DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 9     <-- 9 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
UDK 630* 622 + 653: 231 (Quercus roburL.) (001)


PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJA OBNOVE SASTOJINA
HRASTALUŽNJAKA(Quercus roburL.) NAPRIMJERU
GOSPODARSKE JEDINICE “JOSIPKOZARAC”


APPLICATIONAND COMPARISON OF DIFFERENT MODELS FOR REGENERATION
PLANNING OF PEDUNCULATE OAK STANDS (Quercus roburL.) –
AMANAGEMENT UNIT “JOSIP KOZARAC” CASE STUDY


111


Jura ČAVLOVIĆ, Krunoslav TESLAK, Ante SELETKOVIĆ


SAŽETAK: U odnosu na planiranje intenziteta obnove na razini šume, složeniji
i zahtjevniji dio planiranja odnosi se na odabir odgovarajućih sastojina za
obnovu. To je posebno izraženo u uvjetima narušene strukture šume i sastojina,
pri čemu se rangiranje sastojina prema prioritetu obnove treba zasnivati na objektivnim
kriterijima. U radu je korišten model razlike prosječnog potencijalnog
prihoda (rente) kao posljedica odluke o provedbi ili odgodi obnove potencijalno
zrele lužnjakove sastojine, za rangiranje prema prioritetu obnove. Na primjeru
uređajnog razreda hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Josip Kozarac”,
prema propisanom 10-godišnjem etatu glavnog prihoda od 265 ha, odabrane su
sastojine dobi iznad 100 godina rangiranjem na temelju razlike u renti i dobi kao
kriterija. Rangiranje je pokazalo da sastojine loše strukture dobi manje od 120
godina i prosječno manje površine imaju najveći prioritet, dok sastojine kvalitetne
strukture, dobi iznad 135 godina i prosječno veće površine imaju najmanji
prioritet obnove. Obnovom 21 najstarije i strukturno najkvalitetnije sastojine
ostvario bi se najveći ukupni prihod od 73 mil. kuna, ali i najveći posredni i dugoročni
gubitci. Ukupnim prihodom od 47 mil. kuna i najmanjim dugoročnim i
posrednim gubitcima bi rezultirao pristup temeljen na modelu razlike u renti.
Postojeći pristupi planiranja obnove lužnjakovih sastojina dijelom uzimaju u
obzir zahtjeve dugoročne održivosti gospodarenja, a primjena i razvoj modela
odlučivanja vodio bi intenzivnijem i učinkovitijem gospodarenju.


Ključne riječi:hrast lužnjak, uređivanje šuma, renta, planiranje etata
glavnog prihoda, prioritet obnove, struktura sastojine


1. UVOD – Introduction
Trajna obnova sastojina predstavlja jednu od najznača zitet
obnove šume, odnosno površina sastojina koje se trej
nijih pretpostavki i preduvjeta održivosti šuma i održivog


ba ju obnoviti tijekom određenog planskogospodarskog ra i.
2000). U uvje-
z doblja, treba odgovarati teoretskoj površini obnove. Pre


gospodarenja šumama (Kneeshaw drtima koji odgovaraju idealnim teoretskim, intenzitet ob-


ma tome, planiranje intenziteta obnove na razini šume
nove šume definiran je površinom šume i ophodnjom, a


(g ospodarska jedinica, uređajni razred) predstavlja jednoprostorna
i vremenska dinamika obnove sastojina je usta


s tavniji i općenitiji dio planiranja. Značajno složeniji i za ljena
i zasniva se na modelu idealne šume. Iako udio zrelih


h tjevniji dio planiranja odnosi se na izbor odgovarajućih
sastojina može imati utjecaja na intenzitet obnove šume u


sa stojina koje ćebiti uključene u planiranu površinu obno uvjetima
narušene dobne strukture šume, radi zahtjeva du


ve, posebno kada se radi o velikom broju potencijalnih sagoročne
uspostave normalne dobne strukture šume, inten


stojina za obnovu narušene i prostorno heterogene strukture,
te kada se radi o višeciljnom pristupu gospodarenja
Prof. dr. sc. Jura Čavlović, dr. sc. Krunoslav Teslak, (npr.Bettingeri dr.2003) gdje zadovoljavanje poseb-
Doc. dr. sc. Ante Seletković, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma,


nih ciljeva gospodarenja može ograničavati ili uvjetovati


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25,


pro stornu i vremensku dinamiku obnove šuma. Dob sast


10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: cavlovic@sumfak.hr




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 10     <-- 10 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
o jina i njihov odnos prema ophodnji nije u tim uvjetima
do statan kriterij za izbor sastojina za obnovu (Čavlovići
dr. 2006).
Pitanje planiranja odgovarajuće dinamike obnove i
odabira sastojina za obnovu posebno je naglašeno unutar
gospodarenja nizinskim šumama, ponajprije u šumama
hrasta lužnjaka, u kojima značajan ekološkii gospodarski
problem predstavlja sušenje stabala i dijelova sastojina
(Prpić,1996; Tikvići dr., 2011). Složeni zahtjevi
uspostave i održanja ekološke stabilnosti šuma, kratkoročna
i dugoročna održivost gospodarenja šumama i izbjegavanje
neposrednih i posrednih gubitaka zasnivaju se na
pravodobnoj i odgovarajućoj obnovi pojedinih sastojina
(dijelova sastojina). U tome kontekstu određivanje prioriteta
za obnovu pojedine sastojine treba se temeljiti na dodatnim
objektivnim kriterijima, umjesto samo na dobi sas to
jine ili na iskustveno subjektivnom pristupu. O bjektivni
kriterij za rangiranje sastojina za obnovu može biti temeljen
na ekonomskim pokazateljima, kao što je renta. Činjenica
je da promjene ciljeva gospodarenja (izmjena vrsta
drveća, konzervacija starih sastojina, habitatna uloga)
utječu na prosječni godišnji prihod, odnosno rentu (Möhring
iRüping,2007). Međutim uz pretpostavku da


2. PREDMET RADA
Predmet istraživanja u ovome radu predstavljaju
šume hrasta lužnjaka unutar gospodarske jedinice Josip


cilj gospodarenja ostaje nepromijenjen, prosječni godišnji
prihod (renta) može biti značajno utjecan odlukom o tome
kada se pojedina sastojina uvodi u obnovu. Razlika prosječnog
godišnjeg prihoda (rente) uslijed prijevremene ili
odgođene obnove sastojine, u kojoj su uključene stanišno
sastojinske, strukturne i gospodarske značajke sastojine
(Čavlovići dr. 2011), može predstavljati objektivan
kriterij za rangiranje sastojina prema prioritetu za obnovu.
Taj kriterij u sebi sadržava osim ekonomskih, posredno i
ekološke eventualne dobiti odnosno gubitke.


Cilj rada je na konkretnom šumskom objektu (uređajni
razredi hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Josip Kozarac)
utvrditi primjenu i usporedbu rangiranja sastojina
prema prioritetu za obnovu na temelju spomenutog kriterija
razlike u prosječnom godišnjem prihodu (Čavlović
i dr. 2011), u odnosu na klasične i postojeće pristupe izbo ra
(odabira) sastojina unutar planiranog površinskog etata
glavnog prihoda. Osim toga, na temelju dobivenih rezultata
i analiza, cilj je usporediti kvalitativne i kvantitativne
značajke planiranog etata glavnog prihoda prema različitim
pristupima, odrediti utjecaj na održivost gospodarenja,
te naznačiti ograničenja i moguća daljnja unapređenja pri
detaljnom planiranju obnove šuma hrasta lužnjaka.


– Object of research
Kozarac, koja se nalazi u središtu prethodno provedenog
šireg istraživanog područja (Čavlovići dr. 2011),


Karta 1.Prikaz položaja istraživanih lužnjakovih šuma – g.j. “Josip Kozarac”


Map 1The location of the research forest site – m.u. “Josip Kozarac”




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 11     <-- 11 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
koje predstavlja cjelovite šume hrasta lužnjaka na širem
području Lonjskog i Mokrog polja,odnosno srednje
Posavine (Karta 1). Detaljno opisana prirodna obilježja
područja rada mogu se pronaći u Kovačevići dr.
(1972) iSeletković(1996).


Površina šuma hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici
Jo sip Kozarac koje su uključene u istraživanje iznosi
3.690,8 ha (bez sjemenskih sastojina). Šuma je podijelje na
na 321 sastojinu prosječne površine od 11,5 ha. Velik
udio starijih i starih sastojina, mala zastupljenost mladih i


srednjedobnih sastojina, uz intenzivniju obnovu tijekom


zadnjih 20 godina je obilježje dobne strukture (Slika 1).


3


U ukupnoj drvnoj zalihi od 1.442.000 mhrast lužnjak
je zastupljen sa 68,9 %, poljski jasen sa 20,0 %,
obični grab sa 3,0 % te ostala bjelogorica (pretežno
crna joha) sa 8,1 % (Slika 1b). Uz pretpostavku normalne
dobne strukture šume i normalnog obrasta sastojina,
teoretska drvna zaliha prema prirasno prihodnim
tablicama za prvi bonitet (Špiranec, 1975)iznosila bi


3


1.518.000m.
Slika1.Prikaz dobne strukture šuma hrasta lužnjaka u gj Josip Kozarac. a) Raspodjela površine prema dobnim razredima. b) Raspodjela
drvne zalihe prema vrstama drveća i dobnim razredima.


Figure 1Age class distribution of the pedunculate oak in management unit Josip Kozarac. a) Area age class distribution. b) Distribution of


growing stock per tree species and age classes.


3. METODARADAIstraživanje primjene objektivnog modela rangiranja
sastojina hrasta lužnjaka prema prioritetu obnove i
njegove usporedbe prema klasičnim pristupima, na
konkretnu šumu (uređajni razred) hrasta lužnjaka u gospodarskoj
jedinici Josip Kozarac,zasniva se na prethodno
provedenom istraživanju međusobnih složenih
utjecaja stanišnih, sastojinskih i gospodarskih čimbenika
na navedenom području srednje Posavine (Čavlović
i dr. 2011).
Razlika očekivanog prosječnog godišnjeg prihoda
(rente) pojedine potencijalno zrele sastojine proizilazi
iz alternativnog pristupa: obnova odmah (TO)– odgoda
obnove za 20 godina (OO) i neposredno je ovisna o
strukturi sastojine (Slika 2).Tijekom budućeg razdoblja
ophodnje od 140 godina, u slučaju prvog pristupa ukupan
budući prihod uključuje glavni prihod i jedanaest
prihoda od proreda, dok u slučaju alternativnog pristupa
(odgoda obnove za 20 godina) ukupan budući prihod
uključuje prihod od prorede potencijalno zrele sastojine,
glavni prihod uvećan za akumulirani prirast vrijednosti
drvne zalihe postojeće zrele sastojine i devet
prihoda od proreda tijekom razvoja buduće sastojine.
U prvoj sastojini može se očekivati veći prosječni
prihod ako se obnovi pristupi odmah (razlika u renti je
pozitivna u korist pristupa što skorijeg započinjanja ob


– Method of work
nove). Nasuprot tomu, u strukturno očuvanijoj sastojini
veći prosječni prihod ostvario bise uz pristup odgode
obnove za dvadeset godine (razlika u renti je negativna
ako se obnovi pristupi odmah) (Slika 3).
Na temelju provedenog istraživanja složenih stanišnih,
sastojinsko strukturnih i gospodarskih odnosa u
lužnjakovim šumama srednje Posavine,stepwiseprocedurom
multivarijatne regresijske analize ostavljanjem
statistički značajnihvarijabli (lako pridobivih
elemenata strukture sastojine) određen je model procjene
kompleksne varijable razlike očekivanog prosječnog
godišnjeg prihoda (kn/ha)-potential rent
difference(DEL_REN):
DEL_REN_model = a+b*G_Hr+c*N_Hr+d*id_Hr


(Formula 1)


gdje je G_Hrtemeljnica hrasta lužnjaka (m/ha) –
basal area of pedunculate oak (m2/ha),N_Hrbroj stabala
hrasta lužnjaka po ha –number of pedunculate oak
trees per ha,


id_Hrgodišnji debljinski prirast srednjeplošnog stabla
hrasta lužnjaka (mm) –current annual diameter increment
of an average pedunculat oak trees (mm), tea,
b,cidparametri modela –parameters of the model.


Na temelju dobivenog modela (Formula 1) provedeno
je rangiranje potencijalno zrelih sastojina prema




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 12     <-- 12 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
426
Slika 2.Prikaz prihoda tijekom budućeg razdoblja ophodnje i rente. A) Sastojina narušene strukture: a) obnova odmah, b) odgodaobnove
za 20 godina. B) Sastojina očuvane strukture: a) obnova odmah, b) odgoda obnove za 20 godina.
Figure 2Revenues during future rotation period, and a rent. A) Understocked stand: a) prompt stand regeneration, b) adjournment of stand
regeneration for 20 years. B) Fully stocked stand: a) prompt stand regeneration, b) adjournment of stand regeneration for 20 years
Slika3.Usporedba rente i razlike u renti u slučaju trenutne ob-
nove (TO) i odgode obnove (OO) za sastojine narušene i
očuvane strukture.
Figure 3Comparison of rent and rent difference in a cases of
prompt regeneration (TO) and adjournment regeneration
(OO) for the understocked and fully stocked stand.
prioritetu obnove. Rangirane sastojinegrupirane su u
šest kategorija prema prioritetu obnove (veliki, značajan,
srednji, mali, uputno podržavati, nužno podržavati). Ka-
tegorije su određene na način da uokvirujuraspon od
100 kn/ha razlike u potencijalnom prihodu (renti), pola-
zeći od maksimalne pozitivne vrijednosti prema mini-
malnoj vrijednosti razlike prosječnog godišnjeg prihoda.
Proveden je odabir sastojina za obnovu tijekom 10-
godišnjeg razdoblja (planiranje etata glavnog prihoda)
pristupom rangiranja sastojina prema razlici oče-
ki vanog prosječnog prihoda (E_DEL_REN), te rangira -
nja prema dobi sastojine (E_DOB), i uspoređen s et-
at om glavnog prihoda propisan prema Osnovi gospoda-
re nja za razdoblje važenja 2005-2014 (E_OG). Sastojine
za obnovu odabrane su zbrajanjem površina sastojina od
prve rangirane s obzirom na razlikurente,odnosno s ob-
zirom na dob, na niže sve dok se ne dostigne po-vršina
od 265 ha koliko iznosi propisani površinski etat glav-
nog prihoda prema važećoj Osnovi gospodarenja.
Slika 2.Prikaz prihoda tijekom budućeg razdoblja ophodnje i rente. A) Sastojina narušene strukture: a) obnova odmah, b) odgodaobnove
za 20 godina. B) Sastojina očuvane strukture: a) obnova odmah, b) odgoda obnove za 20 godina.
Figure 2Revenues during future rotation period, and a rent. A) Understocked stand: a) prompt stand regeneration, b) adjournment of stand
regeneration for 20 years. B) Fully stocked stand: a) prompt stand regeneration, b) adjournment of stand regeneration for 20 years
Slika3.Usporedba rente i razlike u renti u slučaju trenutne ob-
nove (TO) i odgode obnove (OO) za sastojine narušene i
očuvane strukture.
Figure 3Comparison of rent and rent difference in a cases of
prompt regeneration (TO) and adjournment regeneration
(OO) for the understocked and fully stocked stand.
prioritetu obnove. Rangirane sastojinegrupirane su u
šest kategorija prema prioritetu obnove (veliki, značajan,
srednji, mali, uputno podržavati, nužno podržavati). Ka-
tegorije su određene na način da uokvirujuraspon od
100 kn/ha razlike u potencijalnom prihodu (renti), pola-
zeći od maksimalne pozitivne vrijednosti prema mini-
malnoj vrijednosti razlike prosječnog godišnjeg prihoda.
Proveden je odabir sastojina za obnovu tijekom 10-
godišnjeg razdoblja (planiranje etata glavnog prihoda)
pristupom rangiranja sastojina prema razlici oče-
ki vanog prosječnog prihoda (E_DEL_REN), te rangira -
nja prema dobi sastojine (E_DOB), i uspoređen s et-
at om glavnog prihoda propisan prema Osnovi gospoda-
re nja za razdoblje važenja 2005-2014 (E_OG). Sastojine
za obnovu odabrane su zbrajanjem površina sastojina od
prve rangirane s obzirom na razlikurente,odnosno s ob-
zirom na dob, na niže sve dok se ne dostigne po-vršina
od 265 ha koliko iznosi propisani površinski etat glav-
nog prihoda prema važećoj Osnovi gospodarenja.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 13     <-- 13 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
Primjenom važećeg cjenika drvnih sortimenata ivu, provedena je i prikazana pomoćuArcGIS 9.2 (ESRI)
sortimentnih tablica preuzetih od javnog poduzeća Hr-pr ogramskog paketa, a statističke analize provedene su
vatske šume d.o.o izračunat je potencijalni bruto prihodko rištenjem programskog paketa SAS(SAS Institute
za svaku pojedinu sastojinu te etat glavnog prihodaINC., 1999).
odvojeno po vrstama drveća i ukupno.


Prostorna analiza i raspodjela sastojina s obzirom na
kategorije prioriteta i pristupe odabira sastojina za obno


4. REZULTATI – Results
Rezultati multivarijatne regresijske analize (Tablicasta (G_Hr), broj stabala hrasta (N_Hr) i debljinski pri1)
predstavljaju model procjene kompleksne varijablerast hrasta (id_Hr) kao osnovni elementi strukture lužrazlike
prosječnog godišnjeg očekivanog prihodanjakovih sastojina i nezavisne varijable objašnjavaju
(DEL_REN). IzTablice 1 vidljivo je da temeljnica hra-visokih 68,4 % od ukupne varijabilnosti.


Tablica 1.Rezultati stepwise procedure regresijske analize za razliku u renti (DEL_REN) kao zavisne varijable.


Table 1
Results of stepwise regression analysis for the rent difference (DEL_REN) as independent variable.


DFSSMSFPr > FR
2
Model3421304,0314044335103,29<0,00010,6842


Varijabla
VariableP. P.S. P.Tip II SSFPr > FParc. R
2
Intercept243,7198734,1479069262350,94<0,0001
G_Hr-24,491721,831832430577178,76<0,00010,6622
N_Hr1,299680,478501003117,380,00740,0120
id_Hr11,099395,21733615384,530,03510,0100


Obilježja rangiranih sastojina prema prioritetu ob-strukture, uključujući i prediktore modela, uTablici 2.
nove primjenom navedenog modela (Formula 1, Ta-Kako se radi o ukupno 226 sastojina, zbog prostora priblica
1), vidljiva su iz prikaza osnovnih elemenatakazano je samo prvih 20 i zadnjih 20 sastojina.


Tablica 2.Prikaz osnovnih elemenata strukture za prvih 20 i zadnjih 20 rangiranih sastojina prema prioritetu obnove. DZ_Ja
drvna zaliha poljskog jasena, DZ_OVdrvna zaliha ostalih vrsta drveća, DZ_Uk ukupna drvna zaliha, ostale oznake
prethodno opisane.


Table 2
Stand characteristics for the first 20 and the last 20 stands ranked according to regeneration priority. DZ_Ja growing
stock of narrow leaved ash, DZ_OV growing stock of other tree species, DZ_Uk total growing stock, other
abreviations as described previous.


Rang –
Rank
Odsjek – Sub-
Compartment
DEL_REN
Dob –
Age
Površina –
AreaN_HrG_Hrid_HrV_JaV_OBV_UK
kn/hagodina -yearsham
2
/hamm/godm
3
/ham
3
/ham
3
/ha
162b200,91061,00666,63,072253329
2100c180,11202,56245,63,8180121297
359a158,711512,29527,83,4017019317
435c144,61253,25538,43,442102358
559e141,61206,44538,53,4419435371
67c141,61017,08689,33,323199472
77a137,21087,18458,43,602832420
865c133,910415,367910,23,273466511
948e133,41154,89669,53,3626211426
1012a114,810815,146710,43,402624424
116b110,110410,466710,63,442921480
12140b107,41252,876710,73,440184348
1390b106,61022,579011,93,272114387
14124c106,41401,95319,14,1025543463
1565a105,91145,26469,83,7328730476
1617a102,21208,68419,73,852559425
1759f99,31202,50349,54,0626593542
186d97,71214,886511,03,482058368




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 14     <-- 14 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
Rang –
Rank
Odsjek – Sub-
Compartment
DEL_REN
Dob –
Age
Površina –
AreaN_HrG_Hrid_HrV_JaV_OBV_UK
kn/hagodina -yearsham
2
/hamm/godm
3
/ham
3
/ham
3
/ha
1918a95,51065,966311,03,522480418
2018d92,41308,375510,83,652530433
.................................
207198a-196,512011,959925,03,940107581
208202c-196,71202,4211125,63,8109489
20915b-201,21349,668024,34,14906534
210181a-202,513522,0410625,63,890106567
21186c-203,21406,509825,23,94900535
21228d-204,11347,219525,13,98944557
21337a-213,41354,258725,14,104786596
21490e-218,81102,6314128,03,6505452
215119c-221,81501,205624,14,64891512
216198b-223,911010,7212027,23,81044552
217190b-226,613012,1510826,73,89076541
218182b-227,314025,4810626,63,893023514
21937b-230,51359,5110326,63,94376527
220189a-230,91347,7811227,13,850117606
22137d-232,81305,2711127,13,89785574
22286b-241,81354,4510027,04,02322510
22392c-259,714021,8210327,84,02303526
224190a-264,414036,339927,84,061157563
225181b-337,613511,5213032,43,892019626
226175a-353,31479,529431,34,274537673


Prema kategorijama prioriteta za obnovu u koje su sas -tegorije (veliki, značajan i srednji) obuhvaćeno je 137 sa to
jine svrstane, 16 sastojina (7%) površine nešto veće odstojina (preko 60 %), na ukupnoj površini od 1.245,7 ha ili
100 ha ima veliki prioritet za obnovom. Unutar prve tri ka -50 % površine sastojina dobi iznad 100 godina (Slika 4).


Slika4.Raspodjela sastojina prema stupnju prioriteta obnove. a) Raspodjela broja sastojina prema stupnju prioriteta obnove. b)Raspodjela
površine sastojina prema dobnim razredima i stupnjevima prioriteta obnove. Prioritet:VPR-veliki, ZPR-značajan, SPR-srednji,
MPR-mali, UPO-uputno podržavati, NPO-nužno podržavati,VI,VII,VIII-šesti, sedmi, osmi dobni razred (širina 20 godina).


Figure 4Distribution of stands according to regeneration priority. a) Distribution of number of stands according to regeneration priority.
b) Distribution of stand area according to age classes and to regeneration priority. Priority: VPR-strong, ZPR-high, SPR-moderate,
MPR-low, UPO-advisable to leave, NPO-necessarly to leave, VI, VII, VIII-1th, 2th, 8th age clas (20 years width).


Interesantno je da gotovo cijelu kategoriju velikogPotpunija predožba sastojina koje su grupirane
prioriteta predstavljaju sastojine najmlađe dobne sku-prema kategorijama prioriteta za obnovom i sastojina


pine (VI dobni razred), koje prosječno iimaju većikoje su odabrane za obnovu prema tri navedena pri


prioritet obnove u odnosu na sastojineVII iVIII dob-stupa, može se dobiti iz njihove prostorne raspodjele


nog razreda (Slika 4b).(Karte 2, 3 i 4).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 15     <-- 15 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
429
Karta 2.Prostorna raspodjela sastojina hra-
sta lužnjaka u gospodarskoj jedi-
nici Josip Kozarac prema stupnju
prioriteta obnove. SM100 ozna-
čava sastojine hrasta lužnjaka
mlađe od 100 godina, OUR ozna-
čava sastojine izvan uređajnog
razreda hrasta lužnjaka, a ostale
oznake su prethodno opisane.
Map 2Spatial distribution of peduncu-
late oak stands in management
unit Josip Kozarac according to
regeneration priority. SM100-p.
oak stands younger than 100 y,
OUR-stands outside of p. oak fo-
rest, and other abreviations are
described before.
Karta3.Usporedba prostorne raspodjele
sa stojina hrasta lužnjaka odabra-
nih za obnovu prema modelu razli -
ke prosječnog prihoda (E_D -
EL_REN) i prema dobi sastojina
(E_DOB). PR_E označava prekla-
panje površinskog etata (sastojina)
prema dva pristupa planiranja ob-
nove.
Map 3Comparison of spatial distribution
of pedunculate oak stands for re-
ge neration between the rent diffe-
re nce model (E_DEL_REN) and
sta nd age criterion (E_DOB) of
stand regeneration sheduling.
PR_E-Regeneration area (stands)
overlapping between the two mo-
dels.
Karta 2.Prostorna raspodjela sastojina hra-
sta lužnjaka u gospodarskoj jedi-
nici Josip Kozarac prema stupnju
prioriteta obnove. SM100 ozna-
čava sastojine hrasta lužnjaka
mlađe od 100 godina, OUR ozna-
čava sastojine izvan uređajnog
razreda hrasta lužnjaka, a ostale
oznake su prethodno opisane.
Map 2Spatial distribution of peduncu-
late oak stands in management
unit Josip Kozarac according to
regeneration priority. SM100-p.
oak stands younger than 100 y,
OUR-stands outside of p. oak fo-
rest, and other abreviations are
described before.
Karta3.Usporedba prostorne raspodjele
sa stojina hrasta lužnjaka odabra-
nih za obnovu prema modelu razli -
ke prosječnog prihoda (E_D -
EL_REN) i prema dobi sastojina
(E_DOB). PR_E označava prekla-
panje površinskog etata (sastojina)
prema dva pristupa planiranja ob-
nove.
Map 3Comparison of spatial distribution
of pedunculate oak stands for re-
ge neration between the rent diffe-
re nce model (E_DEL_REN) and
sta nd age criterion (E_DOB) of
stand regeneration sheduling.
PR_E-Regeneration area (stands)
overlapping between the two mo-
dels.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 16     <-- 16 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
430
Uz značajke prostorne raspodjele sastojina za obnovu,
usporedba planiranog površinskog etata obnove prema tri
različita pristupa zasniva se i na dobivenim prosječnim
podacima o sastojinskim i strukturnim obilježjima sasto-
jina odabranih za obnovu, te očekivanom količinom,
strukturom i vrijednošću drvne zalihe koja bi se posjekla
kao posljedica obnove sastojina (Tablica 3).
Karta4.Usporedba prostorne raspodjele sa-
stojina hrasta lužnjaka odabranih za
obnovu prema modelu razlike pro-
sječnog prihoda (E_DEL_REN) i
prema propisu iz osnove gospoda-
renja (E_OG). (E_DOB). PR_E oz-
načava preklapanje površinskog
etata (sastojina) prema dva pristupa
planiranja obnove.
Map 4Comparison of spatial distribution
of pedunculate oak stands for rege-
neration between the rent diffe-
rence model (E_DEL_REN) and
the prescribed stand regeneration
in the actual management plan
(E_OG) of stand regeneration she-
duling. PR_E-Regeneration area
(sta nds) overlapping between the
two models.
Značajke sastojina za obnovuNačin planiranja površinskog etata glavnog prihoda –
Characteristics of stands for Models of stand regeneration area planning
regenerationE_DEL_RENE_DOBE_OG
BR_S432124
POV_Sha6,1312,5711,04
DOB_Sgodina -years117,3142135,6
N_Hrstab. ha
-1
-trees ha-1637563
N_OVstab. ha
-1
-trees ha-1174128127
D_Hrcm48,959,957,9
G_Hrm
2
ha
-1
11,1320,7516,58
G_Ukm
2
ha
-1
27,9428,825,98
DZ_Hrm
3
ha
-
1186366295
Tablica 3.Sastojinske i strukturne značajke te količina, struktura i vrijednost sječive zalihe sastojina određenih za obnovu
prema tri načina planiranja obnove. BR_S broj sastojina, POV_S prosječna površina sastojina, DOB_S prosječna
dob, N_OVbroj stabala ostalih vrsta drveća, D_Hr srednji promjer hrasta, G_Uk ukupna temeljnica, DZ_Hr drvna
zaliha hrasta, E_PREKLpreklapanje površinskog etata (u odnosu na E_DEL_REN), EDZ_Hr sječivi volumen hra-
sta, EDZ_Uk ukupni sječivi volumen, PRIH_Hr bruto prihod od hrasta, PRIH_Uk ukupni bruto prihod, ostale oz-
nake prethodno opisane.
Table 3Stand characteristics and quantity, structure and value of felling volume defined according to the three models of
stand regeneration sheduling. BR_S number of stands, POV_S average stand area, DOB_S average stand age,
N_OV number of trees of other species, D_Hr mean diameter of oak trees, G_Uk total basal area, DZ_Hr growing
stock of p. oak, EDZ_Hr felling volume of p. oak, E_PREKL overlapping of regeneration area (in relation on
E_DEL_REN), EDZ_Uk total felling volume, PRIH_Hr yield (brutto) of p. oak, PRIH_Uk total (brutto) yield,
other abreviations as described previous.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 17     <-- 17 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
Značajke sastojina za obnovu
Characteristics of stands for
Način planiranja površinskog etata glavnog prihoda –
Models of stand regeneration area planning
regenerationE_DEL_RENE_DOBE_OG
DZ_Ukm
3
ha
-1
425468420
E_PREKLha (%)-10,90 (4,12)65,42 (24,82)
EDZ_Hr
m
3
ha
-1
m
3
202
53.544
388
108.464
314
90.585
EDZ_Uk
m
3
ha
-1
m
3
465
122.612
499
131.007
450
118.344
DEL_RENkn ha
-1year-192,39-122,22-36,91
PRIH_Hr
1000 kn ha
-1
mil. kn ha
-1
97,311
25,645
258,244
68,153
212,736
56,354
PRIH_Uk
1000 kn ha
-1
mil. kn ha
-1
178,363
47,006
276,495
72,970
236,082
62,538


5. RASPRAVAPrema postojećoj dobnoj strukturi (Slika 1) i strukturnim
značajkama sastojina, tijekom budućih gospodarskih
razdoblja mogu se očekivati složeni i zahtjevni
zadaci planiranja i provedbe obnove sastojina hrasta
lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Josip Kozarac”, slično
kao i za cijelo područje lužnjakovih šuma u RH
(Čavlovići dr.2006). Planirani površinski etat glavnog
prihoda prema Osnovi gospodarenja za razdoblje
2005-2014. godine od 265 ha upravo odgovara teoretskom
(normalna površina dobnog razreda širine 10 godina),
te je osim toga i radi usporedbe primijenjen i kod
ostala dva pristupa određivanja etata glavnog prihoda.
Dugoročna i dosljedna primjena ovakvog intenziteta
obnove,vodila bi uspostavi normalne dobne strukture
šume (Čavlović,1996). S druge strane, to bi isto tako
vodilo i produženju razdoblja obnove postojećeg velikog
udjela potencijalno zrelih sastojina (67 %) na 100
godina, odnosno očekivanoj sječivoj dobi pojedinih sastojina
od preko 200 godina.To pretpostavlja postojanje
i podržavanje dijela strukturno očuvanih i stabilnih sastojina
i njihovu “konzervaciju”.Teško ili manje prihvatljiv
pristup bi bio obnova 67 % površine šume unutar
razdoblja od 40 godina ili kraćeg (koncentracija sječa
na velikom prostoru unutar kratkog vremena, nepovoljni
utjecaji na stanište, veliki troškovi šumskouzgojnih
radova, smanjen uspjeh obnove, podržavanje
postojeće dobne strukture, upitnost načela trajnosti).
Slijedom prethodno navedenog, rangiranje sastojina
prema prioritetu za obnovu predstavlja posebno značajan
dio planiranja etata glavnog prihoda. Prosječna razlika
potencijalnih prihoda kao posljedica odluke o
trenutnoj ili odgođenoj obnovi određene potencijalno
zrele sastojine, se pokazao kao jedan od objektivnih kriterija
za rangiranje sastojina, jer se temelji na postojećim
sastojinskim i strukturnim značajkama te
pretpostavkama budućeg razvoja sastojine (Tablica 1,
Slika 2). Prema tomu su se strukturno narušene sasto


– Discussion
jine (veliki udio poljskog jasena i ostale bjelogorice u
odnosu na hrast lužnjak), dobi mlađe od 120 godina i
površine manje od 10 ha rangirale na vrh liste, dok s
druge strane sastojine očuvane strukture (velika drvna
zaliha i udio hrasta lužnjaka od 80–100 %), redovito
starije od 130 godina i prosječno veće površine (>10 ha)
rangirale su se na kraju liste (Tablica 2). Utjecajni čimbenici
na rangiranje sastojina su značajke kvalitete i
strukture sastojina (Čavlovići dr., 2011), dok nepostojanje
utjecaja dobi i površine sastojina upućuje na to
da je u istraživanoj šumi narušena struktura izraženija u
mlađim sastojinama, dobi 100–120 godina (Slika 4) redovito
manjih površina. To se može objasniti činjenicom
da se te sastojine uglavnom odnose na vlažnija
lužnjakova staništa, gdje je narušavanje strukture i propadanje
hrasta bilo izraženije (Dekanić,1975), na
kojima se gospodarilo uz kraću ophodnju (velik udio
poljskog jasena), te zbog veće prostorne varijabilnosti
stanišnih i strukturnih značajki i dinamičnijih strukturnih
promjena, izlučivane su sastojine manjih površina.
Grupiranje sastojina u stupnjeve prioriteta za obnovom
(Slika 4) pokazalo je, s obzirom na zastupljenost
prva dva stupnja od oko 400 ha, da ima više nego dovoljno
sastojina koje bi se mogle uvrstiti u etat glavnog
prihoda za prvo 10-godišnje razdoblje i koje su osim
toga većinom zastupljene u šestom dobnom razredu.
Nasuprot tomu, udio dva zadnja stupnja koji ima svoje
posebno značenje u prethodno istaknutoj potrebi podržavanja
određenog dijela sastojina do visokih sječivih
dobi, dvostruko je manji i to uz zastupljenost sastojina
starijih od 135 godina.Velika “zaliha” od oko 70 % sastojina
srednjeg i malog prioriteta može izgledati povoljno.
Međutim, iako se dob sastojina nije pokazala
kao utjecajan čimbenik, treba imati u vidu da se može
očekivati tijekom vremena postupno nepovoljno povećanje
udjela prvih stupnjeva prioriteta obnove (pomicanje
raspodjele u lijevo), kao posljedica promjena




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 18     <-- 18 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
strukture postojećih sastojina uslijed opadanja broja
stabala, temeljnice i prirasta hrasta lužnjaka, te očekivano
malog priliva sastojina kvalitetne strukture u kategoriju
starijih i starih sastojina.


Prostorna raspodjela sastojina prema stupnjevima
prioriteta obnove (Karta 2) može uputiti na okvirnu vremensku
i prostornu dinamiku obnove šume u slučaju
primjene ovog kriterija, uvažavajući dodatno prethodno
navedene moguće promjene raspodjele sastojina prema
prioritetu obnove. Prema Karti 2 je vidljivo da postoji
određeno manje ili veće koncentriranje sastojina istog
stupnja prioriteta, što može imati nepovoljan utjecaj na
prostornu raspodjelu sastojina na kojima će se istodobno
provoditi obnova.


Usporedba prostorne raspodjele površinskih etata
određenih prema tri različita pristupa (Karta 3 i 4) očekivano
pokazuje najveće razlike između pristupa temeljenog
na razlici prosječnog prihoda (E_DEL_REN) i
na dobi sastojina (E_DOB), gdje gotovo da i nema preklapanja.
Površinski etat obnove prema Osnovi gospodarenja
predstavlja određenu kombinaciju prva dva
pristupa odabira sastojina za obnovu, prema kojemu su
dijelom uključene mlađe sastojine lošije strukture te
većim dijelom starije sastojine kvalitetnije strukture.


Obnovanajstarijih sastojina koje su u prosjeku strukturno
i najkvalitetnije (21 sastojina), u slučaju predmetne
šume bi rezultirala najvećim ukupnim prihodom od
73 mil. kuna, od čega se 93 % odnosi na hrast lužnjak
(Tablica 3). Kratkoročno i jednoznačno gledano, to bi
bio najučinkovitiji pristup, s obzirom na najveći ukupni
prihod i manje troškove šumskouzgojnih radova koji
koji se mogu očekivati zbog očuvane strukture sastojina.
Međutim, ovdje treba uzeti u obzir i očekivane dugoročne
neposredne i posredne gubitke: gubitci prirasta vrijednosti
od 122,22 kn po ha godišnje (4,52 mil kn
tijekom 140 godina na 264 ha), gubitci uslijed odgađanja
obnove strukturno narušenih sastojina od 92,39 kn
po ha godišnje (3,27 mil kn tijekom 140 godina na
253 ha) te teško odredivi posredni gubitci kao posljedica
slabijeg uspjeha obnove i povećanih troškova šumskouzgojnih
radova uslijed odgađanja obnove i dodatnog narušavanja
stanišnih i strukturnih odnosa u sastojinama loše
strukture. Prema istraživanju provedenom u lužnjakovim
šumama (Željezić,2008), uspjeh obnove može biti
upitan dok uloženi troškovi u šumskouzgojne radove su
višestruko veći u sastojinama slaba i devastirana obrasta
u odnosu na sastojine dobrog obrasta.


Dugoročna održivost gospodarenja se ogleda u pristupu
obnove sastojina koje su prema strukturno razvojnim
značajkama daleko od očekivanog razvoja i
ostvarenja ciljnih učinaka (E_DEL_REN).To bi vodilo
bržem unapređenju stanja sastojina i šume te privođenju
staništa potencijalnoj proizvodnosti (Čavlovići dr.
2006). S druge strane, povećanje troškova šumskouz


gojnih radova vezanih uz obnovu sastojina narušene
strukture (Željezić,2008) i značajno manji ukupni
prihod (Tablica 3) bi moglo dovesti u pitanje pokrivanje
troškova gospodarenja unutar razine gospodarske jedinice
Josip Kozarac. Značajke etata propisanog prema
osnovi gospodarenja (Tablica 3) ukazuju na to da su se
nastojali ostvariti i dugoročni i kratkoročni zahtjevi gospodarenja,
uključivanjem manjeg dijela sastojina loše
kvalitete (25 % površinskog etata), te većeg dijela starijih
sastojina dobre kvalitete.Tako su dijelom smanjeni
dugoročni i posredni gubitci kao posljedica odgađanja
obnove sastojina loše kvalitete (na 65,4 ha), te osiguran
ukupni prihod (sastojine kvalitetne strukture) za pokrivanje
troškova gospodarenja. Međutim, stvaran i
mogući intenzitet i dinamika obnove sastojina loše
strukture treba biti predmet planiranja na strateškoj
razini, proširivanjem načela održivosti gospodarenja
izvan granica gospodarske jedinice na šire područje
(Klepac,1952).


Model prikazan Formulom 1 može biti primjenjiv
za rangiranje pojedinih dijelova postojećih sastojina
(sastojine većih površina i veće prostorne heterogenosti)
na temelju podataka uređajne izmjere na mreži
100*100 m (Teslak,2010), kao podloga za grubo izlučivanje
sastojina. Daljnji razvoj je moguć u smislu
određivanja prostorne raspodjele varijabilnosti strukture
sastojine na razini svakog pojedinog pixela (broj
stabala, temeljnica, debljinski prirast), pri čemu bi se
primjenom satelitskih snimaka odgovarajuće (razlučivosti)
rezolucije (Seletkovići dr. 2011)dobila podloga
za fino kartiranje (izlučivanje) homogenih
dijelova sastojina u kojima postoje različite strukturne
značajke i zahtjevi gospodarenja.Takva prostorna raspodjela
sastojina potencijalnih za obnovu, u odnosu
na onu prikazanu Kartom 2, bi bila kvalitetnije polazište
za planiranje prostorne i vremenske dinamike te
održivosti obnove šume. Pri tome bi površina pojedinih
sastojina za obnovu bila značajno manja od 12 ha, ili
čak od 6 ha, što je ekološki prihvatljivije, a prirodi bliskiji
pristup gospodarenja (AnićiMikac, 2011).


Treba istaknuti da samo struktura sastojina ili očekivani
prihod kao kriteriji nisu dovoljni pri planiranju obnove
šuma, posebno ne u okviru koncepta integralnog
gospodarenja šumama (Bončina, 2011)izahtjeva višeciljnog
gospodarenja (Guillermoi Mendoza,
1988; Manessi Farrell,2004; Misiri Misir,
2007). S obzirom na strukturu i odnos funkcija šume i
šumskogospodarskih ciljeva postoje ograničavajući
čimbenici gospodarenja koji mogu imati različit utjecaj
na planiranje postupaka gospodarenja, uključivanjem
zahtjeva kao na primjer, površina i prostorna raspodjela
sastojina za obnovu i starih sastojina (BorgesaiHo-
ganson,2000;Kurttilai dr.2002 a;Jumppanen
i dr. 2003), te ekološka i habitatna uloga šuma (Kurt




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 19     <-- 19 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
tilai dr.2002 b).Takvi složeni modeli predstavljaju sustave
podrške za lakše donošenje odgovarajućih odluka
(Reynoldsi dr.2008), na kojima se zbog sve složeni


jih i zahtjevnijih zadataka treba zasnivati planiranje gospodarenja
šumama na operativnoj i na strateškoj razini.


6. ZAKLJUČAK – Conclusion
Značajke stanja i gospodarenja šumama hrasta lu žnjaka
na istraživanom primjeru gospodarske jedinice
Josip Kozarac na određeni način odražavaju sličnost
koja postoji na širem i na cjelovitom području lu ž njakovih
šuma. Zbog velikog udjela sastojina
ne po vo lj ne strukture i kvalitete, pred planiranjem i go s
po da renjem stoje s jedne strane veliki i složeni zahtjevi
obnove sastojina radi postupnog i dugoročnog una pređenja
stanja šume, te s druge strane osiguranje
nužnih prihoda za pokrivanje redovitih troškova go s podarenja.
Rezultati na istraživanom primjeru po kazuju
da se na operativnoj razini planiranja obnove sastojina
dijelom uzimaju u obzir i zahtjevi opće i dugoročne
održivosti gospodarenja šumama, ali ostaju otvorena
pitanja o tome koja je minimalna razina is punjavanja
dugoročnih zahtjeva gospodarenja šumom, koliko je
ona dostižna i održiva te kakve su projekcije za buduća
gospodarska razdoblja.


Izvedene nove informacije o stanju sastojina hrasta
lužnjaka potencijalnih za obnovu temeljene na prikazanom
modelu razlike prosječnog potencijalnog prihoda
mogu imati jednostavnu i praktičnu primjenu, kao dopuna
i pomoć postojećim pristupima planiranja sastojina za obnovu.
Daljnji razvoj u smjeru izgradnje složenog i dinamičkog
prostorno-vremenskog projekcijskog modela bi
omogućio produkciju mnoštva informacija, koje bi uz postojeće
stanje šumskih resursa i čimbenika gospodarenja
definirale odnose među utjecajnim čimbenicima, ograničenjima
i zahtjevima gospodarenja te moguće smjerove
budućeg razvoja. Povećanje učinkovitosti planiranja i
provedbe odgovarajućih postupaka gospodarenja kao
jedna od osnovnih pretpostavki održivog gospodarenja, je
neposredna posljedica koja se očekuje od primjene takvog
sustava u okviru šire (strateške) razine donošenja
odluka (planiranja) i njihov odgovarajući prijenos i raspodjela
na operativnu razinu gospodarenja šumama.


7. LITERATURA– References
Anić,I., S. Mikac, 2011:Prirodno pomlađivanje
sastojina obične bukve (Fagus sylvaticaL.)
oplodnim sječama na malim površinama.Croatian
Journal of Forest Engineering, 32(1): 19–30.


BettingerP, D. L. Johnson,K. N. Johnson,
2003: Spatial forest plan development with ecological
and economic goals. Ecological Modelling,
169 (2–3): 215–236.


Bončina,A. 2011:Conceptual approaches to integrate
nature conservation into forest management:
a Central European perspective.
International Forestry Review, 13(1): 13–22.


Borgesa, J.G., H. M.Hoganson,2000: Structuring
a landscape by forestland classification and
harvest scheduling spatial constraints. Forest
Ecology and Management,130 (1–3): 269–275.


Čavlović,J., 1996: Sustavna dinamika u planiranju
gospodarenja regularnim šumama na području
Uprave šuma Zagreb. Glas. šum. Pokuse,33:
109–152.


Čavlović,J., M. Božić, K. Teslak,2006: Mogućnost
uspostave potrajnog gospodarenja šu-
mama hrasta lužnjaka u budućum gospodarskim
razdobljima. Glasnik za šumske pokuse, posebno
izdanje 5: 419–431.


Čavlović,J., K. Teslak,A.Jazbec, M. Vedriš,
2011: Utjecaj sastojinskih, stanišnih i strukturnih
obilježja na planiranje obnove sastojina u šu-


mama hrasta lužnjaka.Croatian Journal of Forest
Engineering, 32(1): 271 – 286.


Dekanić,I., 1975: Utjecaj visine i oscilacije nivoa
podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.). Šum. List, 7–10: 267–280.


GuillermoA. Mendoza,1988: Amultiobjective
programming framework for integrating timber
and wildlife management. Environmental Management,
12 (2): 163–171.


Kneeshaw, D.D., A. Leduc, C. Messier, P.
Drapeau, S.Gauthier, D.Paré, R.Carignan,
R. Doucet, L. Bouthillier,2000:
Development of integrated ecological standards
of sustainable forest management at an operational
scale.The Forestry Chronicle,76 (3):
481–493.


Jumppanen,J., M. Kurttila,T. Pukkala, J.
Uuttera,2003:Spatial harvest scheduling approach
for areas involving multiple ownership.
Forest Policy and Economics, 5 (1): 27–38.


Klepac,D., 1952: Uređivanje šuma s oplodnom
sječom. Glasnik za šumske pokuse, 10: 225–


348.
Kovačević, P., M. Kalinić,V. Pavlić, M. Bogunović,
1972: Tlagornjegdijelabazenari


jekeSave. Znanstveni projekt. Institut za


znanost o tlu, Zagreb, str. 331.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 20     <-- 20 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
Kurttila,M., J.Uuttera,S.Mykrä,S.Kurki,T,ment Book Chapter International Handbooks on
Pukkala,2002a: Decreasing the fragmenta-Information Systems, Handbook on Decision
tion of old forests in landscapes involving multi-Support Systems 2, IX, Pages 499–533.
ple ownership in Finland: economic, social and


Seletković.Z., 1996: Klima lužnjakovih šuma.
ecological consequences. Forest Ecology and


U:Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj.
Management, 166 (1–3): 69–84.


Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar
Kurttila,M., T.Pukkala, J.Loikkanen,2002b:za znanstveni radVinkovci, st. 56–71, Zagreb.
The performance of alternative spatial objective


Seletković,A., R.Pernar, M.Ančić, J.Sučić,
types in forest planning calculations: a case for


2011: Procjena strukturnih elemenata sastojine
flying squirrel and moose. Forest Ecology and


na temelju vrijednosti spektralnoga odbijanja sa-
Management, 166 (1–3): 245–260.


telitskoga snimka IKONOS.Croatian Journal of
Maness,T., R. Farrell,2004: Amulti-objectiveForest Engineering, 32(1): 329–344.
scenario evaluation model for sustainable forest


Špiranec, M.1975: Prirasno-prihodne tablice za
management using criteria and indicators. Cana


hrastove, bukvu, obični grab i pitomi kesten. Radian
Journal of Forest Research, 34 (10) 2004–


dovi Šumar. inst. Zagreb, 25: 1–103.
2017.


Teslak,K., 2010: Utjecaj strukturnih i prostorno-vreMisir,
N., M.Misir,2007: Developing a multi-ob


menskih odrednica na planiranje gospodarenja
jective forest planning process with goal pro


šumama hrasta lužnjaka (Quercus roburL.). Digramming:
a case study. Pak J. Biol. Sci., 10 (3):


sertacija, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 212.
514–522.


Tikvić,I., D.Ugarković, J.Gašpar, 2011:ProMöhring,
B., U.Rüping,2008:Aconcept for the


storna analiza odumiranja stabala hrasta lužcalculation
of financial losses when changing


njaka (Quercus roburL.) za potrebe adaptivnoga
the forest management strategy. Forest Policy


gospodarenja šumskim ekosustavima u Hrvatand
Economics, 10 (3): 98–107.


skoj. Croatian Journal of Forest Engineering, 32
Prpić,B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka.(1): 43–56.
U:Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Hr


Željezić,A., 2008: Struktura troškova šumskouzgojvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Centar za


nih radova i uspješnost obnove sastojina hrasta
znanstveni radVinkovci, st. 258–273, Zagreb.


lužnjaka (Quercus roburL.) smanjenog obrasta


Reynolds, K.M., M. Twery, M. J.Lexer, H. Va -u g. j. Posavske šume-Sunja. Diplomski rad, Šucik,
D.Ray, G.Shao, J. G.Borges,2008:marski fakultet, Zagreb, str. 46.
De cision Support Systems in Forest Manage-


SUMMARY: Continuous stand regeneration is one of the most important
prerequisites of sustainable forest management. In relation to the planning of
regeneration intensity at the forest level, a more complex and challenging part
of planning is the selection of appropriate stands for regeneration. This is particularly
expressed in conditions of undesired and spatially heterogeneous
structure of the forest and stands, the large number of potentially mature stands
for regeneration and the multi objective approach of forest management, where
ranking of stands according to regeneration priority should be based on objective
criteria. The planning of appropriate regeneration dynamics and selection
stands for regeneration is particularly (emphasized) stressed in lowland pedunculate
oak forest management planning, where tree dieback is a significant
ecological and management problem. In such circumstances stand age and its
relation to rotation are not sufficient criteria for stand selection. In the study a
previously obtained model of rent difference (Eq. 1, Table 1) as a consequence
of the decision of regeneration (prompt or adjournment) of a potentially mature
pedunculate oak stand (Figure 2, Figure 3),was used for stand ranking
according to regeneration priority. Based on the obtained results and analysis,
the aim was to compare and discuss qualitative and quantitative characteristics
of stands planned for regeneration, according to three different models




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 21     <-- 21 -->        PDF

J. Čavlović, K. Teslak, A. Seletković: PRIMJENAI USPOREDBA PRISTUPAPLANIRANJAOBNOVE ...Šumarski list br. 9–10, CXXXV (2011), 423-435
(E_DEL_REN, E_DOB, E_OG), define the influence on sustainable forest
management and to indicate limitations and possible future improvements of
pedunculate oak forest management planning. The forest research site was the
management class of pedunculate oak within the management unit “Josip Kozarac”.
Total area of the oak forest (3,690.8 ha) is divided into 321 p. oak
stands (11.5 ha average area). Mostly old stands, and a few young and middle
aged stands, with intensive regeneration during the last 20 years are the characteristics
of age class distribution (Figure 1).


Based on the model of rent difference (Eq. 1, Table 1), potentially mature
oak stands (older than 100 years) were classified in six categories of regeneration
priority (Table 2, Figure 4, Map 2). Stands to be regenerated in the next
10-year period (265 ha planned regeneration area) were selected on the basis
of the rent difference model and stand age model in relation to forest management
plan and spatial distribution (Map 3, Map 4), and the structural-qualitative
characteristics of the selected stands (Table 3) were compared.


Results showed that under stocked stands, younger than 120 years and on
average smaller areas, have greatest priority, while stands with high-quality
structure, older than 135 years and larger average areas, have least regeneration
priority. Regeneration of 21 of the oldest and structural highest quality
stands would lead to the highest yield of 73 million kuna, but also to the highest
indirect and long term losses. On the other hand, yield of 47 million
kunas and at least long term and indirect losses would the result of an approach
based on the rent difference model, while actual planning partly considers
the demands of long term sustainable management.


The characteristics of the situation and management in the studied forest
site represent similarities which exist (on a wider scale ) in the entire pedunculate
oak forest area in Croatia. With regard to planning and management,
due to the large share of mature stands with unfavorable structure and quality,
comprehensive and complex demands of stand regeneration are necessary on
the one hand, in order to ensure gradual and long term improvement of the forests,
and, on the other hand, to ensure essential income for current management.
Although, there are considerations of long term sustainability on the
operative level of stand regeneration planning, open questions should be answered:
what is the minimal level of achieving long term forest management
demands, and to what extent the level is obtainable and sustainable, as well as
what the projections are for future management periods. New information on
mature pedunculate oak stands obtained from the rent difference model could
be applied as supplement and support for the current approach of stand regeneration
planning. Further development of the complex and dynamic spatial-
temporal projection model would provide abundant information describing
the current state of forest resources and management, relations between influencing
factors, limitations and demands of management, as well as possible
future developments. Application of the system would improve planning and
management efficiency, as prerequisites of sustainable forest management,
within the framework of a wider, strategic, level of decision making and its appropriate
transfer to the operative levels of forest management.


Key words:pedunculate oak, forest management planning, rent, planning
of regeneration felling, regeneration priority, stand structure