DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 76 <-- 76 --> PDF |
I. Hodić, Z. Jurušić:ANALIZAOTVORENOSTI HŠ d.o.o. KAO PODLOGAZAPOLITIKU ULAGANJA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 487-499 Optimalna otvorenost za potrebe ovoga rada nije utvrđivana, već je preporučano da se taj posao definira kao posebni projektni zadatak. U nastavku dajemo analizu otvorenosti na temelju podataka sa stanjem 31.12. 2009. godine, što služi s ostalim podacima kao jedan mogući kriterij za dugoročnije planiranje izgradnje ili barem temelj za objektivniji pristup ulaganju u izgradnju šumskih cesta.Naravno, za svaku veću investiciju nužno je izraditi elaborat ekonomske opravdansti . Moramo napomenuti da u nekoliko slučajeva nisu dobiveni podaci sa stanjem 31.12. 2009. godine (neke šumarije, gdje nije niti bilo veće izgradnje), stoga to nema utjecaj na ukupne podatke. U analizi su uzete dužine svih cesta koje se uzimaju u račun otvorenosti, tj. i javne ceste, odnosno nisu uze te dužine šumskih cesta, koje ne mogu biti uzete u ra čun otvorenosti. Registar šumskih cesta je ustrojen i ažuriran sukladno Izmijenjenoj i dopunjenoj metodologiji izrade Registra šumskih cesta (DIR-01-2008-1705/01 od 8. travnja 2008.g.). Ovom prilikom samo dajemo najbitnije izvode iz kriterija za izračun otvorenosti: Otvorenost šuma gospodarske jedinice utvrđuje se po članku 35. Pravilnika o uređivanju šuma (NN broj 11/97): Otvorenost šuma određuje se na temelju dužine šumskih i javnih prometnica koje se koriste cijelu godinu, Prometnica koja prolazi kroz šumu uzima se u račun cijelom dužinom, Ako prolazi granicom dviju gospodarskih jedinica, odjela odnosno odsjeka, dužina se dijeli proporcionalno dužini tih granica, Ako prolazi rubom šume 50 posto svoje dužine, Javne prometnice uzimaju se u račun otvorenosti ako mogu služiti za utovar i prijevoz drvnih sortimenata cijele godine. Međutim, treba uzeti u obzir da ne postoji jedinstve ni kriterij po kojemu neka prometnica (ili njeni dijelovi) otvara šumu. Računa se da šumu otvara svaka prometnica koja dotiče šumu i utječe na smanjenje udaljenosti privlačenja, a na njoj (ili pokraj nje) je moguć utovar drvnih sortimenata. Kod javnih cesta, a posebno onih veće kategorije utovar drvnih sortimenata nije dozvoljen, ili je dozvoljen uz posebne dozvole.Treba uzeti u obzir i to da je sve veći broj javnih cesta nižih kategorija moderniziran asfaltnim kolnikom, da je na njima sve veća frekvencija prometa i da je utovar drvnih sortimenata na njima sve manje moguć. U cilju što ujednačenijeg načina utvrđivanja stupnja otvorenosti za javne i šumske ceste,primjenjuju se i dodatni kriteriji za praćenje i računanje otvorenosti: Javne ceste (osim autocesta) ulaze u obračun otvorenosti s tendencijom gradnje utovarnih mjesta pokraj tih prometnica, Ceste koje dolaze do šume i tu završavaju, i na njima (ili pokraj njih) se vrši utovar drvnih sortimenata uzimaju se u otvorenost sa dužinom 100 m, Ceste koje dolaze do šume i ulaze u šumu do 100 m i tu završavaju, i ceste koje idu rubom šume do 100 m i tu završavaju, uzimaju se u otvorenost sa duljinom 100 m Napominjemo da je uTablici 2 u račun otvorenosti gospodarskih šuma uzeta je obrasla površina, dokje na krškom području uzeta ukupna površina. PREGLED PRIMARNE OTVORENOSTI ŠUMAPO UPRAVAMAŠUMAPODRUŽNICAMA, GOSPODARSKIM I ŠUMAMANAKRŠU TE ETATNE OPTEREĆENOSTI Review of primary forest openness by Forest Administrations, management and Karst forests and yield capacity Rezultati istraživanja –Research results Kako je već naglašeno u uvodu, stupanj otvorenosti iskazan u km/ha ne daje isti učinak u svim reljefnim uvjetima. Radi pouzdanijeg podatka o potrebi gradnje šumskih prometnica, u nastavku dajemo prikaz otvorenosti po područjima: nizinske šume, prigorsko-brdske i planinske šuma. Prema postavljenim ciljevima, dajemo u tablicama i projekciju potrebnih ulaganja. |