DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 92 <-- 92 --> PDF |
stava”. Svibanjsko-lipanjski dvobroj posvećen je akciji “Bljesak”i to su dani koji “izazivaju u nama ponos, tugu i sreću”, jer slobodna su područja Posavlja Psunja, Papuka. Istovremeno prisjeća se Bleiburga, gdje je krvavo plaćen “kratkotrajni prividni osjećaj hrvatske slobode”. Sljedeći je tekst posvećen“Oluji”, kada je u “Zvonimirovu gradu, ponosnome Kninu ponovo se zavijorila hrvatska zastava”. U 1996. god. u svojim tekstovima traži odgovor na pitanja: “Da li šumarstvo zaista prodaje pitku vodu, čisti zrak, estetski ugođaj ekološke funkcije koje stvara šuma”?; “Hidrelektrana NovoVirje ili rezervat biosfere Drava – Mura”, a i potiče raspravu na temu “Šumarska etika”. Zakon o šu- mama bez šumara, napis je iz 1997. god. u kojemu se osvrće na Ustavu kontradiktorni članak 24b Zakona o cestama. U sljedećim brojevima teme su prenamjena šume (Kako poslije prenamjene šume obnoviti njenu ekološku funkciju); Izrada nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te o povezanosti šumarstva i lovstva. U 1998. god. glavne su teme: Prepuštamo li šumarstvo diletantima?; O osjetljivosti šume u krajobrazu hrvatskoga Jadranskog primorja; Šumski požari – tema ljeta; Šumsko bogatstvo u Nacrtu prijedloga programa prostornog uređenja RH; Certifikacija šuma i pitanja uz Kanal Dunav-Sava i hidroelektranu Novo Virje. U 1999. god. to su teme o vodnom doprinosu, značenju šume u ekologiji krajolika i utjecaj dovršne sječe na općekorisne funcije šume, a u 2000. god.o hortikulturi, propadanju šuma i preradi drva oštećenih stabala te hrvatskom šumarstvu za 21. stoljeće. U 2001. god. urednik se osvrće na promjenu ustroja šumarstva, obnovu šume i ekološku javnost, obnovu lužnjakovih sastojina oštećenih propadanjem i položaj šumarstva i šumarske struke u Hrvatskoj. O ciljevima restrukturiranja “Hrvatskih šuma”; Dan planeta zemlja; Dravska liga upozorava; Prekretnica; Ressel i Certifikacija, teme su iz 2002. god., a Financiranje obnove šuma oštećenih propadanjem; Voda i šuma u godini vode; Što poslije požara naših sredozemnih šuma i O hrvatskome nacionalnom standardu za FSC certifikaciranje šuma, teme su iz 2003. god. U 2004. god. započinje s temom o prenamjeni šuma i šumskoga zemljištra u hrvatskome sredozemlju; O paneropskoj ekološkoj mreži u RH;Brane i akumulacije – blagostanja ili razočaranja?;Utjecaj šume na klimatske prilike vezivanjem ugljika te Može li šuma zaustaviti bujice i poplave.Teme iz 2005. god. su: Treba li promjeniti kategoriju zaštite Kopačkoga rita; Još o kanalu Dunav-Sava; Naše šumarsko školstvo i EU; Zašto treba hitno kartirati opće koristi šuma i Šume i šumarstvo u Hrvatskoj i EU. U 2006. god. najznačajnije su teme: Šuma i pitka voda, nezaobilazna činjenica; Šumarska znanost o utjecaju šume na erziju i vodozaštitu te Čemu služe nacionalni parkovi, a u 2007. Šuma i globalno zatopljenje klime; Uloga naših nizinskih šuma u globalnoj promjeni klime; Organizacija javne rasprave o kanalu Dunav-Sava i Šuma i razvoj turizma u Hrvatskoj. Što nedostaje Ministarstvu za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Vlade RH; Kakv miraz nude naše struke u EU;Komu pripada voda koju oplemeni i očuva šuma i Certifikacija šuma, odumrla stabla i biološka raznolikost, glavne su teme u 2008. god. U 40-oj godini uredničkoga rada teme su nosile naslov: Prirodno gospodarenje šuma znatno je korisnije od prašume; O odnosu šumarstva i službene zaštite prirode; Kako u prilikama recesije osigurati budućnost naših mladih prirodno gospodarenih šuma; Još o šumi i zaštiti prirode u svezis NATUROM 2000.u Hrvatskoj i napopsljetku O organizacijskom strukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o. Čestitajući našemu profesoru Prpiću na više nego zasluženoj Nagradi za životno djelo, napominjemo kako su mnogi od ovih napisa zainteresiranima prilika da iz njih nešto nauče, nekima i potsjetnik na ono što, ako suto već znalitrebali i učiniti, ali još uvijek nisu. Isto tako mogao bi to biti i motiv onima koji su se priklonili dnevnoj politici i odmakli od struke da se vrate struci koju su odabrali za svoj životni poziv. H.Jakovac i Z. Seletković AKTUALNO – CURRENT NEWS STANJE POPULACIJE VUKA U HRVATSKOJ, S PRIJEDLOGOM ZAHVATA U POPULACIJU U 2011/12. GODINI Populacijom vuka (Canis lupus)kao strogo zaštiće-ment za novo razdoblje 2010–2015. g. donijelo nadlenom vrstom u našoj se zemlji upravlja na temelju Planažno Ministarstvo kulture srpnja 2010. g.*. Kako je poupravljanja vukom u Hrvatskoj, koji je planski doku-čevši od 2005. Planom upravljanja vukomprvi put * Frković,A. Plan upravljanja vukom u Republici Hrvatskoj 2010.–2015. Šumarski list 9–10/2010. str. 517–519. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 93 <-- 93 --> PDF |
dopušten zakoniti zahvat u populaciju vuka, to se s tom praksom nastavilo i u idućim godinama (2005–2010). Da bi se odredila odstrjelna kvota za predstojeću 2011/12. godinu, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu prirode,organizirali su prošireni sastanak Povjerenstva za praćenje populacije velikih zvijeri s temom Stanje populacije vuka u Republici Hrvatskoj u 2011.g. i određivanje zahvata u populaciju.Sastanak je održan u Ministarstvu kulture u Zagrebu 14. rujna 2011. go- dine, a nazočili su mu,uz članove povjerenstva, stalni vještaci Ministarstva kulture ovlašteni za utvrđivanje i procjenu šteta od strogo zaštićenih velikih zvijeri, predstavnici Uprave za lovstvo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnici lovačkih saveza županija na čijem području obitava vuk, predstavnici stočarskih udruga, udruge za zaštitu divljih životinja, udruge korisnika i uzgajivača hrvatskih pasmina stočarskih pasa, predstavnici Zelene akcije i mnogi drugi. Procjena brojnosti vuka s dosadašnjim zahvatima u populaciju Pod predsjedanjem predsjednika i tajnika Povjerenstva za praćenje populacije velikih zvijeri prof. dr. sc. ĐureHuberaiMarkaTrošića, dipl.ing.šum., opširno izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2011. g. podnijela je mr.sc. JasnaJeremićizDržavnog zavoda za zaštitu prirode, ujedno i autorica Izvješća. Osvrćući se na dosadašnja izvješća vezana uz procjenu brojnosti i odstrjelnih zahvata, Jeremić je istakla da se, što se tiče brojnosti vuka, onakretala od 160 do 220 jedinki u 40-ak čopora u 2005. g. do198–262 jedinke u šezdeset čopora u 2010. ili prosječno za cijelo razdoblje 211 jedinki vuka u 50-ak čopora. Dok je, primjerice, procjena brojnosti vuka u Hrvatskoj u 2005. g. rezultirala rasponom od najmanje 160 do najviše 220 jedinki (prosječno 190), iz posljednje godine izvještajnog razdoblja 2010. proizlazi da se populacija vuka kreće od najmanje 198 do najviše 262 jedinke (prosječno 230), što ukazuje da je populacija vuka u minulih šest godina porasla u prosjeku za 40 vukova. Najviša brojnost nije procijenjena u tipično “vučjim”staništima, poput primjerice Gorskog kotara, već na području Splitsko-dalmatinske županije,s laganim pozitivnim trendom rasta u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji (Tablica 1). Tablica 1. Procjene populacije vuka u Hrvatskoju razdoblju od 2005. do 2010. godine. Godina2005.2006.2007.2008.2009.2010. Procjena brojnosti160-220180–240180–230175–244180–250198–262 Procjena čopora40-ak40-5050-ak50-ak60-ak60-ak Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode Kako je i ovaj sastanak, kao i svi prethodni – održavani svake jeseni u minulih 7 godina (2005–2010), imao za cilj određivanje godišnjih zakonitih zahvata u populaciju vuka, u Izvještaju za 2011. naveden je podatak da je u razdoblju od 2005. do 2010. g ukupno bio dopušten zahvat od 73 jedinke, od čega je ostvareno (odstrijeljeno) njih 41 ili 56%. Najveći broj zahvata bio je odobren za područje Dalmacije, gdje su zabilježene i najveće štete na domaćim životinjama. Najveći zahvat odobren je u 2010. g., a najbolje izvršenje u 2008. g. (Tablica 2). Vrijeme slobodnog lova do 2008.g. trajalo je tri mjeseca (1.10. – 31. 12.), da bi od 2008. do 2010. godinelovna sezona bila produžena za još dva mjeseca, to jest od 1. listopada jedne do 28. veljače druge kalendarske godine. Slika1.U razdoblju od 2005. do 2010. godine od ukupno dopuštenog zahvata od 73 jedinke vuka odstrijeljeno je njih 41 (56 %) (Foto: Boris Krstinić) Tablica 2. Odobreni i ostvareni zakoniti odstrjel vuka u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2010. g. Godina2005.2006.2007.2008.2009.2010.Ukupno 2005.–2010. Odobreni zakoniti zahvat47710212473 Ostvareni zakoniti zahvat-24971941 % ostvarenja -295790337956 Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Komentirajući zahvate, u izvještaju je naglašeno da se oni u pravilu u cijelosti ostvaruju na području Gorskog kotara i dijelom, Like, dok upravo tamo gdje su štete na stoci najveće, redovito se ne ostvaruju. Godina 2008. prva je godina u kojoj je ostvaren zahvat na području Dalmacije, da bi već sljedeće 2009. g. došlo do posvemašnog podbačaja, bez izlučenja ijedne jedinke. Stanje s realizacijom bitno se popravilo 2010. kada je od dopuštenog zahvata od 24 jedinke vuka u razdoblju od 1. listopada 2010. do 28. veljače 2011. izvršen odstrjel 19 jedinki, i to po pet u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, tri u Šibensko-kninskoj te jedna jedinka u Sisačko-moslavačkoj županiji. Slika2.Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj u 2011. g. (Izvor: Kusak 2011.) Vuk stalno prisutan Vuk povremeno prisutan Štete od vukova na domaćoj stoci i utjecaju na divljač Što se šteta na domaćim životinjama tiče, kao i utje-zaštićene zvjeradi daleko najveće štete pričinja vuk. caja na divljač, potvrđeni su rezultati ranijih istraživa-Tako, od ukupno 436 prijavljenih šteta od zaštićene nja. U Dalmaciji, s pretežito ekstenzivno razvijenimzvjeradi u 2011. (do sredine rujna) na vuka otpada 415 stočarstvom, vukovi najčešće pričinjaju štetu na doma-(95%). Na udaru predatora od domaćih životinja bila ćim životinjama (73%), dok su u Gorskom kotaru gla-je najčešće ovca (248), potom koza (108), govedo (52), vni plijen vuka divlji parnoprstaši, jelen, srna i divljapas (24), magarac (17). Prosječan broj nastradalih jesvinja, zastupljeni u prehrani s preko 84 %. Od krupnedinki stoke po štetnom događaju za sada iznosi 0,92 je- Grafikon 1. Prikaz ukupnog broja stradale stoke od vuka po županijama 2006-2010. Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 95 <-- 95 --> PDF |
dinke,što upućuje na smanjenje u odnosu na 2008. i 2009.g. (1,89 jedinki). Prostorno promatrajući, stoji u Izvješću, najveći razmjeri šteta su i dalje prisutni na području Dalmacije, točnije u Splitsko-dalmatinskoj županiji (196 stradalih životinja ili 44% od ukupnog broja stradalih) te uŠibensko-kninskoj (171 stradala životinja ili 38% od ukupno stradalih). Grafikon 1. Što se izvještaja o utjecaju vuka na divljač tiče, prema riječima Jasne Jeremić, Državni zavod za zaštitu prirode nije ni ove godine primio podatke ni o brojnosti vrsta krupne divljači, niti o utjecaju velikih zvijeri (vuk, ris)na divljač, što je u nadležnosti Uprave za lovstvo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Reagirao je DavorZec,dipl.ing.šum.iz Uprave za lovstvo,s obrazloženjem dau vrijeme izrade Izvješća nisu bili na raspolaganjusvi podaci zbog opsežnog posla vezanog za unos podataka u Središnju lovnu evidenciju. Za riječ se javio mr. sc. JosipMalnariz Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije podastrijevši podatke o veličini tog “utjecaja”za područje Gorskog kotara gdje obitava 27 što stalnih, što graničnih vukova, a koji se isključivo hrane divljim parnoprstašima (jelen, srna, divlja svinja). Uzevši u račun prosječnu težinu plijena od 40 kg i podatak da je svakom vuku dnevno potrebno 3,0 kg žive tjelesne mase (divljačine), proizlazi da je ovim predatorima potrebno godišnje 29.565kg ili 740 jedinki! Telemetrijska istraživanja vuka i pojava križanaca Kako su prilikom procjene brojnosti populacije vuka za 2011.g. uz praćenje tragova na snijegu, šteta na domaćim životinjama i dr., korišteni i podatci telemetrijskih istraživanja, o tojtemi ukratko je izvjestio dr. sc. JosipKusak. Tijekom 2010.Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebuobilježio je radioogrlicama tri vuka, i to dva vuka u Gorskom kotaru (mlada vučica iz čoporaSuhoi srednje stari vuk iz čoporaSnježnik) te 8 mjeseci stari vuk nedaleko Knina, koji je na žalost ubrzo po obilježavanju stradao pod kotačima automobila. ČoporVučevica/Kozjakobogaćen je novim obilježenim vukom, a u Lici se još prati vučica Manda, uhvaćena i obilježena u srpnju ove godine u lovištu“Vrebac”(Udbina). Prateći obilježene vukove u sva tri čopora u Gorskom kotaru (čoporiRisnjak, SnježnikiSuho), Kusak je došao do zaključka da zbog specifičnog oblika i dugačke granice s našim susjedima, poglavito Slovenijom, postoji velik broj tzv. “graničnih vukova”, koji dio go- dine provode u Hrvatskoj, a dio godine izvan granice naše zemlje. Zbog tih “izleta”, a zbog pojačanog odstr jela vukova u naših sjevernih susjeda, bilo u okviru “redovnoga ili zvanrednog” odstrjela, do sada je izlučeno 6 naših vukova s radioogrlicama! Osim telemetrijskih istraživanja prate se i prelaženja vukova na zelenim mostovima i vijaduktima.Tako je prema podacima OIKON Instituta za primijenjenu ekologiju (nositelj zadatka dr. sc. Goran Gužvica) na dionici autocesteAl između Bosiljeva i Šestanovca metodom fotozamki utvrđeno da vukovi koriste 7 zelenih mostova za prelaženje preko autoceste. Na upit predstavnika Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije o pojavi vukova križanaca,prof. Huber je pojasnio da pojava križanaca (3%) u Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji, upozorava na narušenu socijalnu strukturu tog dijela populacije vukova u Hrvatskoj. Postojanje znatnog broja pasa na tom području ima za posljedicu nastajanje križanaca. U nedostatku partnera vukovi se, osim sa psima, mogu pariti i u srodstvu (brat i sestra, roditelj s potomstvom), a onda se mogu češće javiti i anomalije (slučaj albinizma u čoporu na Mosoru). Dopustivi zahvat u 2011/12. – 22 jedinke vuka Kao podloga za donošenje prijedloga obima zahvata u populaciju vuka za 2011/12.g. poslužila je, kao i proteklih godina, procjena brojnosti populacije. Procijenjeno je da se u Hrvatskoj u 2011.g kreće od najmanje 168 jedinki do najviše 219 ili u prosjeku 194 jedinke raspoređene u 50 čopora. Od tog broja čopora njih 24 (48 %) su granična (sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom). Unutar granice Republike Hrvatske nalazi se 26 čopora raspoređenih u 8 županija. U odnosu na 2010. i 2009.g. trend vuka je u padu, čemu nije razlog samo pojačani legalni zahvat (od 15.9. 2010. do 15.9. 2011. –42 jedinke ili 21,6% procijenjene brojnosti populacije), već nadasvenezakonito ubijanje vukova, unatoč odobrenoj kvoti. Imajući sve to na umu, na kraju sastanka donijet je prijedlog da nadležno Ministartvo kulture dopusti zahvat od 22 jedinke vuka u razdoblju od 1.listopada 2011. do 28.veljače 2012. Od toga brojapo pet jedinki vuka treba odobritiPrimorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, četiri jedinkeŠibensko- kninskoj te po jednog vukaSisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. Novost u odnosu na ranija rješenja, kako je pojasnila Ivana J e l e n i ć , dipl. biolog, a koja je novina naknadno potvrđena rješenjem resornog Ministarstva od 23.rujna 2011., jest da je odstrjel vukova moguće provesti i u komercijalne svrhe. Što se tiče zadržavanja trofeja, krzna odnosno lubanje vuka, lovoovlaštenici su obvezni podnijeti zahtjev Ministarstvu radi ishođenja takvog rješenja, što vrijedi i za stranog lovca kojemu valja ishoditi i CITES dopuštenje. Ovlaštenici prava lova koji izvrše odstrjel vuka u obvezi su sudjelovati u akciji praćenja populacije vuka po tragovima u snijegu, kao i u drugim poslovima monitoringa, stoji u rješenju ministvarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Kako je populacija vuka u Hrvatskoj dio veće dinar sko- balkanske populacije koja stani široko područje Dinarida od Slovenije do jugaAlbanije i sjevera Grčke, od interesa je bilo upoznati se sa stanjem vuka u naših susjeda. Na području Slovenije, što se populacije vuka tiče, ona je ocijenjena kao stabilna i kreće se od 70 do 100 jedinki u 12 čopora. Za Bosnu i Hercegovinu, na žalost, ne postoje adekvatni podaci,budući da u toj zemlji i dalje nema sustavnog praćenja populacije vuka. Alojzije Frković ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS ŠUMARSTVO I POLJOPRIVREDA HRVATSKOG SREDOZEMLJA NAPRAGU EUROPSKE UNIJE U Splitu je 13. i 14. listopada 2011. godine održan znanstveni skupŠumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije. Skup je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstveno vijeće za zaštitu prirode). Suorganizatori su bili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč te Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Potporu znanstvenom skupu dali su Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatska poljoprivredna komora, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Split. Ciljevi znanstvenog skupa bili su prezentirati znanstvenoj i stručnoj javnosti gospodarske i općekorisne posebnosti i vrijednosti šuma hrvatskog Sredozemlja, mogućnosti strateškog planiranja u odnosu na šume i šumska zemljišta na tom području, važnost provedbe načela višenamjenske progresivne potrajnosti u Sredo zemlju, najznačajnije ugroze šuma hrvatskog Sredozemlja te postupke za poboljšanje stanja. Rad na znanstvenom skupu odvijao se se u dvije sekcije: –Šumarska sekcija s temomGospodarsko i općekorisno značenje šuma hrvatskog Sredozemlja, –Poljoprivredna sekcija s temomStanje i smjernice razvoja poljoprivreda Jadranskog područja. Zadaća šumarske sekcije bila je ukazati na potencijale i vrijednosti šumskih ekosustava koji se prostiru na gotovo polovici ukupne površine šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske. S druge strane, niti jedno po dručje nije tijekom naše povijesti bilo toliko antropogeno utjecano kao Sredozemno. Zato je namjera bila upra vo u godini u kojoj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavlja 150. rođendan i koju su UN proglasile Godinom šuma,progovoriti o vjerojatno najugroženijim šumskim ekosustavima u našoj zemlji, njihovoj prošlosti, a posebice o sadašnjosti i budućnosti. Prvi dan znanstvenoga skupa, 13. listopada 2011. godine, prezentirani su znanstveni radovi u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Palača Milesi). Drugi dan, 14. listo- Slika1.Glavni organizatori znanstvenog skupa: slijeva Prof. dr. sc. IgorAnić, akademik Slavko Matić, akademik FraneTomić Slika 2. Sudionici znanstvenog skupa |