DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 sano kao situacija u kojoj se ne prihvaća ono znanje koje je u danom trenutku najbolje, već ono koje zadovoljava osnovne uvjete za uspješan prijenos (Krott 2010). O tome govori sljedeća pretpostavka. (2)Uspješan prijenos znanja (engl.knowledge transfer) ovisi o (i) relevantnosti znanstveno utemeljene informacije, (ii) vjerodostojnosti i (iii) legitimnosti (Hey 2009,Böcher2007,Mitchelli dr.2004,Cashi dr. 2002,Müller-Rommel1984). (i)relevantnost: znanstveno utemeljena informacija bit će relevantna za sudionike u političkom procesu ako je u skladu s njihovom potražnjom, ako je značajna za njihov svakodnevni rad i odlučivanje,i ako je u skladu s njihovim očekivanjima i strukturnim zahtjevima. Zatim je bitan i način komunikacije, odnosno potrebno je ukloniti prepreku između znanstvenoga jezika i jezika prakse.To znači da se kompleksni znanstveni sadržaji moraju prikazati kratko (na nekoliko stranica umjesto na nekoliko stotina stranica) i jasno (razumljivim jezikom) te na način koji je najprikladniji za konkretnoga korisnika, tj. za ciljnu skupinu (Hey2009, Böcher2007, Mitchelli dr.2004, Cashi dr. 2002,Müller-Rommel1984).Tako se višestruko povećava vjerojatnost da će ciljne skupine u političkom procesu prihvatiti znanstveno utemeljene informacije (Krott2010, u:BöcheriKrott2010). (ii)vjerodostojnost: odnosi se na “količinu”povjerenja koje sudionici u političkom procesu imaju prema institucijama, istraživačima i sadržajima znanstveno utemeljenih preporuka koje oni nude (Cashi dr.2002). Što je ona veća, veća je i vjerojatnost uspješnoga prijeIstraživačko- političkasfera Dok su se prethodna dva poglavlja bavila prikazom teoretskoga utemeljenja modela, istraživačko-politička sfera promatra praktični dio resornoga istraživanja koji je određen uvjetima okruženja u kojemu se istraživanje odvija. Uvjeti okruženja razlikuju se od zemlje do zemlje, pa se utemeljenost modela u sferi prakse treba sagledavati na konkretnim primjerima. Ovdje su uzeti primjeri iz Njemačke, kao zemlje s tradicionalnom demokracijom i tržišnom ekonomijom, te Srbije i Hrvatske kao dviju novih demokracija. Model znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika u političkom procesu višestruko se ogleda u konceptu modernoga resornoga istraživanja (Böcheri Krott2010) koji je propisan kao obvezan u Njemačkoj (Bundesregierung2007). Naime, on promatra organizacije koje se bave resornim istraživanjima kao institucije koje su bliske praksi, koje su usmjerene na praktične probleme i koje pružaju znanstveno utemeljene savjete namijenjene korisnicima, tj. ciljnim skupinama s kojima su povezane selektivnim i specifičnim vezama (Bundesregierung2007). Kako se kao tak nosa znanja. Tako politički sudionici koji imaju pozitivno iskustvo u radu s nekom određenom istraživačkom institucijom imaju viši stupanj povjerenja u informacije koje ona pruža,u odnosu na ostale institucije (Böcher iKrott2011:71). (iii)legitimnost: odnosi se pak na to u kojoj mjeri sudionici u političkom procesu vide proces znanstveno utemeljene ekspertize kao transparentan, nepristran te politički i proceduralno korektan (Cashi dr.2002). Veća legitimnost znači i veću šansu za prijenos znanja, a ona se povećava usmjeravanjem istraživanja na društvene ciljeve i opće dobro, uzimanjem u obzir interesa i želja cijele društvene zajednice te svih sudionika uključenih u proces (BöcheriKrott2011:72). Ta se tri uvjeta prema Krottu(2010) iBöcheru iKrottu(2011) mogu ocjenjivati samo u odnosu na konkretne sudionike, odnosno ciljne skupine. Na taj način relevantnost, vjerodostojnost i legitimnost nužno dolaze u dodir s gledištem interesa političkih sudionika, tako da sami sudionici postaju važni saveznici u primjeni znanstvenih spoznaja. Kako interesi (i moć) političkih sudionika nisu jedinstveni (Krott2005), raspoloživa “ponuda”znanstvenih spoznaja mora se prilagoditi vrlo raznovrsnoj “potražnji”(Sarewitzi Pielke2007). Pri tome se ne misli da znanost treba biti u službi interesa određenih političkih sudionika, već treba prepoznati njihovu potrebu za znanstveno utemeljenim savjetovanjem i na nju odgovoriti odgovarajućom ponudom (SarewitziPielke2007) uz poštivanje načela objektivnosti i nepristranosti. – Research-policy sphere ve nalaze na granici između znanosti i prakse, te institucije imaju jedinstvenu sposobnost da u okviru svoga rada povežu ta dva inače prilično različita sustava.Ta se specifičnost često ogleda i u samom imenu institucije i u njezinoj internoj organizacijskoj shemi, što se uglavnom mijenja s promjenom aktualnosti problema i pitanja u društveno-političkom sustavu. Odgovori na ta pitanja uvijek se traže u znanstvenom sustavu, pri čemu sami istraživači, koji pripadaju različitim disciplinama druš tvenih i prirodnih znanosti (multidisciplinarni i transdisciplinarni pristup), moraju biti kompetentni za pružanje kratkoročnih ekspertiza i obradu relevantnih tema na srednjoročnoj i dugoročnoj razini, te dobro predviđati teme koje bi mogle biti relevantne u budućnosti, a oko kojih zasada nema akutnih problema (Bundesregierung2007). Za razliku od Njemačke, u Srbiji i Hrvatskoj još ne postoji strateški dokument koji bi na sličan način koncipirao resorna istraživanja. Međutim, Zakon o znanstveno- istraživačkoj djelatnosti RS predviđa izradu “programa za prijenos znanja i tehnologije”radi “poti |