DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Stevanov, M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter: ANALITIČKI MODEL RESORNOGA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 449-466 Veća primjena istraživanja na rješavanje konkretnih problema iz prakse, tj. radi znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika, ovisi i o sustavu vrednovanja znanstvene djelatnosti. Naime, u sadašnjem znanstvenom sustavu u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, znanstvena je primjena jedini kriterij vrednovanja kvalitete znanstveno- istraživačke djelatnosti (= broj objavljenih i referenciranih radova po načelupeer-review), što zasigurno utječe na to da se velik broj konačnih proizvoda oblikuje za sferuznanstvene primjene. Model resornoga istraživanja omogućuje da se usporedno sa znanstvenom primjenom sagledaju, analiziraju i (po potrebi) optimiziraju i ostale tri sfere (istraživanje,integracijaipraktična primjena), što korištenjem postojećih evaluacijskih metoda do sada nije bilo moguće. Na taj način model resornoga istraživanja omogućuje prikaz cjelokupnih aktivnosti istraživanih instituta te otvara mogućnost njihova legitimiranja kroz stajališta konkretne primjene koje postojeće evaluacijske metode ne uzimaju u obzir.Tako jedan značajan dio djelatnosti instituta postaje transparentan i za korisnike, ali i za osnivače. Slijedom rezultata i rasprave nameću se sljedeći zaključci. Primjena modelana znanstvenoistraživačku djelatnost Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš pokazala se kao vrlo plodonosna u analizi postojanja, intenziteta i načina “osluškivanja”potreba sudionika u političkim procesima, npr. ministarstava, javnih poduzeća, lokalnih samouprava itd. U analiziranom razdoblju (2005–2010) bilo je moguće predstaviti sve projekte, ukupno 51 projekt (tablica 1), proizvodnim linijama na temelju čega je definirano pet osnovnih skupina. Također je razvidna mogućnost grafičkoga prikaza svakoga projektnoga ciklusa proizvodnim linijama te njihova analiza u četirima sferama. Ovisno o konkretnom slučaju, pojavljuju se različite kombinacije unutar istoga tipa proizvodne linije. Detaljnom analizom u sljedećoj fazi istraživanja može se očekivati finija diferencijacija unutar pojedinih projektnih skupina (proizvodnih linija). Preciznost proizvodnih linija može se povećati uključivanjem konkretnih kvantitativnih podataka o vremenu utrošenom na pojedinačne aktivnosti svake sfere, za što ovdje nije bilo potrebe. No, ako se analiza provodi u kvantitativnoj fazi modela resornoga istraživanja, može poslužiti kao osnova za optimizaciju istraživačko-integracijskih procesa i njihovih rezultata (= upravljanje kvalitetom, engl.quality management). Preporučuje se da se ta analiza provede pri neuspjeloj integraciji ili onoj čijim intenzitetom i/ili rezultatima (“proizvodima”) nismo zadovoljni. Uzimajući u obzir sličnosti strukture i namjene javnih znanstvenih instituta, kao što su Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš i Hrvatski šumarski institut, te sličnosti u društvenom okruženju u kojima instituti djeluju, nameće se pretpostavka o potpunoj primjenjivosti ovoga modela i na znanstvenoistraživačku djelatnost Hrvatskoga šumarskoga instituta. NAPOMENA– Note Ovaj rad realiziran je u okviru projekta “Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na okoliš: praćenje utjecaja, prilagodba i ublažavanje”(43007), koji financira LITERATURAAtteslander, P.,1995: Methoden der empirischen Sozialforschung (10.izd.),Walter de Gruyter, Berlin– NewYork, 411 str. Babbie, E.R., 2007:The Practice of Social Research (11. izd.),Thomson/Wadsworth, Belmont, CA, 511 str. Barlösius,E., 2009: Forschen mit Gespür für politische Umsetzung – Position, interne Strukturierung und Nomos der Ressortforschung,Der moderne Staat, 2(2):347–367, Leverkusen. Böcher,M., 2007:Wissenschaftliche Politikberatung und politischer Prozess,U: M.Krott, M. Suda (ur.),MachtWissenschaft Politik? Erfahrungen aus der wissenschaftlichen Beratung im PolitikfeldWald und Umwelt, VSVerlag für Sozialwissenschaften, Wiesbaden, str. 14–42. Ministarstvo za obrazovanje i znanost Republike Srbije u okviru programa Integrirana i interdisciplinarna istraživanja za razdoblje od2011. do 2014. godine. – References Böcher,M., M.Krott,2010: Umsetzung des Konzepts einer modernen Ressortforschung im Geschäftsbereich des BMU,Umweltbundesamt (Reihe:Texte 39/2010), Dessau-Roßlau, 111 str. Böcher,M., M. Krott, 2011:Institutionalisierung multi- und transdisziplinärer Umweltwissenschaften durch Ressortforschungseinrichtungen, U:K.Fischer, H. Laitko, H. Parthey (ur.),Interdisziplinarität und Institutionalisierung derWissenschaft, Wissenschaftsforschung Jahrbuch 2010, Sonderdruck, Wissenschaftlicher Verlag, Berlin, str. 59–80. Bryman, A.,2001: Social Research Methods,Oxford University Press, Oxford, 560 str. Bundesregierung,2007: Konzept einer modernen Ressortforschung, Berlin. |