DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Š. Pezdevšek Malovrh, D. G. Hodges, B. Marić, M.Avdibegović: PRIVATE FOREST OWNER EXPECTATIONS ... Šumarski list br. 11–12, CXXXV (2011), 557-566 Olson,M., 1965: The Logic of Collective Action. PezdevšekMalovrh,Š., 2010b:Vpliv institucij in Public Goods and the Theory of Groups, Har-oblik povezovanja na gospodarjenje z zasebnimi vard University Press, 176 str., Cambridge. gozdovi, (Disertacija), Biotehniška fakulteta, Oddelek za gozdarstvo. Pezdevšek Malovrh,Š., 2005: Pomen povezova nja lastnikov gozdov za razvoj podeželja (študij PezdevšekMalovrh,Š., et. al., 2011: Vloga oblik primera: Društvolastnikov gozdov mi ren ske do-povezovanja lastnikov gozdov pri sanaciji ujme line.), Gozdarski vestnik, 63(5–6): 269–280, (študij primera: Kamnik), J. Krč (ur.), Gozdarski Ljubljana. študijski dnevi 2011, Biotehniška fakulteta, Od delek za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire, Pezdevšek Malovrh,Š., 2006: Povezovanje last63– 64, Ljubljana. nikov gozdov kot ukrep za povečanje kon ku renčnosti v zasebnih gozdovih ob uvajanju Schmithüsen,F.,F.Hirsch,2010: Private forest sodobnih tehnologij, Gozdarski vestnik, 64(10): owners in Europe, ECE/TIM/SP/26, United na451– 462, Ljubljana. tions, 110 str., Geneva. PezdevšekMalovrh,Š., L. ZadnikStirn, J. Truman, D.B., 1951:The Government process: PoKrč, 2010a: Influence of property and owner-litical Interests and Public Opinion, Alfred A. ship conditions on willingness to cooperate. Šu-Knopf, 544 str., New York. marski list, 134(3–4): 139–149, Zagreb. SAŽETAK: Zbog činjenice da je više od polovice europskih šuma u privatnom vlasništvu, problematika privatnog šumoposjeda ima značajno mjesto u europskoj šumarskoj politici. Zbog političko-ekonomskih okolnosti kroz koje su prolazile zemlje jugoistočne Europe, ovom tipu vlasništva se u prethodnom razdoblju nije pridavao odgovorajući značaj. Međutim, s političkim promjenama i procesima koji su ih pratili (privatizacija, restitucija, denacionalizacija i sl.) problematika privatnog šumoposjeda postaje sve više aktualna i u ovim zemljama. Iskustva u organiziranju privatnih šumposjednika kroz interesne asocijacije različita su u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. U svrhu komparativne analize očekivanja privatnih šumoposjednika od interesnih asocijacija u ove dvije zemlje, kao i utjecaja različitih čimbenika na ta očekivanja, provedena su kvalitativna istraživanja primjenom metoda intervjuiranja slučajno izabranih ispitanika – privatnih šumoposjednika. U cilju ocjene veze između karakteristika šumoposjednika/šumoposjeda i njihovih očekivanja od interesnih asocijacija, korištena je multivarijantna logistička regresija. Očekivanja su grupirana u sedam kategorija (ovisnih varijabli) a rezultati multivarijantne logističke regresije su za svaku zemlju prikazani kroz odgovarajuće modele. Kao neovisne varijable korištene su socio-demografske karakteristike ispitanika (spol, dob i stupanj edukacije) te određene karakteristike njihovog šumoposjeda (veličina, fragmentiranost, tip vlasništva i stupanj korištenja šume). Rezultati istraživanja pokazuju da šumoposjednici u Sloveniji od interesnih asocijacija najviše očekuju informacije o tržištu šumskih drvnih sortimenata i različite vidove edukacije o gospodarenju šumama. Šumoposjednici u Bosni i Hercegovini su najviše zainteresirani za podršku u izgradnji i održavanju šumskih puteva te savjetima koji se odnose na uzgajanje šuma. Četiri modela (savjeti glede uzgajanja šuma, savjeti glede korištenja šuma, savjeti glede jačanja poduzetništva i podrška u izgradnji i održavanju šumskih puteva) su statistički značajni za slovenske šumoposjednike. U svim ovim mode- lima, stupanj edukacije kao neovisna varijabla je bio statistički značajan. U Bosni i Hercegovini je identificirano pet statistički zanačajnih modela (savjeti glede uzgajanja šuma, informacije o tržištu, savjeti glede jačanja poduzetništva, podrška u izgradnji i održavanju šumskih puteva i edukacija o gospodarenju šumama). Veličina šumoposjeda je statistički najznačajnija varijabla |