DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 33 <-- 33 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list br. 11–12, CXXXV (2011), 567-574 UDK 630* 156 RASPROSTRANJENOST I BROJNOST JAREBICE KAMENJARKE GRIVNE (Alectoris graeca Meisner) U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI DISTRIBUTIONANDABUNDANCE OF ROCK PARTRIDGE (Alectoris graeca Meisner) IN CROATIAAND BOSNIAAND HERZEGOVINA Marijan GRUBEŠIĆ*, Kristijan TOMLJANOVIĆ, Saša KUNOVAC** SAŽETAK: Utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti pojedine životinjske vrste nužno je sa stajališta više znanstvenih grana, a promatrano sa stajališta lovstva i zakonska obveza. Jarebica kamenjarka glede svojih specifičnih zahtijeva za staništem, naseljava čovjeku često teško pristupačne terene obrasle raznim degradacijskim oblicima listopadnih i crnogoričnih šuma. S obzirom da se radi o širem području nastanjenosti, koji ima veće ili manje pukotine u svojoj cjelovitosti, najmanja jedinica promatranja prisutnosti je lovište. Razvoj populacije i brojnost tijekom posljednjih pedesetak godina od kada postoje podaci o brojnosti, pokazuje velika kolebanja, pa je tako nakon II. svjetskog rata brojnost procjenjivana na oko 7 000 kljunova. Sredinom osamdesetih, kamenjarka postiže svoju najveću brojnost i prema službenim podacima ona iznosi čak 35 000 kljunova. Nakon Domovinskog rata ta brojnost iznosi tek oko 10 000 kljunova, da bi posljednjih desetak godina bio zabilježen pozitivan trend razvoja. Od početka prikupljanja podataka putem Središnje lovne evidencije (SLE), podaci o stanju fonda i odstrelu, odnosno izlučenju, puno su precizniji i egzaktniji, pa je tako za posljednju lovnu godinu 2009/2010. utvrđen matični fond od 11 231 kljuna i 5 341 kljunova u odstrelu. Razlozi kolebanja brojnosti su višestruki i međusobno isprepleteni. Kao najvažniji može se apostrofirati gubitak staništa zbog smanjenja stočnog fonda i uznapredovale sukcesije šumske vegetacije na području čitavoga areala. Osim toga, na području čitavog rasprostranjena povećana je brojnost pernatih i dlakavih predatora te za kamenjarku nepovoljna prisutnost divlje svinje. Zabilježeni porast brojnosti obećavajući je, ali i obvezujući za sve lovoovlaštenike i ine stručnjake uključene u gospodarenje kamenjarkom u budućnosti. Ključne riječi: Jarebica kamenjarka grivna, matični fond, odstrel, rasprostranjenost, lovište UVOD – Introduction Jarebica kamenjarka grivna (Alectoris graecaMei-Kod nas se još susreće i jarebica čukar (A. Chucar), snner), pripadnik poljskih koka, u lovačkom žargonu koja je mjestimično prisutna u dalmatinskom priobalju, poznata je kao kraljica krša. Jedino je grivna autohtona na otocima i uglavnom je uzgajana u kontroliranim kod nas,od nekoliko predstavnika rodaAlectoriskoja uvjetima. obitava na području Sredozemlja,Alpa, Grčke iAlba- Znanstvenom razdiobom, jarebica kamenjarka grinije teApeninskog poluotoka i Sicilije (Randi,2006). vna svrstana je u red: kokoši (Galliformes), porodicu poljskih koka (Phasianinae) i rod kamenjarki (Alecto * Prof. dr. sc. Marijan Grubešić, Kristijan Tomljanović, ris) (Frković,2004). Kod nas je raširena na području dipl. ing. šum., Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za Zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Svetošimunska 25, čitavog priobalnog dijela i otoka, nastanjuje krške ka10000 Zagreb, Hrvatska menjare obrasle slabijom ispresijecanom grmolikom ** Mr. sc. Saša Kunovac, Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet, vegetacijom, pašnjake i niske listopadne šumarke, od Lovstvo, Zagrebačka 20, Sarajevo, Bosna i Hercegovina |