DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 97 <-- 97 --> PDF |
pada 2011. godine, organizirana je znanstvena ekskurzija na otok Brač, tematski povezana s problematikom savjetovanja. Ekskurzija na otok Brač organizirana je u suradnji s Upravom šuma podružnica Split i Šumarijom Brač. Posjećeni su lokaliteti na najvišem vrhu otoka (Vidova gora, 778 m n. m.), sastojine dalmatinskoga crnoga bora (Pinus nigraJ. F.Arnold subsp.dalmatica/Vis./ Franco) koje se upravo ovdje prostiru na najvećoj površini te mjesto Nerežišće. Slika3. Dio nazočnih naVidovoj gori (Brač), u prvome planu slijeva: Dario Vranješ, dipl. ing., upravitelj šumarije Brač, Ivan Melvan, dip. ing., upravitelj UŠP Split, akademik Slavko Matić i dekan Šumarskoga fakulteta prof. dr sc. Milan Oršanić Znanstveni skup organizirao je odbor u sastavu: akademikSlavkoMatić (predsjednik), prof. dr. sc. Igor Anić,član suradnik HAZU (dopredsjednik za šumarsku sekciju), akademik Franjo Tomić(dopredsjednik za agronomsku sekciju), prof. dr. sc. Milan Oršanić, prof. dr. sc. Davor Romić,prof. dr. sc. Tajana Krička, prof. dr. sc. Ivica Tikvić, dr.sc. SlavkoPerica, dr. sc. Vlado Topić,doc. dr. sc. Neven Voća, dr. sc. ĐordanoPeršurićiIvanMelvan,dipl. ing. šum. Na šumarskoj sekciji prezentirano je četrnaest radova. U nastavku ćemo sažeto iznijeti njihov sadržaj, jer će se radovi tiskati u zborniku radova u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti tijekom 2012. godine. U raduFitocenološka analiza šuma hrasta crnike s crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić /1956/ 1958) u Republici Hrvatskoj,autori izv. prof. dr. sc. Dario Baričević,IrenaŠapić,dipl. ing. šum iAnton Lešsa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prikazali su rezultate sintetske razrade i numeričke analize 209 izvornih fitocenoloških snimaka šumskih sastojina,u kojima je temeljna vrsta hrast crnika (Myrto-Quercetum ilicis, Fraxino orni- Quercetum ilicis, Carpino orientali-Quercetum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis). Zbog jasnijeg definiranja crnikovih šuma u okviru asocijacijeFraxino orni-Quercetom ilicisobavljena je analiza 105 fitocenoloških snimaka,koja je pokazala osnovnu podjelu u dvije ve like skupine. Autori doc. dr. sc. Damir Barčić,prof. dr. sc. Želj koŠpanjoli dr.sc. RomanRosavecsaŠumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,prezentirali su rad pod naslovomPosebni rezervati šumske vegetacije na jadranskome području Hrvatske. Istaknuto je da su posebni rezervati šumske vegetacije vrijedni primjeri raznolikosti ekoloških sustava na kršu. Oni danas predstavljaju samo dijelove nekadašnjih šuma koje su procesima devastacije i degradacije promijenjene ili su nestale. Na temelju zakonske zaštite na jadranskome području nalazi se šest posebnih rezervata šumske vegetacije koji su predstavljeni: Motovunska šuma kod grada Motovuna, šuma Kontija iznad Limskog zaljeva, šumski predjel Glavotok na otoku Krku, šuma Dundo na otoku Rabu, šumski predjel Velika dolina u Nacionalnom parku Mljet i Otok Lokrum. Cilj istraživanja pod naslovomTrendovi klimatskih elemenata i indeksa na području šumskih ekosustava sredozemne Hrvatske, autora dr. sc. Damira Ugarkovića i izv.prof. dr. sc. Ivice Tikvićasa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marka Vučetića, dipl. ing., sa Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske te prof. dr. sc. Zvonka Seletkovića sa Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom,bio je utvrditi linearne trendove i njihovu signfikantnost za vrijednosti godišnjih količina oborina, temperature zraka i Langovog kišnog faktora na području sredozemne Hrvatske. Na analiziranim meteorološkim postajama utvrđen je negativan trend vrijednosti godišnjih količina oborina i Langovog kišnog faktora, osim na meteorološkoj postaji Rijeka,gdje je utvrđeno povećanje obje varijable.Trendovi temperatura zraka na svim meteorološkim postajama su pozitivni.Vrijednosti Langovog kišnog faktora se na području istra živanja smanjuju, što ide u prilog povećanju aridnosti područja. U raduUsporedna analiza klasifikacija i kriteriji vrednovanja općekorisnih funkcija šumaautora izv. prof. dr. sc. Ivice Tikvića, dr.sc. DamiraUgarkovića iSonjeKuzmanić,dipl. ing. šum.,sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zdenka Bogovića,dipl. ing. šum., “Šume” obrt za savjetovanje u šumarstvu, prikazane su dosadašnje klasifikacije općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj i uspoređene s relevantnim klasifikacijama u svijetu. Analizirani su kriteriji procjene općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj, posebice vrednovanje određenih općekorisnih funkcija šuma kao što su hidrološka, protuerozijska, turistička i rekreacijska funkcija. Napravljene su uspo redbe procjene i vrednovanja općekorisnih funkcija šuma za nekoliko gospodarskih jedinica mediteranskog |