DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Kako je populacija vuka u Hrvatskoj dio veće dinar sko- balkanske populacije koja stani široko područje Dinarida od Slovenije do jugaAlbanije i sjevera Grčke, od interesa je bilo upoznati se sa stanjem vuka u naših susjeda. Na području Slovenije, što se populacije vuka tiče, ona je ocijenjena kao stabilna i kreće se od 70 do 100 jedinki u 12 čopora. Za Bosnu i Hercegovinu, na žalost, ne postoje adekvatni podaci,budući da u toj zemlji i dalje nema sustavnog praćenja populacije vuka. Alojzije Frković ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS ŠUMARSTVO I POLJOPRIVREDA HRVATSKOG SREDOZEMLJA NAPRAGU EUROPSKE UNIJE U Splitu je 13. i 14. listopada 2011. godine održan znanstveni skupŠumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije. Skup je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstveno vijeće za zaštitu prirode). Suorganizatori su bili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč te Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Potporu znanstvenom skupu dali su Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatska poljoprivredna komora, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Split. Ciljevi znanstvenog skupa bili su prezentirati znanstvenoj i stručnoj javnosti gospodarske i općekorisne posebnosti i vrijednosti šuma hrvatskog Sredozemlja, mogućnosti strateškog planiranja u odnosu na šume i šumska zemljišta na tom području, važnost provedbe načela višenamjenske progresivne potrajnosti u Sredo zemlju, najznačajnije ugroze šuma hrvatskog Sredozemlja te postupke za poboljšanje stanja. Rad na znanstvenom skupu odvijao se se u dvije sekcije: –Šumarska sekcija s temomGospodarsko i općekorisno značenje šuma hrvatskog Sredozemlja, –Poljoprivredna sekcija s temomStanje i smjernice razvoja poljoprivreda Jadranskog područja. Zadaća šumarske sekcije bila je ukazati na potencijale i vrijednosti šumskih ekosustava koji se prostiru na gotovo polovici ukupne površine šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske. S druge strane, niti jedno po dručje nije tijekom naše povijesti bilo toliko antropogeno utjecano kao Sredozemno. Zato je namjera bila upra vo u godini u kojoj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavlja 150. rođendan i koju su UN proglasile Godinom šuma,progovoriti o vjerojatno najugroženijim šumskim ekosustavima u našoj zemlji, njihovoj prošlosti, a posebice o sadašnjosti i budućnosti. Prvi dan znanstvenoga skupa, 13. listopada 2011. godine, prezentirani su znanstveni radovi u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Palača Milesi). Drugi dan, 14. listo- Slika1.Glavni organizatori znanstvenog skupa: slijeva Prof. dr. sc. IgorAnić, akademik Slavko Matić, akademik FraneTomić Slika 2. Sudionici znanstvenog skupa |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 97 <-- 97 --> PDF |
pada 2011. godine, organizirana je znanstvena ekskurzija na otok Brač, tematski povezana s problematikom savjetovanja. Ekskurzija na otok Brač organizirana je u suradnji s Upravom šuma podružnica Split i Šumarijom Brač. Posjećeni su lokaliteti na najvišem vrhu otoka (Vidova gora, 778 m n. m.), sastojine dalmatinskoga crnoga bora (Pinus nigraJ. F.Arnold subsp.dalmatica/Vis./ Franco) koje se upravo ovdje prostiru na najvećoj površini te mjesto Nerežišće. Slika3. Dio nazočnih naVidovoj gori (Brač), u prvome planu slijeva: Dario Vranješ, dipl. ing., upravitelj šumarije Brač, Ivan Melvan, dip. ing., upravitelj UŠP Split, akademik Slavko Matić i dekan Šumarskoga fakulteta prof. dr sc. Milan Oršanić Znanstveni skup organizirao je odbor u sastavu: akademikSlavkoMatić (predsjednik), prof. dr. sc. Igor Anić,član suradnik HAZU (dopredsjednik za šumarsku sekciju), akademik Franjo Tomić(dopredsjednik za agronomsku sekciju), prof. dr. sc. Milan Oršanić, prof. dr. sc. Davor Romić,prof. dr. sc. Tajana Krička, prof. dr. sc. Ivica Tikvić, dr.sc. SlavkoPerica, dr. sc. Vlado Topić,doc. dr. sc. Neven Voća, dr. sc. ĐordanoPeršurićiIvanMelvan,dipl. ing. šum. Na šumarskoj sekciji prezentirano je četrnaest radova. U nastavku ćemo sažeto iznijeti njihov sadržaj, jer će se radovi tiskati u zborniku radova u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti tijekom 2012. godine. U raduFitocenološka analiza šuma hrasta crnike s crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić /1956/ 1958) u Republici Hrvatskoj,autori izv. prof. dr. sc. Dario Baričević,IrenaŠapić,dipl. ing. šum iAnton Lešsa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prikazali su rezultate sintetske razrade i numeričke analize 209 izvornih fitocenoloških snimaka šumskih sastojina,u kojima je temeljna vrsta hrast crnika (Myrto-Quercetum ilicis, Fraxino orni- Quercetum ilicis, Carpino orientali-Quercetum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis). Zbog jasnijeg definiranja crnikovih šuma u okviru asocijacijeFraxino orni-Quercetom ilicisobavljena je analiza 105 fitocenoloških snimaka,koja je pokazala osnovnu podjelu u dvije ve like skupine. Autori doc. dr. sc. Damir Barčić,prof. dr. sc. Želj koŠpanjoli dr.sc. RomanRosavecsaŠumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,prezentirali su rad pod naslovomPosebni rezervati šumske vegetacije na jadranskome području Hrvatske. Istaknuto je da su posebni rezervati šumske vegetacije vrijedni primjeri raznolikosti ekoloških sustava na kršu. Oni danas predstavljaju samo dijelove nekadašnjih šuma koje su procesima devastacije i degradacije promijenjene ili su nestale. Na temelju zakonske zaštite na jadranskome području nalazi se šest posebnih rezervata šumske vegetacije koji su predstavljeni: Motovunska šuma kod grada Motovuna, šuma Kontija iznad Limskog zaljeva, šumski predjel Glavotok na otoku Krku, šuma Dundo na otoku Rabu, šumski predjel Velika dolina u Nacionalnom parku Mljet i Otok Lokrum. Cilj istraživanja pod naslovomTrendovi klimatskih elemenata i indeksa na području šumskih ekosustava sredozemne Hrvatske, autora dr. sc. Damira Ugarkovića i izv.prof. dr. sc. Ivice Tikvićasa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marka Vučetića, dipl. ing., sa Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske te prof. dr. sc. Zvonka Seletkovića sa Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom,bio je utvrditi linearne trendove i njihovu signfikantnost za vrijednosti godišnjih količina oborina, temperature zraka i Langovog kišnog faktora na području sredozemne Hrvatske. Na analiziranim meteorološkim postajama utvrđen je negativan trend vrijednosti godišnjih količina oborina i Langovog kišnog faktora, osim na meteorološkoj postaji Rijeka,gdje je utvrđeno povećanje obje varijable.Trendovi temperatura zraka na svim meteorološkim postajama su pozitivni.Vrijednosti Langovog kišnog faktora se na području istra živanja smanjuju, što ide u prilog povećanju aridnosti područja. U raduUsporedna analiza klasifikacija i kriteriji vrednovanja općekorisnih funkcija šumaautora izv. prof. dr. sc. Ivice Tikvića, dr.sc. DamiraUgarkovića iSonjeKuzmanić,dipl. ing. šum.,sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zdenka Bogovića,dipl. ing. šum., “Šume” obrt za savjetovanje u šumarstvu, prikazane su dosadašnje klasifikacije općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj i uspoređene s relevantnim klasifikacijama u svijetu. Analizirani su kriteriji procjene općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj, posebice vrednovanje određenih općekorisnih funkcija šuma kao što su hidrološka, protuerozijska, turistička i rekreacijska funkcija. Napravljene su uspo redbe procjene i vrednovanja općekorisnih funkcija šuma za nekoliko gospodarskih jedinica mediteranskog |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 98 <-- 98 --> PDF |
područja Hrvatske. Raspravljena je problematika vrednovanja općekorisnih fukcija šuma i dani su prijedlozi za unapređenje klasifikacije i kriterija vrednovanja općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Milan GlavašsaŠumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prezentirao je rad pod naslovom Šumski požari na kršu i odgovornost za njihovo nastajanje. U svojoj analizi istaknuo je da na krškom području prosječno godišnje izbije 230 šumskih požara (Uprava šuma podružnica Split 195) koji opožare približno 15 000 ha površina.Vrlo je zabrinjavajuće da je po jednom požaru opožareno preko 60 ha. Na površinama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. nastaje 52 %, a na onima kojima gospodare drugi subjekti, u privatnim šumama i na poljoprivrednim zemljištima 48 % požara. Ustanovio je kako šumski požari trebaju biti briga cijeloga društva, svih gospodara zemljišnim površinama, a ne samo Hrvatskih šuma d.o.o.Tomu u prilog govori i činjenica da velik broj požara nastaje u proljetnim mjesecima zbog nekontroliranog spaljivanja biljnih ostataka na poljoprivrednim zemljištima. U radu Potencijalna ugroženost mediteranske šumske vegetacije požarima,kojega su prezentirali dr. sc. RomanRosavec,prof. dr. sc. Željko Španjoli doc. dr. sc. Damir Barčićistaknuto je kako je vegetacija Mediterana po mnogo čemu specifična, pa tako i po uzročno-posljedičnoj vezi sa šumskim požarima. Kemijski sastav drveća, grmlja i prizemnog rašća od velike su važnosti za inicijalnu zapaljivost i daljnju gorivost, jer neke biljne vrste sadrže lako zapaljive tvari. Poznato je da su četinjače zbog obilja smole najlakše zapaljive. Međutim, i mediteranske tvrdolisne listače često sadrže različita eterična ulja, koja su po zapaljivosti bliska smolama, pa vazdazelene makije i garige po stupnju podložnosti požarima slijede odmah iza četinjača. Mr. Dragica ŽajaizUprave šuma podružnice Split,u radu koji nosi naslovIzgradnja na šumskom zemljištu i izdvajanje iz šumskogospodarskog područja bez naknade – prijetnja potrajnosti šuma Dalmacije,istaknula je kako se izgradnjom dionice autoceste Sveti Rok – Split (Dugopolje) dogodio značajan zahvat u prostoru koji uključuje pojas širine 60 m. Riječ je o površinama u državnom vlasništvu,koje su u prirodi šuma i šumsko zemljište. Zakon o javnim cestama (NN 100/96) propisao je da se za takve površine ne plaća naknada za prenešena prava, koja je inače utvrđena odredbama Zakona o šumama (NN 140/05). Istraživanjem je obavljeno preklapanje područja izgradnje (k.o.i k.č.z.), sukladno Rješenjima o izdvajanju, s podacima iz Programa za gospodarenje šumama. Rezultati istraživanja pokazuju da se od utvrđene naknade u iznosu od 151 696 081,40 kn propustilo podići 8492 ha novih šuma.To je u suprotnosti s temeljnim ciljevima gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj (potrajnost). Natemelju istraživanja predložena je izmjena Zakona o javnim cestama ili mogućnost osiguranja dru gih sredstava. U radu koji nosi naslov Utjecaj šume na vodni režim i zaštitu tla od erozije u slivu bujice Suvave, autori dr. sc. Vlado Topić, dr.sc. LukrecijaButorac i GoranJelić,dipl. ing. šum., sa Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita,iznijeli su podatke o oborinama, vodostajima, protokama i količinama nanosa iznesenim otjecajnim vodama sa sliva bujice Suvave. Prezentiran je pregled rezultata istraživanja za istraživačka razdoblja od 1972. do 1975. godine, od 1975. do 1993. godine te od 2003. do 2009. godine kada je ustanovljen vrlo nizak prosječni godišnji gubi 2 tak tla koji iznosi 32,3 tone ili 1,8 t/km(0,018 t/ha), što je 3,7 puta manje u odnosu na prethodno istraživačko razdoblje, kada je 58,2% površine sliva bilo pod neobraslim šumskim zemljištem. Autori dr. sc. Nenad Potočić, dr.sc. IvanSeletković i dr. sc. Tamara Jakovljević,Hrvatski šu- mar ski institut, Jastrebarsko, prezentirali su rad pod nas lovom Stanje oštećenosti sredozemnih šuma i utjecaj imisija. U radu su prezentirani rezultati procjene oštećenosti krošanja šumskih vrsta drveća na području hrvatskog Mediterana, rezultati praćenja imisija putem bioindikacije i motrenja atmosferskih taloženja (depozicije) u šumske ekosustave, zatim rezultati istraživanja vezanih za odnos osutosti krošanja i debljinskog prirasta hrasta medunca, kao i odnos osutosti krošanja i različitih stanišnih parametara. Rad pod naslovom Današnji rezultati i perspektive budućih aktivnosti pri osnivanju novih šumskih nasada na sredozemnom područjuprezentirali su dr. sc. DamirDrvodelić,prof. dr. sc. Milan Oršanići Vinko Paulić, dipl. ing. šum., sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prikazana je trenutna struktura šumskih nasada na Mediteranskom području Republike Hrvatske s obzirom na zastupljenost vrsta, površinu, dob, drvnu zalihu i prirast. Istaknuto je kako bi buduće aktivnosti valjalo usmjeriti prema istraživanjima fizioloških kriterijia kvalitete sadnica (potencijal rasta korijena, vodni turgor itd.) i utjecaju mehaničkih čimbenika (osjetljivost sadnica na oštećivanje, štetni utjecaj vađenja, dorade, klasiranja, čuvanja, transporta, tehnike ručne ili strojne sadnje) na uspjeh pošumljavanja na kršu. Autori prof. dr. sc. Igor Anić, dr.sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i IvoŠarić,dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠPSplit, prezentirali su rad pod naslovomPrirodno pomlađivanje dalmatinskog crnog bora (Pinus nigraJ. F. Arnold subsp. dalmatica /Vis./ Franco) na otoku Braču. Cilj istraživanja bio je usta noviti utjecaj stupnja sklopa na strukturu, visinski pri rast i kvalitetu mladika dalmatinskoga crnog bora. S |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 99 <-- 99 --> PDF |
obzirom na dobivene rezultate proizilazi kako se istraživane sastojine mogu uspješno prirodno pomlađivati metodama pod zastorom krošanja starih stabala, oplodnim sječama ili rubnom sječom. Dr. sc. Tomislav DubravaciStjepanDekanić, dipl. ing. šum., Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, u radu koji nosi naslovOplodnim sječama od panjače do sjemenjače hrasta crnike (Quercuus Ilex L.) – rezultati višegodišnjeg praćenja obnove, rasta i razvoja mlade sjemenjače hrasta crnike na stalnoj pokusnoj plohi u Puli,pokazali su kako se kroz desetgodišnje pomladno razdoblje, praćenjem godina dobroga uroda sjemenom te uz pravilne i adekvatne radove njege može uspješno prirodno pomladiti sastojina hrasta crnike. Izv. prof. dr. sc. ŽeljkoZečićiDinkoVusić, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u radu naslova Proizvodnipotencijalbiomasecrnoga bora(PinusnigraArn.) u šumskim kulturamaprezentirali su rezultate istraživanja koja su provedenana područjuUŠPSplit te UŠPGospić, u šumskimkulturamacrnogaborarazličitihstarosti, urasponuod40 do 100 godina. Utvrđenajestrukturanadzemnogdijela stabalacrnogborateobujamikakvoćaizrađenihdrvnihsortimenata, zatimukupniobujamstablaskoromi bezkoredo3 cmdebljine, postotniudiokorepostablu iukupno, masagranatanjihod3 cmpromjeraskorom zajednosiglicamai češerima. Laboratorijskim sušionikom proveden je postupak sušenja i utvrđivanja masenog udjela vode prema europskim normama za čvrsta biogoriva. Masa svježe drvne tvari, postotnog udjela vode i suhe drvne tvari prikazana je za svako modelno stablo posebno i ukupno. U rezultatima istraživanja biomase crnog bora prikazani su relativni i ukupni odnos masa suhe tvari debla, kore debla te grana s iglicama i češerima. Akademik Slavko Matić,Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, u radu Bioenergija u funkciji povećavanja vrijednosti i potrajnosti šuma hrvatskog Sredozemlja,istaknuo je kako je pridobivanje drva za proizvodnju energije u šumskim ekosustavima vezano za uzgojne postupke njege i obnove šuma koji su nužni kako bi se održala kvaliteta i opstanak šuma, a tijekom kojih se 85% posječenog drvnoga materijala može iskoristiti za energiju i preradu,dok bi 15% ostalo u šumi kao otpad. Uzgojni postupci njege i obnove šuma te osnivanje novih šuma pošumljavanjem, nužni su zahvati koji se moraju sustavno i planski izvoditi. Time se povećavaju površina i kvaliteta šuma hrvatskog Sredozemlja,koje mogu postati značajan i trajan izvor gospodarskih i općekorisnih dobara.To bi bila korisna i isplativa državna investicija koja bi pridonijela razvoju sredozemnog područja koje se stoljećima degradiralo, a mogla bi uposliti nekoliko tisuća djelatnika u proizvodnji sadnog materijala u rasadnicima, na pošumljavanjima, njezi šuma, obnovi šuma i protupožarnoj zaštiti šuma. Prezentirao je kvantitativne pokazatelje o potencijalu sredozemnih šuma koji mogu poslužiti kao podloga takvog strateškog projekta. Prof. dr. sc. Igor Anić 22. MEĐUNARODNO ZNANSTVENO SAVJETOVANJE ENTOMOLOGASREDNJE EUROPE UVaraždinu u Gradskom muzeju od 29. lipnja do 3.Dan je povijesni pregled entomološke znanosti u srpnja 2011. g. održano je 22. Znanstveno savjetovanjeHrvatskoj kroz minulih 250 godina. Od kraja 18. sto entomologa Srednje Europe(Symposium internationale entomofaunisticum Europae centralis – SIEEC).Organizatori savjetovanja su: Hrvatsko entomološko društvo,Zagreb; Upravni odbor SIEEC-a, Linz i Gradski muzej uVaraždinu. Ovaj međunarodni znanstveni skup okupio je velik broj znanstvenika iz područja entomologije u Srednjoj Europi. Sudjelovalo je više odsto sudionika iz Hrvatske i Europe. Nakon otvaranja savjetovanja podijeljenesu svečane medalje. Odlikovani su prof. FranzRessel(Austrija) i JosipJelinek(Češka). Uvodno izlaganje prezentirala je prof. Paula Durbešić,pod naslovom Hrvatska entomologija iz Slika 1. Otvaranje Savjetovanja sadašnjosti, pogled unatrag i planovi za budućnost |