DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2011 str. 98 <-- 98 --> PDF |
područja Hrvatske. Raspravljena je problematika vrednovanja općekorisnih fukcija šuma i dani su prijedlozi za unapređenje klasifikacije i kriterija vrednovanja općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Milan GlavašsaŠumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prezentirao je rad pod naslovom Šumski požari na kršu i odgovornost za njihovo nastajanje. U svojoj analizi istaknuo je da na krškom području prosječno godišnje izbije 230 šumskih požara (Uprava šuma podružnica Split 195) koji opožare približno 15 000 ha površina.Vrlo je zabrinjavajuće da je po jednom požaru opožareno preko 60 ha. Na površinama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. nastaje 52 %, a na onima kojima gospodare drugi subjekti, u privatnim šumama i na poljoprivrednim zemljištima 48 % požara. Ustanovio je kako šumski požari trebaju biti briga cijeloga društva, svih gospodara zemljišnim površinama, a ne samo Hrvatskih šuma d.o.o.Tomu u prilog govori i činjenica da velik broj požara nastaje u proljetnim mjesecima zbog nekontroliranog spaljivanja biljnih ostataka na poljoprivrednim zemljištima. U radu Potencijalna ugroženost mediteranske šumske vegetacije požarima,kojega su prezentirali dr. sc. RomanRosavec,prof. dr. sc. Željko Španjoli doc. dr. sc. Damir Barčićistaknuto je kako je vegetacija Mediterana po mnogo čemu specifična, pa tako i po uzročno-posljedičnoj vezi sa šumskim požarima. Kemijski sastav drveća, grmlja i prizemnog rašća od velike su važnosti za inicijalnu zapaljivost i daljnju gorivost, jer neke biljne vrste sadrže lako zapaljive tvari. Poznato je da su četinjače zbog obilja smole najlakše zapaljive. Međutim, i mediteranske tvrdolisne listače često sadrže različita eterična ulja, koja su po zapaljivosti bliska smolama, pa vazdazelene makije i garige po stupnju podložnosti požarima slijede odmah iza četinjača. Mr. Dragica ŽajaizUprave šuma podružnice Split,u radu koji nosi naslovIzgradnja na šumskom zemljištu i izdvajanje iz šumskogospodarskog područja bez naknade – prijetnja potrajnosti šuma Dalmacije,istaknula je kako se izgradnjom dionice autoceste Sveti Rok – Split (Dugopolje) dogodio značajan zahvat u prostoru koji uključuje pojas širine 60 m. Riječ je o površinama u državnom vlasništvu,koje su u prirodi šuma i šumsko zemljište. Zakon o javnim cestama (NN 100/96) propisao je da se za takve površine ne plaća naknada za prenešena prava, koja je inače utvrđena odredbama Zakona o šumama (NN 140/05). Istraživanjem je obavljeno preklapanje područja izgradnje (k.o.i k.č.z.), sukladno Rješenjima o izdvajanju, s podacima iz Programa za gospodarenje šumama. Rezultati istraživanja pokazuju da se od utvrđene naknade u iznosu od 151 696 081,40 kn propustilo podići 8492 ha novih šuma.To je u suprotnosti s temeljnim ciljevima gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj (potrajnost). Natemelju istraživanja predložena je izmjena Zakona o javnim cestama ili mogućnost osiguranja dru gih sredstava. U radu koji nosi naslov Utjecaj šume na vodni režim i zaštitu tla od erozije u slivu bujice Suvave, autori dr. sc. Vlado Topić, dr.sc. LukrecijaButorac i GoranJelić,dipl. ing. šum., sa Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita,iznijeli su podatke o oborinama, vodostajima, protokama i količinama nanosa iznesenim otjecajnim vodama sa sliva bujice Suvave. Prezentiran je pregled rezultata istraživanja za istraživačka razdoblja od 1972. do 1975. godine, od 1975. do 1993. godine te od 2003. do 2009. godine kada je ustanovljen vrlo nizak prosječni godišnji gubi 2 tak tla koji iznosi 32,3 tone ili 1,8 t/km(0,018 t/ha), što je 3,7 puta manje u odnosu na prethodno istraživačko razdoblje, kada je 58,2% površine sliva bilo pod neobraslim šumskim zemljištem. Autori dr. sc. Nenad Potočić, dr.sc. IvanSeletković i dr. sc. Tamara Jakovljević,Hrvatski šu- mar ski institut, Jastrebarsko, prezentirali su rad pod nas lovom Stanje oštećenosti sredozemnih šuma i utjecaj imisija. U radu su prezentirani rezultati procjene oštećenosti krošanja šumskih vrsta drveća na području hrvatskog Mediterana, rezultati praćenja imisija putem bioindikacije i motrenja atmosferskih taloženja (depozicije) u šumske ekosustave, zatim rezultati istraživanja vezanih za odnos osutosti krošanja i debljinskog prirasta hrasta medunca, kao i odnos osutosti krošanja i različitih stanišnih parametara. Rad pod naslovom Današnji rezultati i perspektive budućih aktivnosti pri osnivanju novih šumskih nasada na sredozemnom područjuprezentirali su dr. sc. DamirDrvodelić,prof. dr. sc. Milan Oršanići Vinko Paulić, dipl. ing. šum., sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prikazana je trenutna struktura šumskih nasada na Mediteranskom području Republike Hrvatske s obzirom na zastupljenost vrsta, površinu, dob, drvnu zalihu i prirast. Istaknuto je kako bi buduće aktivnosti valjalo usmjeriti prema istraživanjima fizioloških kriterijia kvalitete sadnica (potencijal rasta korijena, vodni turgor itd.) i utjecaju mehaničkih čimbenika (osjetljivost sadnica na oštećivanje, štetni utjecaj vađenja, dorade, klasiranja, čuvanja, transporta, tehnike ručne ili strojne sadnje) na uspjeh pošumljavanja na kršu. Autori prof. dr. sc. Igor Anić, dr.sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i IvoŠarić,dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠPSplit, prezentirali su rad pod naslovomPrirodno pomlađivanje dalmatinskog crnog bora (Pinus nigraJ. F. Arnold subsp. dalmatica /Vis./ Franco) na otoku Braču. Cilj istraživanja bio je usta noviti utjecaj stupnja sklopa na strukturu, visinski pri rast i kvalitetu mladika dalmatinskoga crnog bora. S |