DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODELRESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 Proizvodna linija 5 – Konzultacije (Productionpraktične primjene(slika 6). Ona je karakteristična za line 5- Consulting).Ova proizvodna linija, kao i pret-institucije koje se bave resornim istraživanjem i koje hodne dvije, počinje u sferiintegracije,ali za razlikuimaju blisku vezu sa sudionicima iz prakse koji primjeod njih u njoj i ostaje sve dok proizvod ne uđe u fazunjuju te rezultate. Slika 6.Proizvodna linija 5 – Konzultacije Figure 6Production line 5 – Consulting U Institutu za nizinsko šumarstvo i okoliš u promatranom razdoblju identificirano je sedam takvih projekata (tablica 1), a neki od tipičnih primjera vezani su uz zaštitu od štetnih čimbenika u rasadnicima, nasadima, kulturama, sjemenskim objektima i sastojinama, zatim projekti osnivanja zaštitnih vegetacijskih pojasa te izrada osnove gospodarenja šumama uVojvodini (INŠO 2003b, 2005, 2007c). Osim toga,konzultacije se odvijaju i mimo projekata, odnosno velik broj sudionika (npr. privatne osobe, udruge, poduzeća itd.) postavlja Institutu različite upite o šumarstvu i zaštiti okoliša (npr. koje vrste drveća treba saditi, kako suzbijati kukce i štetnike, kako održavati nasade i sl.), što je dokumentirano u izvještajima (INŠO, interna dokumentacija). RASPRAVAI ZAKLJUČCI – Discussion and Conclusions Model resornoga istraživanja za potrebe ovoga rada primijenjen je na cjelokupnu aktivnost Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš.Tako je prvi put provjerena njegova primjenjivost na znanstvenoistraživačke institucije ovoga tipa u jugoistočnoj Europi u određenom razdoblju (2005–2010). Analiziranje aktivnosti kroz sfereistraživanja,integracijeiprimjenete grafička interpretacija “proizvodnih procesa”pomoću proizvodnih linija omogućili su osvjetljavanje onoga što Barlösius(2009) naziva “istraživanje s osjećajem za političku primjenu”, a Schimank(2005) “dvostru kom povezanošću”. Tu se misli na povezanost istraživanja i znanosti na jednoj, te resorne politike na drugoj strani, odnosno na istodobnu vezu sa znanstvenim i političkim sustavom. U sociologiji znanstvene spoznaje posebno se ističe ova specifičnost institucija koje se bave resornim istraživanjima i kaže se da su one izložene trajnomu pritisku koji nastaje između operativne logike znanstvenoga istraživanja i takozvanih neznanstvenih zadataka i aktivnosti, formuliranih zakonskim i drugim aktima (Hohni Schimank1990, u:BöcheriKrott2011). Iz dobivenih rezultata jasno se vidi da je sve projekte Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš moguće predstaviti na modelu resornoga istraživanja te na osnovi sličnosti i razlika u identificiranim tipovima proizvodnih linija svrstati ih u pet osnovnih skupina. Za svaku od tih skupina u projektnoj je dokumentaciji Hrvatskoga šumarskoga instituta moguće naći slične primjere, što znači da bi oni svojim proizvodnim linijama mogli odgovarati identificiranim tipovima.Tako u skupini preliminarnih istraživanja Hrvatski šumarski institut, kao i Institut iz Novoga Sada, sudjeluje na međunarodnom projektu testova provenijencija bukve (HŠI 2006a), od čijih se rezultata očekuje znanstvena primjena, ali i utjecaj na praksu savjetima o promjeni načina i ciljeva gospodarenja bukovim šumama u Hrvatskoj. Također je u analiziranom razdoblju bilo istraživanja zaustavljenih u sferiintegracije, kao i primjera ostalih proizvodnih linija no potpunu sliku će biti moguće prikazati nakon završene analize. Iz rezultata dobivenih analizom aktivnosti Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novoga Sada,također je vidljivo da više od polovice projekata, točnije njih 33 od 51 (65 %), ima kao rezultat i praktičnu primjenu (tablica 1), što govori o tome da postoji jaka veza između Instituta i korisnika njegove ekspertize. To je razumljivo s obzirom na to da djelatnost ovoga Instituta uglavnom čine primijenjena i razvojna istraživanja usmjerena na zadovoljavanje potreba izravnih korisnika (Narodna skupština RS 2005: §45). |