DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Grubešić, K. Tomljanović, S. Kunovac: RASPROSTRANJENOST I BROJNOST JAREBICE KAMENJARKE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXV (2011), 567-574 RASPRAVAI ZAKLJUČCI– Discussion and conclusions Prikupljanjem i obradom dostupnih podataka, dobiven je uvid u trenutno stanje kamenjarke na području Hrvatske i BiH.Analizirajući sadašnju situaciju na području RH, brojnost kamenjarke u posljednjih nekoliko godina u u laganom je porastu. Međutim, ako se uzmu u obzir mogućnosti staništa,onda se može zaključiti da je ta brojnost još uvijek preniska (MF 1980. god = 34 710 kljunova (Vidović, 1999).Analizom propisanih odstrelnih kvota i realiziranog izlučenja (odstrel + otpad) dolazimo do saznanja da je realizacija u svim županijama (osim Istarske) daleko ispod propisa (tablica 1). Svakako da se iskazanim podacima još može pribrojiti i određena kvota koja se odstrijeli u ilegalnom lovu, ili se izgubi kao neevidentirani otpad, međutim generalno se može reći da je odstrel kamenjarke daleko ispod propisa. Uzroci takovome stanju su višebrojni i međusobno isprepleteni. Pozitivna strana takovoga stanja može se tražiti u težnji pojedinih lovoovlaštenika, koji ciljanim slabijim zahvatom u populaciju žele povećati brojnost i stabilizirati populaciju. Sumarni prikaz često puta ne daje realnu sliku, s obzirom da su neke županije sa znatno boljim stanjem od planiranog, odnosno da se u nekim lovištima brojno stanje povećalo u odnosu na plan, a u brojnim lovištima pojavila se u kojima ranije nije bila prisutna i nije stoga planirana, a sada je prisutna i prati se njena brojnost. Naglo opadanje i slabljenje populacije jarebice kamenjarke u Hrvatskojosamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća, rezultat je višebrojnih čimbenika koji su u određenim trenucima u većoj ili manjoj mjeri uzrokovali smanjivanje brojnosti. Rezultati anketeponajprije navode seobe ljudi sa selaprema urbanimsredinama, što je za sobom povuklo smanjivanje obradivih površina i smanjenje stočnog fonda. Sukcesija napuštenih poljoprivrednih i pašarenih površina, dovela je do stvaranja različitih uzgojnih oblika šumskih sastojina, čime su uvelike izgubljene produktivne površine za kamenjarku. Posljednjih godina interes za lov krznaša gotovo je u potpunosti nestao, a upravo su dlakavi predatori znača- LITERATURA Anonimus, 2005: Pravilnik o lovostaji, NN 155/05. Anonimus, 2006: Statistički ljetopis. Anonimus, 2006: Zakon o lovu, NN 140/06. Anonimus, 2009: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, NN 75/09. Anonimus, 2005: Zakon o zaštiti prirode, NN 70/05. BirdLife International: Managment Statement for the Sicilian Rock Partridge (Alectoris graeca whitakeri). Bernard-Laurent, A.1990: Mortality factors and survival rates of hybrid partridge in the French nji limitirajući čimbenik opstanka kamenjarke na nekom području (Čas,2010).Također i sadnja borovih kultura na riperane kamenjare, izuzev inicijalne faze razvoja, dala je svoj obol daljnjem nestanku pogodnih staništa. Situacija u BiH je prema prikupljenim podacima još i lošija. Naime, uzmu li se u obzir stanišne prilike i konfiguracija terena na prostorima BiH, brojnost je daleko ispod realnog kapaciteta staništa. Odstrel je mjerodavnija brojka kao pokazatelj stanja populacije nego procjena matičnog fonda, međutim podaci koji su službeni vrlo su upitni te se ne mogu uzeti kao realno ogledalo stanja na terenu. Unatoč tim brojnim negativnim trendovima u posljednjih 30–40 godina, kao što su napuštanje poljoprivrede i stočarstva, intenzivna sukcesija vegetacije, porast broja predatora, potpuna zaštita određenih vrsta predatora, posebice pernatih grabljivica, porasta broja lovaca, veća ubojitost pušaka i streljiva, promjene u pristupu gospodarenja lovištima i ini drugi izravni i neizravni čimbenici, kamenjarka se održala i opstala.Široka ekološka valencija omogućuje pridolazak od razine mora pa sve do gornje granice vegetacije na 1700 m.n.v., gdje je pronađena na Zelengori (Slika 2). Pokazala se kao prilagodljiva vrsta na novonastale uvjete (naravno do određene granice) te svojom prirodnom revitalizacijom ukazala na potrebu da joj se posveti veća pozornost i briga kod uzgoja i zaštite, ali i kod samoga lova. Jačanje populacije svakako treba na sve načine potpomognuti ponajprije prevencijom i zaustavljanjem sukcesije pašnjaka u šume. Samo savjesnost i stručnost lovaca i lovnih stručnjaka u suradnji sa svim ostalim institucijama i osobama izravno ili neizravno vezanih uz gospodarenje lovištima (šumari, izletnici, poljoprivrednici..), može dovesti do jačanjapopulacije i stabilizacije fonda kamenjarke, kako na području RH,tako i na širem prostoru BiH. – References th Alps. Trans. 19 IUGB Congress, Trondheim 1989, Norway, Vol 1: 108–116. Bernard-Laurent, A. 1991 : Structure sociale et utilization de I’espace par la Perdix rochassiere (Alectoris graeca saxatilis x Alectoris rufa rufa) :Variations saisonnieres et individuelles. Gibier Faune Sauvage 8, 1–30. Cattadori, M., I., Hudson, P., J., Merler, S., Rizzoli,A., 1999 “Synchrony scale and temporal dynamics of rock partridge alectoris graeca saxatilis populatins in the dolomites”, Jurnal of Animal Ecology, 68, 540–549. |