DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 87 <-- 87 --> PDF |
POUČNA STAZAU OKRILJU ŠUMADILJ-GORE Na poučno-tematskoj stazi Sovsko jezero, u dužini oko 1500 m, susrećemo se s raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Pretežit dio šumskih sastojina pripada klimazonal noj zajednici hrasta kitnjaka i običnoga graba te zajednici bukve. Sim boličnim presijecanjem vrpce sa borska je zastupnica i predsjed nica saborskog odbora za zaštitu okoliša Marijana Petir,otvorila poučnu stazu “Sovsko jezero”. Obraćajući se nazočnima uputila je čestitke predstav nicima Požeško-slavonske županije i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem, koji su prepoznali ovu ekološko-turističku vrijednost i velik potencijal u razvoju požeškoga kraja. Javno poduzeće “Hrvatske šume”, općina Čaglin i drugi partneri te sponzori projekta, rekla je, pokazali su pritom društvenu odgovornost. Državni tajnik u Ministarstvu turizma Željko Lenartistaknuo je kako je ovo područje raj na zemlji, a poučna je staza vrijedan projekt za kontinen talni, odnosno ruralni turizam. Rav - Slika 1. Mapa Sovskoga jezera i poučne staze na telj Državnoga zavoda zaštitu prirode Davorin Markovićnaglasio je kako je Sovsko jezero dokaz da u Hrvatskoj imamo bezbroj prirodnih ljepota koje nerijetko ne prepoznajemo. Zaštićujući priroduiskazujemo više ljubavi prema svome kraju i domovini, a ne samo prema ljepotama drugih. Aktivnosti požeških šumara– Sovsko jezero je močvarno stanište velike biološke raznolikosti, značajni je krajobraz (68,5 ha), proglašen 1989. godine. Smješteno je sjeverno od Slavonskoga Broda i jugozapadno od sela Sovski Dol, a nalazi se na području šumarije Čaglin, požeške podružnice “Hrvatskih šuma”. Fenomen je Dilj-gore, biser Slavonskoga gorja (“gorsko ili modro oko”), na nadmorskoj visini 430 m, ostatak Panonskoga mora i jedinstven primjer prirodnoga jezera brdsko-brežuljkastoga područja kontinentalne Hrvatske. Sama po 2 vršina jezera je oko 3600 m, a dubina8–10 m. S obzirom na to da požeški šumari gospodare šumama gospodarske jedinice “Sjeverni Dilj čaglinski”, u okružju jezera, zainteresirani su za zaštitu i unapređenje ovoga značajnog krajobraza. Osim pristupne šumske ceste, iz gradili su atraktivnu šumarsku kuću s popratnim sadržajima. Požeški ogranak Hrvatskoga šumarskog društva za potrebe poučne staze donirao je sadnice različitih vrsta drveća i grmlja te sudjelovao u obilježavanju i identificiranju samoniklih vrsta. Raznolikost, brojnost i zanimljivost flore–Pouč no- tematska staza proteže se u dužini oko 1500 m, a na njoj se nalazi 12 informacijskih ploča o bogatom biljnom i životinjskom svijetu, karakterističnom za ovo područje. Na prvoj je ploči mapa Sovskoga jezera sa snimkom iz zraka jezera i njegova okoliša, ucrtanom trasom pružanja staze i umanjenim fotografijama znakovitim za pojedina stajališta. U legendi su navedene obavijesti o prilaznoj cesti i putu, parkirnom prostoru, šumarskoj kući i nadstrešnicama, vidikovcu, izvorima pitke vode, spomen-pločama i dr. Na informacijskim pločama 4, 6 i 11 opisane su pojedine biljne vrste močvarne, šumske i travnjačke vegetacije. Raznolikost, brojnost i zanimljivost flore vidi se po tome da je samo u užem dijelu jezera i uskog obalnoga područja zabilje- Jezero u bližoj i daljoj okolini okružuju šume, a pretežit dio šumskih sastojina pripada klimazonalnoj zajednici hrasta kitnjaka i običnoga graba i zajednici bukve. Specifične su zajednice diljskoga područja šumska zajednica hrasta medunca i crnoga jasena te šumska zajednica obične bukve s klokočikom Požeški šumari gospodare šumama gospodarske jedinice “Sjeverni Dilj čaglinski” te su zainteresirani za zaštitu i unapređenje ovoga značajnog krajobraza |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ženo 175 biljnih vrsta. Na pločama su grimizni kaćun, livadna kadulja, turski karanfil, gospina trava, obični žabočun, klasasti krocanj, vodena trbulja i dr. Jezero u bližoj i daljoj okolici okružuju šume. Pretežit dio šumskih sastojina pripada klimazonalnoj zajednici hrasta kitnjaka i običnoga graba (Carpion betuli illyricum) i zajednici bukve (Fagion illyricum). Specifične su zajednice diljskoga područja šumska zajednica hrasta medunca i crnoga jasena (Orno-Quercetum pubescentis) te šumska zajednica obične bukve s klokočikom (Staphyleo Fagetum). Iako su stabla medunca i bukve manjih visina i slabijeg rasta zbog plitkih tala siromašnih hranjivima i s nedovoljno vlage, ove su biljne zajednice biološki i ekološki zanimljive. One su opisane na informacijskim pločama 8 i 9. Jezero kao utočište raznovrsnih ptica– Prirodoslovci su na Sovskome jezeru pronašli sedam vrsta vodozemaca (smeđa krastača, velika zelena, jestiva zelena i šumska smeđa žaba, gatalinka, planinski daždevnjak i planinski vodenjak), dvije vrste gmazova (barska kornjača, bjelouška), a od riba zlatnog karasa i piškura. Iako je jezero male površine, ono je sa svojim okolišem utočište i mnogih vrsta ptica, a na njemu se gnijezde i neke vrste močvarica (liska, mali gnjurac, divlja patka). Uz jezerske obale, u bujnoj vegetaciji šaševa, gnijezdi se trstenjak rogožar. Osim toga, jezero je pojilište i kupalište za brojne ptice pjevice, žune i djetliće, koje nastanjuju obližnje šume. Obavijesti o vodozemcima nalaze Slika 2. Jezero je u okružju šuma šumarije Čaglin se na informacijskoj ploči broj 2, gmazovima na ploči 3, ribama na ploči 5, a o pticama na ploči broj 7. Slika 4.Tijekom otvaranja staze Zanimljivi arheološki nalazi–U okolici jezera pronađeni su mikoliti u široj okolici Ruševa i na nalazištu Degman, a potječu iz doba paleolitika i mezolitika. Opis ovih arheoloških nalazišta nalazi se na lokalitetu Degman, na informacijskoj ploči broj 10. Geološku podlogu ovoga područja čine miocensko-oligocenski klastiti i vapnenci te miocenski klastiti i vapnenci tortona. Prema svomesastavu, stijene su pješčenjaci, vapneni i glinasti lapori, lesne naslage i pjeskovite gline s uslojenim sedimentima iz mlađeg neogena, s mnoštvom fosila školjaka i morskih organizama. O geološkoj podlozi Dilj-gore možemo doznati na zadnjem stajališu, na informacijskoj ploči br. 12. Slika 5. Divlja patka (Anas platyrhynchos) Mjesto okupljanja šumara i svih ljubitelja prirode – Poučna staza bit će mjesto okupljanja šumara, planinara, izletnika, učenika i studenata i svih ljubitelja prirode te dodatak turističkoj ponudi Požeško-slavonske županije i čaglinskoga kraja. Nositelj ovoga projekta je županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem, partneri su “Hrvatske šume”(UŠPPožega), požeški ogranak Hrvatskoga šumarskog društva, općina Čaglin, Udruga za zaštitu jezera i Zavod za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije, a sponzori Ministarstvo turizma Republike Hrvatske i ZakladaAdris. Slika 3. Šumarska kuća IvicaTomić (Foto: I. Tomić, Arhiva) |