DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 UDK 630* 622 + 653: 231 (Quercus roburL.) (001) PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJA OBNOVE SASTOJINA HRASTALUŽNJAKA(Quercus roburL.) NAPRIMJERU GOSPODARSKE JEDINICE “JOSIPKOZARAC” APPLICATIONAND COMPARISON OF DIFFERENT MODELS FOR REGENERATION PLANNING OF PEDUNCULATE OAK STANDS (Quercus roburL.) – AMANAGEMENT UNIT “JOSIP KOZARAC” CASE STUDY 111 Jura ČAVLOVIĆ, Krunoslav TESLAK, Ante SELETKOVIĆ SAŽETAK: U odnosu na planiranje intenziteta obnove na razini šume, složeniji i zahtjevniji dio planiranja odnosi se na odabir odgovarajućih sastojina za obnovu. To je posebno izraženo u uvjetima narušene strukture šume i sastojina, pri čemu se rangiranje sastojina prema prioritetu obnove treba zasnivati na objektivnim kriterijima. U radu je korišten model razlike prosječnog potencijalnog prihoda (rente) kao posljedica odluke o provedbi ili odgodi obnove potencijalno zrele lužnjakove sastojine, za rangiranje prema prioritetu obnove. Na primjeru uređajnog razreda hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Josip Kozarac”, prema propisanom 10-godišnjem etatu glavnog prihoda od 265 ha, odabrane su sastojine dobi iznad 100 godina rangiranjem na temelju razlike u renti i dobi kao kriterija. Rangiranje je pokazalo da sastojine loše strukture dobi manje od 120 godina i prosječno manje površine imaju najveći prioritet, dok sastojine kvalitetne strukture, dobi iznad 135 godina i prosječno veće površine imaju najmanji prioritet obnove. Obnovom 21 najstarije i strukturno najkvalitetnije sastojine ostvario bi se najveći ukupni prihod od 73 mil. kuna, ali i najveći posredni i dugoročni gubitci. Ukupnim prihodom od 47 mil. kuna i najmanjim dugoročnim i posrednim gubitcima bi rezultirao pristup temeljen na modelu razlike u renti. Postojeći pristupi planiranja obnove lužnjakovih sastojina dijelom uzimaju u obzir zahtjeve dugoročne održivosti gospodarenja, a primjena i razvoj modela odlučivanja vodio bi intenzivnijem i učinkovitijem gospodarenju. Ključne riječi:hrast lužnjak, uređivanje šuma, renta, planiranje etata glavnog prihoda, prioritet obnove, struktura sastojine 1. UVOD – Introduction Trajna obnova sastojina predstavlja jednu od najznača zitet obnove šume, odnosno površina sastojina koje se trej nijih pretpostavki i preduvjeta održivosti šuma i održivog ba ju obnoviti tijekom određenog planskogospodarskog ra i. 2000). U uvje- z doblja, treba odgovarati teoretskoj površini obnove. Pre gospodarenja šumama (Kneeshaw drtima koji odgovaraju idealnim teoretskim, intenzitet ob- ma tome, planiranje intenziteta obnove na razini šume nove šume definiran je površinom šume i ophodnjom, a (g ospodarska jedinica, uređajni razred) predstavlja jednoprostorna i vremenska dinamika obnove sastojina je usta s tavniji i općenitiji dio planiranja. Značajno složeniji i za ljena i zasniva se na modelu idealne šume. Iako udio zrelih h tjevniji dio planiranja odnosi se na izbor odgovarajućih sastojina može imati utjecaja na intenzitet obnove šume u sa stojina koje ćebiti uključene u planiranu površinu obno uvjetima narušene dobne strukture šume, radi zahtjeva du ve, posebno kada se radi o velikom broju potencijalnih sagoročne uspostave normalne dobne strukture šume, inten stojina za obnovu narušene i prostorno heterogene strukture, te kada se radi o višeciljnom pristupu gospodarenja Prof. dr. sc. Jura Čavlović, dr. sc. Krunoslav Teslak, (npr.Bettingeri dr.2003) gdje zadovoljavanje poseb- Doc. dr. sc. Ante Seletković, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, nih ciljeva gospodarenja može ograničavati ili uvjetovati Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, pro stornu i vremensku dinamiku obnove šuma. Dob sast 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: cavlovic@sumfak.hr |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 10 <-- 10 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 o jina i njihov odnos prema ophodnji nije u tim uvjetima do statan kriterij za izbor sastojina za obnovu (Čavlovići dr. 2006). Pitanje planiranja odgovarajuće dinamike obnove i odabira sastojina za obnovu posebno je naglašeno unutar gospodarenja nizinskim šumama, ponajprije u šumama hrasta lužnjaka, u kojima značajan ekološkii gospodarski problem predstavlja sušenje stabala i dijelova sastojina (Prpić,1996; Tikvići dr., 2011). Složeni zahtjevi uspostave i održanja ekološke stabilnosti šuma, kratkoročna i dugoročna održivost gospodarenja šumama i izbjegavanje neposrednih i posrednih gubitaka zasnivaju se na pravodobnoj i odgovarajućoj obnovi pojedinih sastojina (dijelova sastojina). U tome kontekstu određivanje prioriteta za obnovu pojedine sastojine treba se temeljiti na dodatnim objektivnim kriterijima, umjesto samo na dobi sas to jine ili na iskustveno subjektivnom pristupu. O bjektivni kriterij za rangiranje sastojina za obnovu može biti temeljen na ekonomskim pokazateljima, kao što je renta. Činjenica je da promjene ciljeva gospodarenja (izmjena vrsta drveća, konzervacija starih sastojina, habitatna uloga) utječu na prosječni godišnji prihod, odnosno rentu (Möhring iRüping,2007). Međutim uz pretpostavku da 2. PREDMET RADA Predmet istraživanja u ovome radu predstavljaju šume hrasta lužnjaka unutar gospodarske jedinice Josip cilj gospodarenja ostaje nepromijenjen, prosječni godišnji prihod (renta) može biti značajno utjecan odlukom o tome kada se pojedina sastojina uvodi u obnovu. Razlika prosječnog godišnjeg prihoda (rente) uslijed prijevremene ili odgođene obnove sastojine, u kojoj su uključene stanišno sastojinske, strukturne i gospodarske značajke sastojine (Čavlovići dr. 2011), može predstavljati objektivan kriterij za rangiranje sastojina prema prioritetu za obnovu. Taj kriterij u sebi sadržava osim ekonomskih, posredno i ekološke eventualne dobiti odnosno gubitke. Cilj rada je na konkretnom šumskom objektu (uređajni razredi hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Josip Kozarac) utvrditi primjenu i usporedbu rangiranja sastojina prema prioritetu za obnovu na temelju spomenutog kriterija razlike u prosječnom godišnjem prihodu (Čavlović i dr. 2011), u odnosu na klasične i postojeće pristupe izbo ra (odabira) sastojina unutar planiranog površinskog etata glavnog prihoda. Osim toga, na temelju dobivenih rezultata i analiza, cilj je usporediti kvalitativne i kvantitativne značajke planiranog etata glavnog prihoda prema različitim pristupima, odrediti utjecaj na održivost gospodarenja, te naznačiti ograničenja i moguća daljnja unapređenja pri detaljnom planiranju obnove šuma hrasta lužnjaka. – Object of research Kozarac, koja se nalazi u središtu prethodno provedenog šireg istraživanog područja (Čavlovići dr. 2011), Karta 1.Prikaz položaja istraživanih lužnjakovih šuma – g.j. “Josip Kozarac” Map 1The location of the research forest site – m.u. “Josip Kozarac” |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 11 <-- 11 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 koje predstavlja cjelovite šume hrasta lužnjaka na širem području Lonjskog i Mokrog polja,odnosno srednje Posavine (Karta 1). Detaljno opisana prirodna obilježja područja rada mogu se pronaći u Kovačevići dr. (1972) iSeletković(1996). Površina šuma hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Jo sip Kozarac koje su uključene u istraživanje iznosi 3.690,8 ha (bez sjemenskih sastojina). Šuma je podijelje na na 321 sastojinu prosječne površine od 11,5 ha. Velik udio starijih i starih sastojina, mala zastupljenost mladih i srednjedobnih sastojina, uz intenzivniju obnovu tijekom zadnjih 20 godina je obilježje dobne strukture (Slika 1). 3 U ukupnoj drvnoj zalihi od 1.442.000 mhrast lužnjak je zastupljen sa 68,9 %, poljski jasen sa 20,0 %, obični grab sa 3,0 % te ostala bjelogorica (pretežno crna joha) sa 8,1 % (Slika 1b). Uz pretpostavku normalne dobne strukture šume i normalnog obrasta sastojina, teoretska drvna zaliha prema prirasno prihodnim tablicama za prvi bonitet (Špiranec, 1975)iznosila bi 3 1.518.000m. Slika1.Prikaz dobne strukture šuma hrasta lužnjaka u gj Josip Kozarac. a) Raspodjela površine prema dobnim razredima. b) Raspodjela drvne zalihe prema vrstama drveća i dobnim razredima. Figure 1Age class distribution of the pedunculate oak in management unit Josip Kozarac. a) Area age class distribution. b) Distribution of growing stock per tree species and age classes. 3. METODARADAIstraživanje primjene objektivnog modela rangiranja sastojina hrasta lužnjaka prema prioritetu obnove i njegove usporedbe prema klasičnim pristupima, na konkretnu šumu (uređajni razred) hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Josip Kozarac,zasniva se na prethodno provedenom istraživanju međusobnih složenih utjecaja stanišnih, sastojinskih i gospodarskih čimbenika na navedenom području srednje Posavine (Čavlović i dr. 2011). Razlika očekivanog prosječnog godišnjeg prihoda (rente) pojedine potencijalno zrele sastojine proizilazi iz alternativnog pristupa: obnova odmah (TO)– odgoda obnove za 20 godina (OO) i neposredno je ovisna o strukturi sastojine (Slika 2).Tijekom budućeg razdoblja ophodnje od 140 godina, u slučaju prvog pristupa ukupan budući prihod uključuje glavni prihod i jedanaest prihoda od proreda, dok u slučaju alternativnog pristupa (odgoda obnove za 20 godina) ukupan budući prihod uključuje prihod od prorede potencijalno zrele sastojine, glavni prihod uvećan za akumulirani prirast vrijednosti drvne zalihe postojeće zrele sastojine i devet prihoda od proreda tijekom razvoja buduće sastojine. U prvoj sastojini može se očekivati veći prosječni prihod ako se obnovi pristupi odmah (razlika u renti je pozitivna u korist pristupa što skorijeg započinjanja ob – Method of work nove). Nasuprot tomu, u strukturno očuvanijoj sastojini veći prosječni prihod ostvario bise uz pristup odgode obnove za dvadeset godine (razlika u renti je negativna ako se obnovi pristupi odmah) (Slika 3). Na temelju provedenog istraživanja složenih stanišnih, sastojinsko strukturnih i gospodarskih odnosa u lužnjakovim šumama srednje Posavine,stepwiseprocedurom multivarijatne regresijske analize ostavljanjem statistički značajnihvarijabli (lako pridobivih elemenata strukture sastojine) određen je model procjene kompleksne varijable razlike očekivanog prosječnog godišnjeg prihoda (kn/ha)-potential rent difference(DEL_REN): DEL_REN_model = a+b*G_Hr+c*N_Hr+d*id_Hr (Formula 1) gdje je G_Hrtemeljnica hrasta lužnjaka (m/ha) – basal area of pedunculate oak (m2/ha),N_Hrbroj stabala hrasta lužnjaka po ha –number of pedunculate oak trees per ha, id_Hrgodišnji debljinski prirast srednjeplošnog stabla hrasta lužnjaka (mm) –current annual diameter increment of an average pedunculat oak trees (mm), tea, b,cidparametri modela –parameters of the model. Na temelju dobivenog modela (Formula 1) provedeno je rangiranje potencijalno zrelih sastojina prema |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 426 Slika 2.Prikaz prihoda tijekom budućeg razdoblja ophodnje i rente. A) Sastojina narušene strukture: a) obnova odmah, b) odgodaobnove za 20 godina. B) Sastojina očuvane strukture: a) obnova odmah, b) odgoda obnove za 20 godina. Figure 2Revenues during future rotation period, and a rent. A) Understocked stand: a) prompt stand regeneration, b) adjournment of stand regeneration for 20 years. B) Fully stocked stand: a) prompt stand regeneration, b) adjournment of stand regeneration for 20 years Slika3.Usporedba rente i razlike u renti u slučaju trenutne ob- nove (TO) i odgode obnove (OO) za sastojine narušene i očuvane strukture. Figure 3Comparison of rent and rent difference in a cases of prompt regeneration (TO) and adjournment regeneration (OO) for the understocked and fully stocked stand. prioritetu obnove. Rangirane sastojinegrupirane su u šest kategorija prema prioritetu obnove (veliki, značajan, srednji, mali, uputno podržavati, nužno podržavati). Ka- tegorije su određene na način da uokvirujuraspon od 100 kn/ha razlike u potencijalnom prihodu (renti), pola- zeći od maksimalne pozitivne vrijednosti prema mini- malnoj vrijednosti razlike prosječnog godišnjeg prihoda. Proveden je odabir sastojina za obnovu tijekom 10- godišnjeg razdoblja (planiranje etata glavnog prihoda) pristupom rangiranja sastojina prema razlici oče- ki vanog prosječnog prihoda (E_DEL_REN), te rangira - nja prema dobi sastojine (E_DOB), i uspoređen s et- at om glavnog prihoda propisan prema Osnovi gospoda- re nja za razdoblje važenja 2005-2014 (E_OG). Sastojine za obnovu odabrane su zbrajanjem površina sastojina od prve rangirane s obzirom na razlikurente,odnosno s ob- zirom na dob, na niže sve dok se ne dostigne po-vršina od 265 ha koliko iznosi propisani površinski etat glav- nog prihoda prema važećoj Osnovi gospodarenja. Slika 2.Prikaz prihoda tijekom budućeg razdoblja ophodnje i rente. A) Sastojina narušene strukture: a) obnova odmah, b) odgodaobnove za 20 godina. B) Sastojina očuvane strukture: a) obnova odmah, b) odgoda obnove za 20 godina. Figure 2Revenues during future rotation period, and a rent. A) Understocked stand: a) prompt stand regeneration, b) adjournment of stand regeneration for 20 years. B) Fully stocked stand: a) prompt stand regeneration, b) adjournment of stand regeneration for 20 years Slika3.Usporedba rente i razlike u renti u slučaju trenutne ob- nove (TO) i odgode obnove (OO) za sastojine narušene i očuvane strukture. Figure 3Comparison of rent and rent difference in a cases of prompt regeneration (TO) and adjournment regeneration (OO) for the understocked and fully stocked stand. prioritetu obnove. Rangirane sastojinegrupirane su u šest kategorija prema prioritetu obnove (veliki, značajan, srednji, mali, uputno podržavati, nužno podržavati). Ka- tegorije su određene na način da uokvirujuraspon od 100 kn/ha razlike u potencijalnom prihodu (renti), pola- zeći od maksimalne pozitivne vrijednosti prema mini- malnoj vrijednosti razlike prosječnog godišnjeg prihoda. Proveden je odabir sastojina za obnovu tijekom 10- godišnjeg razdoblja (planiranje etata glavnog prihoda) pristupom rangiranja sastojina prema razlici oče- ki vanog prosječnog prihoda (E_DEL_REN), te rangira - nja prema dobi sastojine (E_DOB), i uspoređen s et- at om glavnog prihoda propisan prema Osnovi gospoda- re nja za razdoblje važenja 2005-2014 (E_OG). Sastojine za obnovu odabrane su zbrajanjem površina sastojina od prve rangirane s obzirom na razlikurente,odnosno s ob- zirom na dob, na niže sve dok se ne dostigne po-vršina od 265 ha koliko iznosi propisani površinski etat glav- nog prihoda prema važećoj Osnovi gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 Primjenom važećeg cjenika drvnih sortimenata ivu, provedena je i prikazana pomoćuArcGIS 9.2 (ESRI) sortimentnih tablica preuzetih od javnog poduzeća Hr-pr ogramskog paketa, a statističke analize provedene su vatske šume d.o.o izračunat je potencijalni bruto prihodko rištenjem programskog paketa SAS(SAS Institute za svaku pojedinu sastojinu te etat glavnog prihodaINC., 1999). odvojeno po vrstama drveća i ukupno. Prostorna analiza i raspodjela sastojina s obzirom na kategorije prioriteta i pristupe odabira sastojina za obno 4. REZULTATI – Results Rezultati multivarijatne regresijske analize (Tablicasta (G_Hr), broj stabala hrasta (N_Hr) i debljinski pri1) predstavljaju model procjene kompleksne varijablerast hrasta (id_Hr) kao osnovni elementi strukture lužrazlike prosječnog godišnjeg očekivanog prihodanjakovih sastojina i nezavisne varijable objašnjavaju (DEL_REN). IzTablice 1 vidljivo je da temeljnica hra-visokih 68,4 % od ukupne varijabilnosti. Tablica 1.Rezultati stepwise procedure regresijske analize za razliku u renti (DEL_REN) kao zavisne varijable. Table 1 Results of stepwise regression analysis for the rent difference (DEL_REN) as independent variable. DFSSMSFPr > FR 2 Model3421304,0314044335103,29<0,00010,6842 Varijabla VariableP. P.S. P.Tip II SSFPr > FParc. R 2 Intercept243,7198734,1479069262350,94<0,0001 G_Hr-24,491721,831832430577178,76<0,00010,6622 N_Hr1,299680,478501003117,380,00740,0120 id_Hr11,099395,21733615384,530,03510,0100 Obilježja rangiranih sastojina prema prioritetu ob-strukture, uključujući i prediktore modela, uTablici 2. nove primjenom navedenog modela (Formula 1, Ta-Kako se radi o ukupno 226 sastojina, zbog prostora priblica 1), vidljiva su iz prikaza osnovnih elemenatakazano je samo prvih 20 i zadnjih 20 sastojina. Tablica 2.Prikaz osnovnih elemenata strukture za prvih 20 i zadnjih 20 rangiranih sastojina prema prioritetu obnove. DZ_Ja drvna zaliha poljskog jasena, DZ_OVdrvna zaliha ostalih vrsta drveća, DZ_Uk ukupna drvna zaliha, ostale oznake prethodno opisane. Table 2 Stand characteristics for the first 20 and the last 20 stands ranked according to regeneration priority. DZ_Ja growing stock of narrow leaved ash, DZ_OV growing stock of other tree species, DZ_Uk total growing stock, other abreviations as described previous. Rang – Rank Odsjek – Sub- Compartment DEL_REN Dob – Age Površina – AreaN_HrG_Hrid_HrV_JaV_OBV_UK kn/hagodina -yearsham 2 /hamm/godm 3 /ham 3 /ham 3 /ha 162b200,91061,00666,63,072253329 2100c180,11202,56245,63,8180121297 359a158,711512,29527,83,4017019317 435c144,61253,25538,43,442102358 559e141,61206,44538,53,4419435371 67c141,61017,08689,33,323199472 77a137,21087,18458,43,602832420 865c133,910415,367910,23,273466511 948e133,41154,89669,53,3626211426 1012a114,810815,146710,43,402624424 116b110,110410,466710,63,442921480 12140b107,41252,876710,73,440184348 1390b106,61022,579011,93,272114387 14124c106,41401,95319,14,1025543463 1565a105,91145,26469,83,7328730476 1617a102,21208,68419,73,852559425 1759f99,31202,50349,54,0626593542 186d97,71214,886511,03,482058368 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 Rang – Rank Odsjek – Sub- Compartment DEL_REN Dob – Age Površina – AreaN_HrG_Hrid_HrV_JaV_OBV_UK kn/hagodina -yearsham 2 /hamm/godm 3 /ham 3 /ham 3 /ha 1918a95,51065,966311,03,522480418 2018d92,41308,375510,83,652530433 ................................. 207198a-196,512011,959925,03,940107581 208202c-196,71202,4211125,63,8109489 20915b-201,21349,668024,34,14906534 210181a-202,513522,0410625,63,890106567 21186c-203,21406,509825,23,94900535 21228d-204,11347,219525,13,98944557 21337a-213,41354,258725,14,104786596 21490e-218,81102,6314128,03,6505452 215119c-221,81501,205624,14,64891512 216198b-223,911010,7212027,23,81044552 217190b-226,613012,1510826,73,89076541 218182b-227,314025,4810626,63,893023514 21937b-230,51359,5110326,63,94376527 220189a-230,91347,7811227,13,850117606 22137d-232,81305,2711127,13,89785574 22286b-241,81354,4510027,04,02322510 22392c-259,714021,8210327,84,02303526 224190a-264,414036,339927,84,061157563 225181b-337,613511,5213032,43,892019626 226175a-353,31479,529431,34,274537673 Prema kategorijama prioriteta za obnovu u koje su sas -tegorije (veliki, značajan i srednji) obuhvaćeno je 137 sa to jine svrstane, 16 sastojina (7%) površine nešto veće odstojina (preko 60 %), na ukupnoj površini od 1.245,7 ha ili 100 ha ima veliki prioritet za obnovom. Unutar prve tri ka -50 % površine sastojina dobi iznad 100 godina (Slika 4). Slika4.Raspodjela sastojina prema stupnju prioriteta obnove. a) Raspodjela broja sastojina prema stupnju prioriteta obnove. b)Raspodjela površine sastojina prema dobnim razredima i stupnjevima prioriteta obnove. Prioritet:VPR-veliki, ZPR-značajan, SPR-srednji, MPR-mali, UPO-uputno podržavati, NPO-nužno podržavati,VI,VII,VIII-šesti, sedmi, osmi dobni razred (širina 20 godina). Figure 4Distribution of stands according to regeneration priority. a) Distribution of number of stands according to regeneration priority. b) Distribution of stand area according to age classes and to regeneration priority. Priority: VPR-strong, ZPR-high, SPR-moderate, MPR-low, UPO-advisable to leave, NPO-necessarly to leave, VI, VII, VIII-1th, 2th, 8th age clas (20 years width). Interesantno je da gotovo cijelu kategoriju velikogPotpunija predožba sastojina koje su grupirane prioriteta predstavljaju sastojine najmlađe dobne sku-prema kategorijama prioriteta za obnovom i sastojina pine (VI dobni razred), koje prosječno iimaju većikoje su odabrane za obnovu prema tri navedena pri prioritet obnove u odnosu na sastojineVII iVIII dob-stupa, može se dobiti iz njihove prostorne raspodjele nog razreda (Slika 4b).(Karte 2, 3 i 4). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 429 Karta 2.Prostorna raspodjela sastojina hra- sta lužnjaka u gospodarskoj jedi- nici Josip Kozarac prema stupnju prioriteta obnove. SM100 ozna- čava sastojine hrasta lužnjaka mlađe od 100 godina, OUR ozna- čava sastojine izvan uređajnog razreda hrasta lužnjaka, a ostale oznake su prethodno opisane. Map 2Spatial distribution of peduncu- late oak stands in management unit Josip Kozarac according to regeneration priority. SM100-p. oak stands younger than 100 y, OUR-stands outside of p. oak fo- rest, and other abreviations are described before. Karta3.Usporedba prostorne raspodjele sa stojina hrasta lužnjaka odabra- nih za obnovu prema modelu razli - ke prosječnog prihoda (E_D - EL_REN) i prema dobi sastojina (E_DOB). PR_E označava prekla- panje površinskog etata (sastojina) prema dva pristupa planiranja ob- nove. Map 3Comparison of spatial distribution of pedunculate oak stands for re- ge neration between the rent diffe- re nce model (E_DEL_REN) and sta nd age criterion (E_DOB) of stand regeneration sheduling. PR_E-Regeneration area (stands) overlapping between the two mo- dels. Karta 2.Prostorna raspodjela sastojina hra- sta lužnjaka u gospodarskoj jedi- nici Josip Kozarac prema stupnju prioriteta obnove. SM100 ozna- čava sastojine hrasta lužnjaka mlađe od 100 godina, OUR ozna- čava sastojine izvan uređajnog razreda hrasta lužnjaka, a ostale oznake su prethodno opisane. Map 2Spatial distribution of peduncu- late oak stands in management unit Josip Kozarac according to regeneration priority. SM100-p. oak stands younger than 100 y, OUR-stands outside of p. oak fo- rest, and other abreviations are described before. Karta3.Usporedba prostorne raspodjele sa stojina hrasta lužnjaka odabra- nih za obnovu prema modelu razli - ke prosječnog prihoda (E_D - EL_REN) i prema dobi sastojina (E_DOB). PR_E označava prekla- panje površinskog etata (sastojina) prema dva pristupa planiranja ob- nove. Map 3Comparison of spatial distribution of pedunculate oak stands for re- ge neration between the rent diffe- re nce model (E_DEL_REN) and sta nd age criterion (E_DOB) of stand regeneration sheduling. PR_E-Regeneration area (stands) overlapping between the two mo- dels. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 16 <-- 16 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 430 Uz značajke prostorne raspodjele sastojina za obnovu, usporedba planiranog površinskog etata obnove prema tri različita pristupa zasniva se i na dobivenim prosječnim podacima o sastojinskim i strukturnim obilježjima sasto- jina odabranih za obnovu, te očekivanom količinom, strukturom i vrijednošću drvne zalihe koja bi se posjekla kao posljedica obnove sastojina (Tablica 3). Karta4.Usporedba prostorne raspodjele sa- stojina hrasta lužnjaka odabranih za obnovu prema modelu razlike pro- sječnog prihoda (E_DEL_REN) i prema propisu iz osnove gospoda- renja (E_OG). (E_DOB). PR_E oz- načava preklapanje površinskog etata (sastojina) prema dva pristupa planiranja obnove. Map 4Comparison of spatial distribution of pedunculate oak stands for rege- neration between the rent diffe- rence model (E_DEL_REN) and the prescribed stand regeneration in the actual management plan (E_OG) of stand regeneration she- duling. PR_E-Regeneration area (sta nds) overlapping between the two models. Značajke sastojina za obnovuNačin planiranja površinskog etata glavnog prihoda – Characteristics of stands for Models of stand regeneration area planning regenerationE_DEL_RENE_DOBE_OG BR_S432124 POV_Sha6,1312,5711,04 DOB_Sgodina -years117,3142135,6 N_Hrstab. ha -1 -trees ha-1637563 N_OVstab. ha -1 -trees ha-1174128127 D_Hrcm48,959,957,9 G_Hrm 2 ha -1 11,1320,7516,58 G_Ukm 2 ha -1 27,9428,825,98 DZ_Hrm 3 ha - 1186366295 Tablica 3.Sastojinske i strukturne značajke te količina, struktura i vrijednost sječive zalihe sastojina određenih za obnovu prema tri načina planiranja obnove. BR_S broj sastojina, POV_S prosječna površina sastojina, DOB_S prosječna dob, N_OVbroj stabala ostalih vrsta drveća, D_Hr srednji promjer hrasta, G_Uk ukupna temeljnica, DZ_Hr drvna zaliha hrasta, E_PREKLpreklapanje površinskog etata (u odnosu na E_DEL_REN), EDZ_Hr sječivi volumen hra- sta, EDZ_Uk ukupni sječivi volumen, PRIH_Hr bruto prihod od hrasta, PRIH_Uk ukupni bruto prihod, ostale oz- nake prethodno opisane. Table 3Stand characteristics and quantity, structure and value of felling volume defined according to the three models of stand regeneration sheduling. BR_S number of stands, POV_S average stand area, DOB_S average stand age, N_OV number of trees of other species, D_Hr mean diameter of oak trees, G_Uk total basal area, DZ_Hr growing stock of p. oak, EDZ_Hr felling volume of p. oak, E_PREKL overlapping of regeneration area (in relation on E_DEL_REN), EDZ_Uk total felling volume, PRIH_Hr yield (brutto) of p. oak, PRIH_Uk total (brutto) yield, other abreviations as described previous. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 Značajke sastojina za obnovu Characteristics of stands for Način planiranja površinskog etata glavnog prihoda – Models of stand regeneration area planning regenerationE_DEL_RENE_DOBE_OG DZ_Ukm 3 ha -1 425468420 E_PREKLha (%)-10,90 (4,12)65,42 (24,82) EDZ_Hr m 3 ha -1 m 3 202 53.544 388 108.464 314 90.585 EDZ_Uk m 3 ha -1 m 3 465 122.612 499 131.007 450 118.344 DEL_RENkn ha -1year-192,39-122,22-36,91 PRIH_Hr 1000 kn ha -1 mil. kn ha -1 97,311 25,645 258,244 68,153 212,736 56,354 PRIH_Uk 1000 kn ha -1 mil. kn ha -1 178,363 47,006 276,495 72,970 236,082 62,538 5. RASPRAVAPrema postojećoj dobnoj strukturi (Slika 1) i strukturnim značajkama sastojina, tijekom budućih gospodarskih razdoblja mogu se očekivati složeni i zahtjevni zadaci planiranja i provedbe obnove sastojina hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Josip Kozarac”, slično kao i za cijelo područje lužnjakovih šuma u RH (Čavlovići dr.2006). Planirani površinski etat glavnog prihoda prema Osnovi gospodarenja za razdoblje 2005-2014. godine od 265 ha upravo odgovara teoretskom (normalna površina dobnog razreda širine 10 godina), te je osim toga i radi usporedbe primijenjen i kod ostala dva pristupa određivanja etata glavnog prihoda. Dugoročna i dosljedna primjena ovakvog intenziteta obnove,vodila bi uspostavi normalne dobne strukture šume (Čavlović,1996). S druge strane, to bi isto tako vodilo i produženju razdoblja obnove postojećeg velikog udjela potencijalno zrelih sastojina (67 %) na 100 godina, odnosno očekivanoj sječivoj dobi pojedinih sastojina od preko 200 godina.To pretpostavlja postojanje i podržavanje dijela strukturno očuvanih i stabilnih sastojina i njihovu “konzervaciju”.Teško ili manje prihvatljiv pristup bi bio obnova 67 % površine šume unutar razdoblja od 40 godina ili kraćeg (koncentracija sječa na velikom prostoru unutar kratkog vremena, nepovoljni utjecaji na stanište, veliki troškovi šumskouzgojnih radova, smanjen uspjeh obnove, podržavanje postojeće dobne strukture, upitnost načela trajnosti). Slijedom prethodno navedenog, rangiranje sastojina prema prioritetu za obnovu predstavlja posebno značajan dio planiranja etata glavnog prihoda. Prosječna razlika potencijalnih prihoda kao posljedica odluke o trenutnoj ili odgođenoj obnovi određene potencijalno zrele sastojine, se pokazao kao jedan od objektivnih kriterija za rangiranje sastojina, jer se temelji na postojećim sastojinskim i strukturnim značajkama te pretpostavkama budućeg razvoja sastojine (Tablica 1, Slika 2). Prema tomu su se strukturno narušene sasto – Discussion jine (veliki udio poljskog jasena i ostale bjelogorice u odnosu na hrast lužnjak), dobi mlađe od 120 godina i površine manje od 10 ha rangirale na vrh liste, dok s druge strane sastojine očuvane strukture (velika drvna zaliha i udio hrasta lužnjaka od 80–100 %), redovito starije od 130 godina i prosječno veće površine (>10 ha) rangirale su se na kraju liste (Tablica 2). Utjecajni čimbenici na rangiranje sastojina su značajke kvalitete i strukture sastojina (Čavlovići dr., 2011), dok nepostojanje utjecaja dobi i površine sastojina upućuje na to da je u istraživanoj šumi narušena struktura izraženija u mlađim sastojinama, dobi 100–120 godina (Slika 4) redovito manjih površina. To se može objasniti činjenicom da se te sastojine uglavnom odnose na vlažnija lužnjakova staništa, gdje je narušavanje strukture i propadanje hrasta bilo izraženije (Dekanić,1975), na kojima se gospodarilo uz kraću ophodnju (velik udio poljskog jasena), te zbog veće prostorne varijabilnosti stanišnih i strukturnih značajki i dinamičnijih strukturnih promjena, izlučivane su sastojine manjih površina. Grupiranje sastojina u stupnjeve prioriteta za obnovom (Slika 4) pokazalo je, s obzirom na zastupljenost prva dva stupnja od oko 400 ha, da ima više nego dovoljno sastojina koje bi se mogle uvrstiti u etat glavnog prihoda za prvo 10-godišnje razdoblje i koje su osim toga većinom zastupljene u šestom dobnom razredu. Nasuprot tomu, udio dva zadnja stupnja koji ima svoje posebno značenje u prethodno istaknutoj potrebi podržavanja određenog dijela sastojina do visokih sječivih dobi, dvostruko je manji i to uz zastupljenost sastojina starijih od 135 godina.Velika “zaliha” od oko 70 % sastojina srednjeg i malog prioriteta može izgledati povoljno. Međutim, iako se dob sastojina nije pokazala kao utjecajan čimbenik, treba imati u vidu da se može očekivati tijekom vremena postupno nepovoljno povećanje udjela prvih stupnjeva prioriteta obnove (pomicanje raspodjele u lijevo), kao posljedica promjena |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 18 <-- 18 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 strukture postojećih sastojina uslijed opadanja broja stabala, temeljnice i prirasta hrasta lužnjaka, te očekivano malog priliva sastojina kvalitetne strukture u kategoriju starijih i starih sastojina. Prostorna raspodjela sastojina prema stupnjevima prioriteta obnove (Karta 2) može uputiti na okvirnu vremensku i prostornu dinamiku obnove šume u slučaju primjene ovog kriterija, uvažavajući dodatno prethodno navedene moguće promjene raspodjele sastojina prema prioritetu obnove. Prema Karti 2 je vidljivo da postoji određeno manje ili veće koncentriranje sastojina istog stupnja prioriteta, što može imati nepovoljan utjecaj na prostornu raspodjelu sastojina na kojima će se istodobno provoditi obnova. Usporedba prostorne raspodjele površinskih etata određenih prema tri različita pristupa (Karta 3 i 4) očekivano pokazuje najveće razlike između pristupa temeljenog na razlici prosječnog prihoda (E_DEL_REN) i na dobi sastojina (E_DOB), gdje gotovo da i nema preklapanja. Površinski etat obnove prema Osnovi gospodarenja predstavlja određenu kombinaciju prva dva pristupa odabira sastojina za obnovu, prema kojemu su dijelom uključene mlađe sastojine lošije strukture te većim dijelom starije sastojine kvalitetnije strukture. Obnovanajstarijih sastojina koje su u prosjeku strukturno i najkvalitetnije (21 sastojina), u slučaju predmetne šume bi rezultirala najvećim ukupnim prihodom od 73 mil. kuna, od čega se 93 % odnosi na hrast lužnjak (Tablica 3). Kratkoročno i jednoznačno gledano, to bi bio najučinkovitiji pristup, s obzirom na najveći ukupni prihod i manje troškove šumskouzgojnih radova koji koji se mogu očekivati zbog očuvane strukture sastojina. Međutim, ovdje treba uzeti u obzir i očekivane dugoročne neposredne i posredne gubitke: gubitci prirasta vrijednosti od 122,22 kn po ha godišnje (4,52 mil kn tijekom 140 godina na 264 ha), gubitci uslijed odgađanja obnove strukturno narušenih sastojina od 92,39 kn po ha godišnje (3,27 mil kn tijekom 140 godina na 253 ha) te teško odredivi posredni gubitci kao posljedica slabijeg uspjeha obnove i povećanih troškova šumskouzgojnih radova uslijed odgađanja obnove i dodatnog narušavanja stanišnih i strukturnih odnosa u sastojinama loše strukture. Prema istraživanju provedenom u lužnjakovim šumama (Željezić,2008), uspjeh obnove može biti upitan dok uloženi troškovi u šumskouzgojne radove su višestruko veći u sastojinama slaba i devastirana obrasta u odnosu na sastojine dobrog obrasta. Dugoročna održivost gospodarenja se ogleda u pristupu obnove sastojina koje su prema strukturno razvojnim značajkama daleko od očekivanog razvoja i ostvarenja ciljnih učinaka (E_DEL_REN).To bi vodilo bržem unapređenju stanja sastojina i šume te privođenju staništa potencijalnoj proizvodnosti (Čavlovići dr. 2006). S druge strane, povećanje troškova šumskouz gojnih radova vezanih uz obnovu sastojina narušene strukture (Željezić,2008) i značajno manji ukupni prihod (Tablica 3) bi moglo dovesti u pitanje pokrivanje troškova gospodarenja unutar razine gospodarske jedinice Josip Kozarac. Značajke etata propisanog prema osnovi gospodarenja (Tablica 3) ukazuju na to da su se nastojali ostvariti i dugoročni i kratkoročni zahtjevi gospodarenja, uključivanjem manjeg dijela sastojina loše kvalitete (25 % površinskog etata), te većeg dijela starijih sastojina dobre kvalitete.Tako su dijelom smanjeni dugoročni i posredni gubitci kao posljedica odgađanja obnove sastojina loše kvalitete (na 65,4 ha), te osiguran ukupni prihod (sastojine kvalitetne strukture) za pokrivanje troškova gospodarenja. Međutim, stvaran i mogući intenzitet i dinamika obnove sastojina loše strukture treba biti predmet planiranja na strateškoj razini, proširivanjem načela održivosti gospodarenja izvan granica gospodarske jedinice na šire područje (Klepac,1952). Model prikazan Formulom 1 može biti primjenjiv za rangiranje pojedinih dijelova postojećih sastojina (sastojine većih površina i veće prostorne heterogenosti) na temelju podataka uređajne izmjere na mreži 100*100 m (Teslak,2010), kao podloga za grubo izlučivanje sastojina. Daljnji razvoj je moguć u smislu određivanja prostorne raspodjele varijabilnosti strukture sastojine na razini svakog pojedinog pixela (broj stabala, temeljnica, debljinski prirast), pri čemu bi se primjenom satelitskih snimaka odgovarajuće (razlučivosti) rezolucije (Seletkovići dr. 2011)dobila podloga za fino kartiranje (izlučivanje) homogenih dijelova sastojina u kojima postoje različite strukturne značajke i zahtjevi gospodarenja.Takva prostorna raspodjela sastojina potencijalnih za obnovu, u odnosu na onu prikazanu Kartom 2, bi bila kvalitetnije polazište za planiranje prostorne i vremenske dinamike te održivosti obnove šume. Pri tome bi površina pojedinih sastojina za obnovu bila značajno manja od 12 ha, ili čak od 6 ha, što je ekološki prihvatljivije, a prirodi bliskiji pristup gospodarenja (AnićiMikac, 2011). Treba istaknuti da samo struktura sastojina ili očekivani prihod kao kriteriji nisu dovoljni pri planiranju obnove šuma, posebno ne u okviru koncepta integralnog gospodarenja šumama (Bončina, 2011)izahtjeva višeciljnog gospodarenja (Guillermoi Mendoza, 1988; Manessi Farrell,2004; Misiri Misir, 2007). S obzirom na strukturu i odnos funkcija šume i šumskogospodarskih ciljeva postoje ograničavajući čimbenici gospodarenja koji mogu imati različit utjecaj na planiranje postupaka gospodarenja, uključivanjem zahtjeva kao na primjer, površina i prostorna raspodjela sastojina za obnovu i starih sastojina (BorgesaiHo- ganson,2000;Kurttilai dr.2002 a;Jumppanen i dr. 2003), te ekološka i habitatna uloga šuma (Kurt |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 19 <-- 19 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 tilai dr.2002 b).Takvi složeni modeli predstavljaju sustave podrške za lakše donošenje odgovarajućih odluka (Reynoldsi dr.2008), na kojima se zbog sve složeni jih i zahtjevnijih zadataka treba zasnivati planiranje gospodarenja šumama na operativnoj i na strateškoj razini. 6. ZAKLJUČAK – Conclusion Značajke stanja i gospodarenja šumama hrasta lu žnjaka na istraživanom primjeru gospodarske jedinice Josip Kozarac na određeni način odražavaju sličnost koja postoji na širem i na cjelovitom području lu ž njakovih šuma. Zbog velikog udjela sastojina ne po vo lj ne strukture i kvalitete, pred planiranjem i go s po da renjem stoje s jedne strane veliki i složeni zahtjevi obnove sastojina radi postupnog i dugoročnog una pređenja stanja šume, te s druge strane osiguranje nužnih prihoda za pokrivanje redovitih troškova go s podarenja. Rezultati na istraživanom primjeru po kazuju da se na operativnoj razini planiranja obnove sastojina dijelom uzimaju u obzir i zahtjevi opće i dugoročne održivosti gospodarenja šumama, ali ostaju otvorena pitanja o tome koja je minimalna razina is punjavanja dugoročnih zahtjeva gospodarenja šumom, koliko je ona dostižna i održiva te kakve su projekcije za buduća gospodarska razdoblja. Izvedene nove informacije o stanju sastojina hrasta lužnjaka potencijalnih za obnovu temeljene na prikazanom modelu razlike prosječnog potencijalnog prihoda mogu imati jednostavnu i praktičnu primjenu, kao dopuna i pomoć postojećim pristupima planiranja sastojina za obnovu. Daljnji razvoj u smjeru izgradnje složenog i dinamičkog prostorno-vremenskog projekcijskog modela bi omogućio produkciju mnoštva informacija, koje bi uz postojeće stanje šumskih resursa i čimbenika gospodarenja definirale odnose među utjecajnim čimbenicima, ograničenjima i zahtjevima gospodarenja te moguće smjerove budućeg razvoja. Povećanje učinkovitosti planiranja i provedbe odgovarajućih postupaka gospodarenja kao jedna od osnovnih pretpostavki održivog gospodarenja, je neposredna posljedica koja se očekuje od primjene takvog sustava u okviru šire (strateške) razine donošenja odluka (planiranja) i njihov odgovarajući prijenos i raspodjela na operativnu razinu gospodarenja šumama. 7. LITERATURA– References Anić,I., S. Mikac, 2011:Prirodno pomlađivanje sastojina obične bukve (Fagus sylvaticaL.) oplodnim sječama na malim površinama.Croatian Journal of Forest Engineering, 32(1): 19–30. BettingerP, D. L. Johnson,K. N. Johnson, 2003: Spatial forest plan development with ecological and economic goals. Ecological Modelling, 169 (2–3): 215–236. Bončina,A. 2011:Conceptual approaches to integrate nature conservation into forest management: a Central European perspective. International Forestry Review, 13(1): 13–22. Borgesa, J.G., H. M.Hoganson,2000: Structuring a landscape by forestland classification and harvest scheduling spatial constraints. Forest Ecology and Management,130 (1–3): 269–275. Čavlović,J., 1996: Sustavna dinamika u planiranju gospodarenja regularnim šumama na području Uprave šuma Zagreb. Glas. šum. Pokuse,33: 109–152. Čavlović,J., M. Božić, K. Teslak,2006: Mogućnost uspostave potrajnog gospodarenja šu- mama hrasta lužnjaka u budućum gospodarskim razdobljima. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 5: 419–431. Čavlović,J., K. Teslak,A.Jazbec, M. Vedriš, 2011: Utjecaj sastojinskih, stanišnih i strukturnih obilježja na planiranje obnove sastojina u šu- mama hrasta lužnjaka.Croatian Journal of Forest Engineering, 32(1): 271 – 286. Dekanić,I., 1975: Utjecaj visine i oscilacije nivoa podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šum. List, 7–10: 267–280. GuillermoA. Mendoza,1988: Amultiobjective programming framework for integrating timber and wildlife management. Environmental Management, 12 (2): 163–171. Kneeshaw, D.D., A. Leduc, C. Messier, P. Drapeau, S.Gauthier, D.Paré, R.Carignan, R. Doucet, L. Bouthillier,2000: Development of integrated ecological standards of sustainable forest management at an operational scale.The Forestry Chronicle,76 (3): 481–493. Jumppanen,J., M. Kurttila,T. Pukkala, J. Uuttera,2003:Spatial harvest scheduling approach for areas involving multiple ownership. Forest Policy and Economics, 5 (1): 27–38. Klepac,D., 1952: Uređivanje šuma s oplodnom sječom. Glasnik za šumske pokuse, 10: 225– 348. Kovačević, P., M. Kalinić,V. Pavlić, M. Bogunović, 1972: Tlagornjegdijelabazenari jekeSave. Znanstveni projekt. Institut za znanost o tlu, Zagreb, str. 331. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 Kurttila,M., J.Uuttera,S.Mykrä,S.Kurki,T,ment Book Chapter International Handbooks on Pukkala,2002a: Decreasing the fragmenta-Information Systems, Handbook on Decision tion of old forests in landscapes involving multi-Support Systems 2, IX, Pages 499–533. ple ownership in Finland: economic, social and Seletković.Z., 1996: Klima lužnjakovih šuma. ecological consequences. Forest Ecology and U:Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Management, 166 (1–3): 69–84. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar Kurttila,M., T.Pukkala, J.Loikkanen,2002b:za znanstveni radVinkovci, st. 56–71, Zagreb. The performance of alternative spatial objective Seletković,A., R.Pernar, M.Ančić, J.Sučić, types in forest planning calculations: a case for 2011: Procjena strukturnih elemenata sastojine flying squirrel and moose. Forest Ecology and na temelju vrijednosti spektralnoga odbijanja sa- Management, 166 (1–3): 245–260. telitskoga snimka IKONOS.Croatian Journal of Maness,T., R. Farrell,2004: Amulti-objectiveForest Engineering, 32(1): 329–344. scenario evaluation model for sustainable forest Špiranec, M.1975: Prirasno-prihodne tablice za management using criteria and indicators. Cana hrastove, bukvu, obični grab i pitomi kesten. Radian Journal of Forest Research, 34 (10) 2004– dovi Šumar. inst. Zagreb, 25: 1–103. 2017. Teslak,K., 2010: Utjecaj strukturnih i prostorno-vreMisir, N., M.Misir,2007: Developing a multi-ob menskih odrednica na planiranje gospodarenja jective forest planning process with goal pro šumama hrasta lužnjaka (Quercus roburL.). Digramming: a case study. Pak J. Biol. Sci., 10 (3): sertacija, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 212. 514–522. Tikvić,I., D.Ugarković, J.Gašpar, 2011:ProMöhring, B., U.Rüping,2008:Aconcept for the storna analiza odumiranja stabala hrasta lužcalculation of financial losses when changing njaka (Quercus roburL.) za potrebe adaptivnoga the forest management strategy. Forest Policy gospodarenja šumskim ekosustavima u Hrvatand Economics, 10 (3): 98–107. skoj. Croatian Journal of Forest Engineering, 32 Prpić,B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka.(1): 43–56. U:Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Hr Željezić,A., 2008: Struktura troškova šumskouzgojvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za nih radova i uspješnost obnove sastojina hrasta znanstveni radVinkovci, st. 258–273, Zagreb. lužnjaka (Quercus roburL.) smanjenog obrasta Reynolds, K.M., M. Twery, M. J.Lexer, H. Va -u g. j. Posavske šume-Sunja. Diplomski rad, Šucik, D.Ray, G.Shao, J. G.Borges,2008:marski fakultet, Zagreb, str. 46. De cision Support Systems in Forest Manage- SUMMARY: Continuous stand regeneration is one of the most important prerequisites of sustainable forest management. In relation to the planning of regeneration intensity at the forest level, a more complex and challenging part of planning is the selection of appropriate stands for regeneration. This is particularly expressed in conditions of undesired and spatially heterogeneous structure of the forest and stands, the large number of potentially mature stands for regeneration and the multi objective approach of forest management, where ranking of stands according to regeneration priority should be based on objective criteria. The planning of appropriate regeneration dynamics and selection stands for regeneration is particularly (emphasized) stressed in lowland pedunculate oak forest management planning, where tree dieback is a significant ecological and management problem. In such circumstances stand age and its relation to rotation are not sufficient criteria for stand selection. In the study a previously obtained model of rent difference (Eq. 1, Table 1) as a consequence of the decision of regeneration (prompt or adjournment) of a potentially mature pedunculate oak stand (Figure 2, Figure 3),was used for stand ranking according to regeneration priority. Based on the obtained results and analysis, the aim was to compare and discuss qualitative and quantitative characteristics of stands planned for regeneration, according to three different models |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 21 <-- 21 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435 (E_DEL_REN, E_DOB, E_OG), define the influence on sustainable forest management and to indicate limitations and possible future improvements of pedunculate oak forest management planning. The forest research site was the management class of pedunculate oak within the management unit “Josip Kozarac”. Total area of the oak forest (3,690.8 ha) is divided into 321 p. oak stands (11.5 ha average area). Mostly old stands, and a few young and middle aged stands, with intensive regeneration during the last 20 years are the characteristics of age class distribution (Figure 1). Based on the model of rent difference (Eq. 1, Table 1), potentially mature oak stands (older than 100 years) were classified in six categories of regeneration priority (Table 2, Figure 4, Map 2). Stands to be regenerated in the next 10-year period (265 ha planned regeneration area) were selected on the basis of the rent difference model and stand age model in relation to forest management plan and spatial distribution (Map 3, Map 4), and the structural-qualitative characteristics of the selected stands (Table 3) were compared. Results showed that under stocked stands, younger than 120 years and on average smaller areas, have greatest priority, while stands with high-quality structure, older than 135 years and larger average areas, have least regeneration priority. Regeneration of 21 of the oldest and structural highest quality stands would lead to the highest yield of 73 million kuna, but also to the highest indirect and long term losses. On the other hand, yield of 47 million kunas and at least long term and indirect losses would the result of an approach based on the rent difference model, while actual planning partly considers the demands of long term sustainable management. The characteristics of the situation and management in the studied forest site represent similarities which exist (on a wider scale ) in the entire pedunculate oak forest area in Croatia. With regard to planning and management, due to the large share of mature stands with unfavorable structure and quality, comprehensive and complex demands of stand regeneration are necessary on the one hand, in order to ensure gradual and long term improvement of the forests, and, on the other hand, to ensure essential income for current management. Although, there are considerations of long term sustainability on the operative level of stand regeneration planning, open questions should be answered: what is the minimal level of achieving long term forest management demands, and to what extent the level is obtainable and sustainable, as well as what the projections are for future management periods. New information on mature pedunculate oak stands obtained from the rent difference model could be applied as supplement and support for the current approach of stand regeneration planning. Further development of the complex and dynamic spatial- temporal projection model would provide abundant information describing the current state of forest resources and management, relations between influencing factors, limitations and demands of management, as well as possible future developments. Application of the system would improve planning and management efficiency, as prerequisites of sustainable forest management, within the framework of a wider, strategic, level of decision making and its appropriate transfer to the operative levels of forest management. Key words:pedunculate oak, forest management planning, rent, planning of regeneration felling, regeneration priority, stand structure |