemeljen slučaj (Böcher2007,Pregernig2004, u:Böcher oblik savjetovanja sudionika u političkim procesima iKrott2011:65). S druge strane, poznato je da su gla( BöcheriKrott2010), koristi se i za istraživanje op vni pokretači političkih procesa ponajprije politički intetimalnoga načina savjetovanja. Pri tome se vodi dvjema resi onih sudionika koji su u te procese uključeni i koji međusobno povezanim pretpostavkama (Böcheri teže dobivanju što veće moći (Krott2005). Zato sudioKrott2010, 2011, Böcher2007): nici odabiru znanstvene ekspertize,prema tomu pomažu li im one u legitimiranju i ostvarivanju interesa ili ne posudionika ne razumijeva se samo po sebi (Böcher (1) Prihvaćanje znanstvenih spoznaja od političkih mažu (BöcheriKrott2010: 11). U takvu se okruže2007, DillingiLemos, 2011). Istraživanja novijega nju znanstvena spoznaja, čiji je cilj “pronalaženje datuma (Böcher2007, Lompe2006, Weingart istine”, mora prvo aktivno izboriti za svoje mjesto 2001) osporavaju tradicionalnu predodžbu o postojanju (Braun 1998, u:BöcheriKrott2011:65). Jedan od linearnoga redoslijeda između definiranja problema (to načina je upravo pronalaženje saveznika iz kruga političini politika), proizvodnje znanja koje se koristi u savje čkih sudionika kojima će biti u interesu da uz pomoć todavne svrhe (radi rješavanja tih problema) i konačne znanstvene ekspertize ostvare svoje (političke) ciljeve racionalne političke odluke (koja se temelji na dobive-(Krott2010). Pri tome je visoka kvaliteta znanstvene nim preporukama). Naime, potvrđeno je da takav slijedekspertize prijeko potreban, ali ne i dovoljan uvjet ne odgovara stvarnosti i složenosti političkih procesa(BöcheriKrott2010). U analitičkoj teoriji to je opi 7 U Srbiji: Ministarstvo obrazovanja i znanosti, Pokrajinski ured za znanost i tehnološki razvoj, Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, vodoprivrede i šumarstva (Uprava za šume), Pokrajinski ured za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. 8 Zakon o šumama (NN 140/2005, 82/2006, 129/2008, 80/2010, 124/2010) navodi HŠI kao ovlaštenu instituciju za provedbu motrenja šumskih štetnika i provedbu motrenja oštećenosti šuma, Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/2009, 61/2011) za nadzor nad proizvodnjom i prometom materijala. |