DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 35     <-- 35 -->        PDF

M. Grubešić, K. Tomljanović, S. Kunovac: RASPROSTRANJENOST I BROJNOST JAREBICE KAMENJARKE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXV (2011), 567-574


MATERIJALI I METODE – Materials and methods


Za dobivanje slike o brojnom stanju i rasprostranjenosti
kamenjarke u lovištima gdje obitava, uz autore u
rad i istraživanje uključen je veći broj terenskih suradnika.
Osim korištenja podataka državnog zavoda za
statistiku, središnje lovne evidencije, iskaza brojnosti i
odstrela u literaturi,kao i brojnim stručnim glasilima,
znatna nemjerljiva količina podataka u vidu iskustava
dugogodišnjeg gospodarenja grivnom, dobivena je od
brojnih lovoovlaštenika koji gospodare grivnom na području
istraživanja. Ukratko se provođenje istraživanja
i prikupljanje podataka može podijeliti na četiri glavne
aktivnosti:


Radi dobivanja preglednih podataka o stanju i brojnosti
kamenjarke kroz povijest, analizirana je dostupna
literatura u vidu godišnjih izvještaja, lovnih
kronika ili na drugi način sumiranih i obrađenih
iskaza o brojnosti i odstrelu kamenjarke za određena
vremenska razdoblja na definiranom području.


Za dobivanje što realnije slike o trenutnom stanju
kamenjarke na terenu, županijskim lovačkim savezima
poslani su anketni upiti, koji su dalje prosljeđivani
na lovačke udruge koje gospodare lovištima u
kojima obitava kamenjarka.Anketom se osim trenutne
brojnosti i lovnoproduktivne površine (LPP),
koja je lovnogospodarskom osnovom propisana za


kamenjarku, željela dobiti i cjelokupna slika o gospodarenju
kamenjarkom kroz proteklo razdoblje,
kao i iskustva lovoovlaštenika koji su u izravnom
doticaju s istom (prilog).


Analizu podataka dobivenih iz Središnje lovne evidencije
Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva
i vodnog gospodarstva (MRRŠVG) – Uprave
za lovstvo te brojnosti prema statističkim podacima
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i
Republike Srpske (RS).


Terenske aktivnosti obuhvatile su obilazak staništa
kamenjarke na području sedam županija,na čijem
području se prostire areal kamenjarke u Hrvatskoj.
Obilaskom terena te razgovorom s lokalnim lovcima
i stručnjacima iz područja lovstva, dobiven je
uvid u problematiku gospodarenja, nekadašnje i sadašnje
stanje populacija.


Za kartiranje područja rasprostranjenosti korišteni
su podaci Središnje lovne evidencije Uprave za lovstvo
i podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede u FBiH i RS. Kartiranje rasprostranjenosti
obavljeno je korištenjemArcGis 9.2 programa, a tablična
obrada podataka rađena je Microsofe Office
Excel-om 2003.