DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 95 <-- 95 --> PDF |
dinke,što upućuje na smanjenje u odnosu na 2008. i 2009.g. (1,89 jedinki). Prostorno promatrajući, stoji u Izvješću, najveći razmjeri šteta su i dalje prisutni na području Dalmacije, točnije u Splitsko-dalmatinskoj županiji (196 stradalih životinja ili 44% od ukupnog broja stradalih) te uŠibensko-kninskoj (171 stradala životinja ili 38% od ukupno stradalih). Grafikon 1. Što se izvještaja o utjecaju vuka na divljač tiče, prema riječima Jasne Jeremić, Državni zavod za zaštitu prirode nije ni ove godine primio podatke ni o brojnosti vrsta krupne divljači, niti o utjecaju velikih zvijeri (vuk, ris)na divljač, što je u nadležnosti Uprave za lovstvo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Reagirao je DavorZec,dipl.ing.šum.iz Uprave za lovstvo,s obrazloženjem dau vrijeme izrade Izvješća nisu bili na raspolaganjusvi podaci zbog opsežnog posla vezanog za unos podataka u Središnju lovnu evidenciju. Za riječ se javio mr. sc. JosipMalnariz Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije podastrijevši podatke o veličini tog “utjecaja”za područje Gorskog kotara gdje obitava 27 što stalnih, što graničnih vukova, a koji se isključivo hrane divljim parnoprstašima (jelen, srna, divlja svinja). Uzevši u račun prosječnu težinu plijena od 40 kg i podatak da je svakom vuku dnevno potrebno 3,0 kg žive tjelesne mase (divljačine), proizlazi da je ovim predatorima potrebno godišnje 29.565kg ili 740 jedinki! Telemetrijska istraživanja vuka i pojava križanaca Kako su prilikom procjene brojnosti populacije vuka za 2011.g. uz praćenje tragova na snijegu, šteta na domaćim životinjama i dr., korišteni i podatci telemetrijskih istraživanja, o tojtemi ukratko je izvjestio dr. sc. JosipKusak. Tijekom 2010.Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebuobilježio je radioogrlicama tri vuka, i to dva vuka u Gorskom kotaru (mlada vučica iz čoporaSuhoi srednje stari vuk iz čoporaSnježnik) te 8 mjeseci stari vuk nedaleko Knina, koji je na žalost ubrzo po obilježavanju stradao pod kotačima automobila. ČoporVučevica/Kozjakobogaćen je novim obilježenim vukom, a u Lici se još prati vučica Manda, uhvaćena i obilježena u srpnju ove godine u lovištu“Vrebac”(Udbina). Prateći obilježene vukove u sva tri čopora u Gorskom kotaru (čoporiRisnjak, SnježnikiSuho), Kusak je došao do zaključka da zbog specifičnog oblika i dugačke granice s našim susjedima, poglavito Slovenijom, postoji velik broj tzv. “graničnih vukova”, koji dio go- dine provode u Hrvatskoj, a dio godine izvan granice naše zemlje. Zbog tih “izleta”, a zbog pojačanog odstr jela vukova u naših sjevernih susjeda, bilo u okviru “redovnoga ili zvanrednog” odstrjela, do sada je izlučeno 6 naših vukova s radioogrlicama! Osim telemetrijskih istraživanja prate se i prelaženja vukova na zelenim mostovima i vijaduktima.Tako je prema podacima OIKON Instituta za primijenjenu ekologiju (nositelj zadatka dr. sc. Goran Gužvica) na dionici autocesteAl između Bosiljeva i Šestanovca metodom fotozamki utvrđeno da vukovi koriste 7 zelenih mostova za prelaženje preko autoceste. Na upit predstavnika Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije o pojavi vukova križanaca,prof. Huber je pojasnio da pojava križanaca (3%) u Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji, upozorava na narušenu socijalnu strukturu tog dijela populacije vukova u Hrvatskoj. Postojanje znatnog broja pasa na tom području ima za posljedicu nastajanje križanaca. U nedostatku partnera vukovi se, osim sa psima, mogu pariti i u srodstvu (brat i sestra, roditelj s potomstvom), a onda se mogu češće javiti i anomalije (slučaj albinizma u čoporu na Mosoru). Dopustivi zahvat u 2011/12. – 22 jedinke vuka Kao podloga za donošenje prijedloga obima zahvata u populaciju vuka za 2011/12.g. poslužila je, kao i proteklih godina, procjena brojnosti populacije. Procijenjeno je da se u Hrvatskoj u 2011.g kreće od najmanje 168 jedinki do najviše 219 ili u prosjeku 194 jedinke raspoređene u 50 čopora. Od tog broja čopora njih 24 (48 %) su granična (sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom). Unutar granice Republike Hrvatske nalazi se 26 čopora raspoređenih u 8 županija. U odnosu na 2010. i 2009.g. trend vuka je u padu, čemu nije razlog samo pojačani legalni zahvat (od 15.9. 2010. do 15.9. 2011. –42 jedinke ili 21,6% procijenjene brojnosti populacije), već nadasvenezakonito ubijanje vukova, unatoč odobrenoj kvoti. Imajući sve to na umu, na kraju sastanka donijet je prijedlog da nadležno Ministartvo kulture dopusti zahvat od 22 jedinke vuka u razdoblju od 1.listopada 2011. do 28.veljače 2012. Od toga brojapo pet jedinki vuka treba odobritiPrimorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, četiri jedinkeŠibensko- kninskoj te po jednog vukaSisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. Novost u odnosu na ranija rješenja, kako je pojasnila Ivana J e l e n i ć , dipl. biolog, a koja je novina naknadno potvrđena rješenjem resornog Ministarstva od 23.rujna 2011., jest da je odstrjel vukova moguće provesti i u komercijalne svrhe. Što se tiče zadržavanja trofeja, krzna odnosno lubanje vuka, lovoovlaštenici su obvezni podnijeti zahtjev Ministarstvu radi ishođenja takvog rješenja, što vrijedi i za stranog lovca kojemu valja ishoditi i CITES dopuštenje. Ovlaštenici prava lova koji izvrše odstrjel vuka u obvezi su sudjelovati u akciji praćenja populacije vuka po tragovima u snijegu, kao i u drugim poslovima monitoringa, stoji u rješenju ministvarstva. |