DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 34 <-- 34 --> PDF |
M. Grubešić, K. Tomljanović, S. Kunovac: RASPROSTRANJENOST I BROJNOST JAREBICE KAMENJARKE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXV (2011), 567-574 razine mora pa sve do planinskih predjela južnih i zapadnih obronaka gorja primorskog i dalmatinskog zaleđa i istarskog priobalja (Vidović,1999). Jarebica kamenjarka svrstana je na crveni popis ugroženih divljih svojti i to u “NT” kategoriji (nisko ugrožene) (Radović, etal., 2003). Na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) u Hrvatskoj je strogo zaštićeno 326 vrsta ptica, a blažom kategorijom zaštite obuhvaćene su 33 vrste. Strogo su zaštićene sve gnjezdarice, kao i vrste navedene na dodacima Bernske konvencije, kojih je Republika Hrvatska potpisnica te na Dodatku I. direktive o pticama. Izuzetak predstavlja upravo jarebica kamenjarka, vrsta navedena na Dodatku I. direktive o pticama, koja je na popisu zaštićenih vrsta kao jedina vrsta koja je i divljač. Slika 1. Kamenjarka grivna ispod Alana – Sj.Velebit oko 1200 m.n.m. Figure 1Rock partridge below Alan – North Velebit 1200 meters above sea level Na temelju Zakona o lovstvu (NN 140/05) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu (NN 75/09), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meisner) svrstana je u sitnu pernatu divljač zaštićenu lovostajem. Pravilnikom o lovostaji (NN 150/05) lov na kamenjarku zabranjen je u razdoblju od 15. siječnja do 30. listopada. Posljednjih tridesetak godina na čitavom području areala primijećeno je postupno smanjivanje brojnosti i Slika 2. Kamenjarka grivna na Zelengori – oko 1700 m.n.v. Figure 2Rock partridge on Zelengora – 1700 meters above sea level negativan trend razvoja populacije ove plemenite sitne divljači (Vidović,2004). Razlozi tomu su različiti, a svakako i višebrojni,jer sinergija nekoliko negativnih čimbenika dugoročno dovodi do degradacije populacija. Svakako da u određenom trenutku pojedine go- dine, jedan od odlučujućih čimbenika opstanka može biti ključan za nastanak značajnije štete i propadanje populacije (Manios etal., 2002), međutim promatrajući dinamiku razvoja na temelju dostupnih informacija o brojnosti na širem području areala kroz posljednjih nekoliko desetaka godina, vraćamo se na tezu da je dugoročan nestanak i smanjivanje brojnosti populacija rezultiran negativnim uzročno-posljedičnim djelovanjem više čimbenika (Cattadori etal. 1999). Upravo ta ideja pratila nas je tijekom cijeloga istraživanja, navodeći nas da na svakom istraživanom lokalitetu sagledavamo sve važne čimbenike, njihovu interakciju i utjecaj na populaciju. Kako južni i jugozapadni dijelovi Bosne i Hercegovine (BiH)zajedno sa jugom hrvatske čine jedan cjeloviti dio areala kamenjarke na ovome području, to je istraživanje dijelom prošireno i na susjednu BiH. CILJEVI ISTRAŽIVANJA – Research goals O dinamici populacije početkom 20. stoljeća postoje brojne zabilježbe u lovačko-ribarskom i lovačkom vjesniku, statističkom ljetopisu, a posljednjih godina i u Središnjoj lovnoj evidenciji (SLE). Proučavanjem dostupnih podataka uočilo se da brojnosti unutar populacije po godinama flukturiraju i nisu stabilne, kako na izdvojenim lokalitetima, tako i na području cijeloga areala. Imajući na umu migraciju kamenjarke, bilo da se radi o sezonskoj, visinskoj ili uobičajenom dnevnom premiještanju (Bernard-Laurent,1991), uočene su određene poveznice između smanjenja brojnosti i nestanka sa stanišnim čimbenicima odgovornim za nastalu degradaciju (Bernard-Laurent et al, 1990;Maniosetal., 2002). Cilj ovoga rada je upravo pokušati shvatiti i objasniti poveznice i uzroke kolebanja brojnosti kamenjarke na nekome području s obzirom na težinu i opseg cijeloga istraživanja, kao i što je moguće točnije odrediti brojnost na čitavome području areala u Republici Hrvatskojte brojnost i područje rasprostranjenosti u BiH. |