DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 95     <-- 95 -->        PDF

dinke,što upućuje na smanjenje u odnosu na 2008. i
2009.g. (1,89 jedinki). Prostorno promatrajući, stoji u
Izvješću, najveći razmjeri šteta su i dalje prisutni na području
Dalmacije, točnije u Splitsko-dalmatinskoj županiji
(196 stradalih životinja ili 44% od ukupnog
broja stradalih) te uŠibensko-kninskoj (171 stradala životinja
ili 38% od ukupno stradalih). Grafikon 1.


Što se izvještaja o utjecaju vuka na divljač tiče,
prema riječima Jasne Jeremić, Državni zavod za zaštitu
prirode nije ni ove godine primio podatke ni o brojnosti
vrsta krupne divljači, niti o utjecaju velikih zvijeri (vuk,
ris)na divljač, što je u nadležnosti Uprave za lovstvo
Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva. Reagirao je DavorZec,dipl.ing.šum.iz


Uprave za lovstvo,s obrazloženjem dau vrijeme izrade
Izvješća nisu bili na raspolaganjusvi podaci zbog opsežnog
posla vezanog za unos podataka u Središnju lovnu
evidenciju. Za riječ se javio mr. sc. JosipMalnariz
Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije podastrijevši
podatke o veličini tog “utjecaja”za područje
Gorskog kotara gdje obitava 27 što stalnih, što graničnih
vukova, a koji se isključivo hrane divljim parnoprstašima
(jelen, srna, divlja svinja). Uzevši u račun prosječnu
težinu plijena od 40 kg i podatak da je svakom vuku
dnevno potrebno 3,0 kg žive tjelesne mase (divljačine),
proizlazi da je ovim predatorima potrebno godišnje


29.565kg ili 740 jedinki!
Telemetrijska istraživanja vuka i pojava križanaca


Kako su prilikom procjene brojnosti populacije vuka
za 2011.g. uz praćenje tragova na snijegu, šteta na domaćim
životinjama i dr., korišteni i podatci telemetrijskih
istraživanja, o tojtemi ukratko je izvjestio dr. sc.
JosipKusak. Tijekom 2010.Veterinarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebuobilježio je radioogrlicama tri
vuka, i to dva vuka u Gorskom kotaru (mlada vučica iz
čoporaSuhoi srednje stari vuk iz čoporaSnježnik) te 8
mjeseci stari vuk nedaleko Knina, koji je na žalost ubrzo
po obilježavanju stradao pod kotačima automobila.
ČoporVučevica/Kozjakobogaćen je novim obilježenim
vukom, a u Lici se još prati vučica Manda, uhvaćena i
obilježena u srpnju ove godine u lovištu“Vrebac”(Udbina).
Prateći obilježene vukove u sva tri čopora u Gorskom
kotaru (čoporiRisnjak, SnježnikiSuho), Kusak je
došao do zaključka da zbog specifičnog oblika i dugačke
granice s našim susjedima, poglavito Slovenijom,
postoji velik broj tzv. “graničnih vukova”, koji dio go-
dine provode u Hrvatskoj, a dio godine izvan granice
naše zemlje. Zbog tih “izleta”, a zbog pojačanog odstr


jela vukova u naših sjevernih susjeda, bilo u okviru “redovnoga
ili zvanrednog” odstrjela, do sada je izlučeno 6
naših vukova s radioogrlicama!


Osim telemetrijskih istraživanja prate se i prelaženja
vukova na zelenim mostovima i vijaduktima.Tako
je prema podacima OIKON Instituta za primijenjenu
ekologiju (nositelj zadatka dr. sc. Goran Gužvica) na
dionici autocesteAl između Bosiljeva i Šestanovca metodom
fotozamki utvrđeno da vukovi koriste 7 zelenih
mostova za prelaženje preko autoceste.


Na upit predstavnika Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske
županije o pojavi vukova križanaca,prof.
Huber je pojasnio da pojava križanaca (3%) u Hrvatskoj,
a posebno u Dalmaciji, upozorava na narušenu socijalnu
strukturu tog dijela populacije vukova u Hrvatskoj. Postojanje
znatnog broja pasa na tom području ima za posljedicu
nastajanje križanaca. U nedostatku partnera
vukovi se, osim sa psima, mogu pariti i u srodstvu (brat i
sestra, roditelj s potomstvom), a onda se mogu češće javiti
i anomalije (slučaj albinizma u čoporu na Mosoru).


Dopustivi zahvat u 2011/12. – 22 jedinke vuka


Kao podloga za donošenje prijedloga obima zahvata
u populaciju vuka za 2011/12.g. poslužila je, kao i
proteklih godina, procjena brojnosti populacije. Procijenjeno
je da se u Hrvatskoj u 2011.g kreće od najmanje
168 jedinki do najviše 219 ili u prosjeku 194
jedinke raspoređene u 50 čopora. Od tog broja čopora
njih 24 (48 %) su granična (sa Slovenijom i Bosnom i
Hercegovinom). Unutar granice Republike Hrvatske
nalazi se 26 čopora raspoređenih u 8 županija. U odnosu
na 2010. i 2009.g. trend vuka je u padu, čemu nije
razlog samo pojačani legalni zahvat (od 15.9. 2010. do


15.9. 2011. –42 jedinke ili 21,6% procijenjene brojnosti
populacije), već nadasvenezakonito ubijanje vukova,
unatoč odobrenoj kvoti.
Imajući sve to na umu, na kraju sastanka donijet je
prijedlog da nadležno Ministartvo kulture dopusti zahvat
od 22 jedinke vuka u razdoblju od 1.listopada 2011.


do 28.veljače 2012. Od toga brojapo pet jedinki vuka
treba odobritiPrimorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i
Splitsko-dalmatinskoj županiji, četiri jedinkeŠibensko-
kninskoj te po jednog vukaSisačko-moslavačkoj,
Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. Novost u odnosu na
ranija rješenja, kako je pojasnila Ivana J e l e n i ć , dipl.
biolog, a koja je novina naknadno potvrđena rješenjem
resornog Ministarstva od 23.rujna 2011., jest da je odstrjel
vukova moguće provesti i u komercijalne svrhe.
Što se tiče zadržavanja trofeja, krzna odnosno lubanje
vuka, lovoovlaštenici su obvezni podnijeti zahtjev Ministarstvu
radi ishođenja takvog rješenja, što vrijedi i za
stranog lovca kojemu valja ishoditi i CITES dopuštenje.
Ovlaštenici prava lova koji izvrše odstrjel vuka u
obvezi su sudjelovati u akciji praćenja populacije vuka
po tragovima u snijegu, kao i u drugim poslovima monitoringa,
stoji u rješenju ministvarstva.