DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 90 <-- 90 --> PDF |
čilišta u Zagrebu 1954. god. Još kao student zaposlio se u fakultetskoj šumariji Lipovljani, gdje radi i poslije di plomiranja. Za asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu iz predmeta Ekološke i biološke osnove uzgajanja šuma,Tehnika uzgajanja šuma i Melioracije krša, izabran je 1958. god. Doktorirao je 1966. god. obranivši rad pod naslovom Korijenov sistem poljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl). Istovremeno istražuje i zakorjenjivanje hrasta lužnjaka i crne johe te fiziologiju spomenutih vrsta,koristeći radioaktivne izotope. Na Šumarskom fakultetu Visoke tehničke škole u Zürichu kod svijetski cijenjenog uzgajivača prof. Lebundguta na studijskom je boravku akademske 1966/67. god. Tu istražuje biološke uzroke i posljedice vjetroizvala obične smreke. Po povratku u Hrvatskoj istražuje bukovo-jelove prašume i zakonitosti koje vladaju u njima –Čorkova uvala u NP Plitvička jezera i Devčića tavani u SjevernomVelebitu. U istraživanjima šumskih ekosustava uvodi ekofiziološki pristup – povezivanje staništa i biljne zajednice. Odakademske godine 1968/69. nakon prof. Milana Anića,predmetni je nastavnik na novom predmetu Ekologija šuma, 1974. god. izabran je za docenta, a 1978. za redovitoga profesora za područje Uzgajanja šuma, znanstvena grana biologija drveća i ekologija šuma.Voditelj je postdiplomskog studija iz područja urbanog šumarstva kojega zajednički utemeljuju Šumarski, Agronomski iArhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Biranje za Predstojnika Katedre uzgajanje šuma, prodekana i dekana Šumarskoga fakulteta te tajnika i predstojnika Zavoda za istraživanja u šumarstvu. Član je Komisije za nastavu i Matične komisije za područje biotehničkih znanosti. Godine 1971. na fakultetskoj šumi u Lipovljanima osniva stalnu postaju za praćenje strukture slavonske poplavne šume hrasta lužnjaka, što se bilježi kao najstariji pokusno-ekološki pokus u Hrvatskoj. Kao vrsni poznavatelj ekoloških i bioloških značajki nizinskih šuma vodi izradu studija o utjecaju na okoliš kod programiranja većih zahvata u šumom obrasli prostor (regulacija rijeke Save, hidroelektrana na Dravi, kanal Dunav-Sava i dr.). Osobito je zapaženo njegovo zalaganje za primjenu ekologije u šumarskoj praksi u cilju održavanja ekološke ravnoteže u šumovitome krajobrazu. Također su prepoznata njegova sudjelovanja i stavovi u raspravama na interdisplinarnim skupovima s dodirnim gospodarskim granama, kao što su vodoprivreda, poljoprivreda i elektroprivreda. O upravljanu i zaštiti šuma nacionalnih parkova zagovara aktivnu zaštitu,sugerirajući da bi onima gdje je osnovni fenomen šuma trebala upravljati šumarska struka.Član je grupeAlpe-Jadran za proučavanje utjecaja onečišćenja zraka na umiranje šuma. Zajedno s njemačkim istraživačima upozorava na pojavu propadanja obične jele u Hrvatskoj, a1985. god.sa suradnicima utemeljuje u Hrvatskoj sustav praćenja propadanja šuma, prema međunarodnoj metodologiji. Zajedno s prof. Mlinšekom iz Slovenije, utemeljitelj je asocijacije Pro Silva Europa. Sudjeluje u radu međunarodnog tima u sanaciji oštećenih tirolskih šuma uAustriji. Časnik je IUFRO-a međunarodne istraživačke organizacije – Sekcije za europsku jelu, član radnih grupa za zaštitu tla Alpe-Dunav-Jadran. Dugogodišnji je član Hrvatskoga šumarskoga društva, gdje je obnašao dužnost tajnika pa i predsjednika, član je Hrvatskoga ekološkog društva i jedan od utemeljitelja Pokreta prirode “Lijepa naša”. Organizator je više znanstvenih skupova, autor je dijela serijala o šumskim ekosustavima u Obrazovanome programu Hrvatske televizije, održava brojna predavanja na javnim tribinama, radiju i televiziji o ulozi šuma u zaštiti prirode i okoliša te o utjecaju promjene tzv. kemijske klime na šume. Sveučilište u Zvolenu (Slovačka) dodjeljuje mu 1992. god. počasni doktorat znanosti(honoris causa) za primjenu ekoloških načela u uzgajanju šuma, a Predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuđmandodjeljuje mu 1995. god. povodom Dana državnosti odličjeReda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti.Sveučilište u Zagrebu 2000.god. bira ga u počasno zvanjeprofesor emeritus. Objavio je preko 130 znastvenih i stručnih radova, od kojih je 54 indeksirano u Science Citation Index, CABApstract, ForestryAbstract, Pascal, Gebase i dr., autor ili koautor je 15 knjiga, a urednik u 3 monografije. Njegove radove glede široke znanstveno-stručne lepeze, mogli bi, uvjetno rečeno, podijeliti u tri glavne skupine: s klasično ekološkom tematikom, tematikom općekorisnih funcija šume (od ukazivanja na njihovo postojanje, borbe za prihvaćanje, do razvoja nacionalne klasifikacije OKFŠ-a i napose načina obračuna njihovih vrijednosti) i treće s tematikom propadanja šuma. Ovdje radove ne navodimo posebno, jer ih zainteresirani mogu naćidijelom u Imeniku hrvatskih šumara ili detaljnije u knjizi Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898–1998. –knjiga druga. Kada je riječ o izdavačkoj djelatnosti, bio je urednik za šumarstvo Glasnika za šumske pokuse, a od 1970. do 2010. god. glavni je i odgovorni urednik znanstvenostručnog i staleškog glasila Šumarski list.Više od 40 godina uređivanja Šumarskoga lista stavlja ga na prvo mjesto po uredničkome stažu, kojega će biti teško dostići (Levaković12god.,Kesterčanek10god., Vrbanić9god.,Androić9god.). Svoju široku lepezu zanimanja i znanja Prof. Prpić, osim u znanstvenim i stručnim radovima, najočitije pokazuje u tekstovima iz rubrike Riječ glavnog urednika, koje smo tek načeli u Riječi Uredništva ovoga broja Šumarskoga lista, pa ćemo ovdje u nastavku ukazati još na neke značajnije.Tako u tekstu iz 1998. god. piše o uzrocima i posljedicama umiranja šuma, gdje uz stanje |