DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 76     <-- 76 -->        PDF

I. Hodić, Z. Jurušić:ANALIZAOTVORENOSTI HŠ d.o.o. KAO PODLOGAZAPOLITIKU ULAGANJA...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 487-499
Optimalna otvorenost za potrebe ovoga rada nije
utvrđivana, već je preporučano da se taj posao definira
kao posebni projektni zadatak.


U nastavku dajemo analizu otvorenosti na temelju
podataka sa stanjem 31.12. 2009. godine, što
služi s ostalim podacima kao jedan mogući kriterij
za dugoročnije planiranje izgradnje ili barem temelj
za objektivniji pristup ulaganju u izgradnju
šumskih cesta.Naravno, za svaku veću investiciju
nužno je izraditi elaborat ekonomske opravdansti .
Moramo napomenuti da u nekoliko slučajeva nisu dobiveni
podaci sa stanjem 31.12. 2009. godine (neke šumarije,
gdje nije niti bilo veće izgradnje), stoga to nema
utjecaj na ukupne podatke.


U analizi su uzete dužine svih cesta koje se uzimaju
u račun otvorenosti, tj. i javne ceste, odnosno nisu uze te
dužine šumskih cesta, koje ne mogu biti uzete u ra čun
otvorenosti.


Registar šumskih cesta je ustrojen i ažuriran sukladno
Izmijenjenoj i dopunjenoj metodologiji izrade
Registra šumskih cesta (DIR-01-2008-1705/01
od 8. travnja 2008.g.). Ovom prilikom samo dajemo
najbitnije izvode iz kriterija za izračun otvorenosti:


Otvorenost šuma gospodarske jedinice utvrđuje se
po članku 35. Pravilnika o uređivanju šuma (NN broj
11/97):


Otvorenost šuma određuje se na temelju dužine
šumskih i javnih prometnica koje se koriste cijelu
godinu,


Prometnica koja prolazi kroz šumu uzima se u račun
cijelom dužinom,


Ako prolazi granicom dviju gospodarskih jedinica,
odjela odnosno odsjeka, dužina se dijeli proporcionalno
dužini tih granica,


Ako prolazi rubom šume 50 posto svoje dužine,


Javne prometnice uzimaju se u račun otvorenosti
ako mogu služiti za utovar i prijevoz drvnih sortimenata
cijele godine.
Međutim, treba uzeti u obzir da ne postoji jedinstve ni
kriterij po kojemu neka prometnica (ili njeni dijelovi)
otvara šumu. Računa se da šumu otvara svaka
prometnica koja dotiče šumu i utječe na smanjenje udaljenosti
privlačenja, a na njoj (ili pokraj nje) je moguć
utovar drvnih sortimenata. Kod javnih cesta, a posebno
onih veće kategorije utovar drvnih sortimenata nije
dozvoljen, ili je dozvoljen uz posebne dozvole.Treba
uzeti u obzir i to da je sve veći broj javnih cesta nižih
kategorija moderniziran asfaltnim kolnikom, da je na
njima sve veća frekvencija prometa i da je utovar drvnih
sortimenata na njima sve manje moguć.


U cilju što ujednačenijeg načina utvrđivanja stupnja
otvorenosti za javne i šumske ceste,primjenjuju se i
dodatni kriteriji za praćenje i računanje otvorenosti:


Javne ceste (osim autocesta) ulaze u obračun otvorenosti
s tendencijom gradnje utovarnih mjesta pokraj
tih prometnica,


Ceste koje dolaze do šume i tu završavaju, i na
njima (ili pokraj njih) se vrši utovar drvnih sortimenata
uzimaju se u otvorenost sa dužinom 100 m,


Ceste koje dolaze do šume i ulaze u šumu do 100 m
i tu završavaju, i ceste koje idu rubom šume do 100
m i tu završavaju, uzimaju se u otvorenost sa duljinom
100 m
Napominjemo da je uTablici 2 u račun otvorenosti
gospodarskih šuma uzeta je obrasla površina, dokje na
krškom području uzeta ukupna površina.


PREGLED PRIMARNE OTVORENOSTI ŠUMAPO
UPRAVAMAŠUMAPODRUŽNICAMA,
GOSPODARSKIM I ŠUMAMANAKRŠU
TE ETATNE OPTEREĆENOSTI


Review of primary forest openness by
Forest Administrations, management
and Karst forests and yield capacity


Rezultati istraživanja –Research results


Kako je već naglašeno u uvodu, stupanj otvorenosti
iskazan u km/ha ne daje isti učinak u svim reljefnim
uvjetima. Radi pouzdanijeg podatka o potrebi gradnje
šumskih prometnica, u nastavku dajemo prikaz otvorenosti
po područjima: nizinske šume, prigorsko-brdske i


planinske šuma. Prema postavljenim ciljevima, dajemo
u tablicama i projekciju potrebnih ulaganja.