DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 74 <-- 74 --> PDF |
PRIZNANJA– RECOGNITION AND REWARDS PROFESORUANTI P. B. KRPANU DODIJELJENO VISOKO PRIZNANJE ZAPADNOMAĐARSKOG SVEUČILIŠTA Senat Zapadnomađarskog sveučilišta na sjednici od 6. travnja 2011. godine Odlukom br. 49/2011 dodjelio je prof. dr. sc. Anti P. B. Krpanu medalju časti s poveljom. Zapadnomađarsko sveučilište je jedno od šest državnih sveučilišta u Mađarskoj s najvećim kampusom u Sopronu te gradovima: Gyóru, Mosonmagyaróváru i Szombathely-ju. Povijesno gle dano, prema mađarskim izvorima korjeni Sveučilišta sežu u 1735. godinu, kada je car KarloVI. osnovao u Selmecbány (Schemnitz, Banská Štiavnica) Slika1. Zdesna: doc. dr. József Péterfalvi, prof. dr. habil. János Rumpf, prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, prof. dr. Béla Hórvath, doc. dr. sc. Marijan Šušnjar, prevoditelj rudarsku ško lu, koja 1760. dobiva status Kraljevske rudarske akademije. Dodavanjem šumarskih programa pre rasta u Rudarsku i šumarsku akademiju, vrlo cijenjenu u europskim razmjerima.Nakon I. svjetskog rata i uspostave Čehoslovačke, Akademija iz Selmecbánye, odnosno Banske Štiavnice prelazi u Sopron, a 1934. seli u Budimpeštu te postaje Fakultet za rudarstvo, metalurgiju i šumarstvo. Godine 1952. Šumarski se fakultet vraća iz Budimpešte u Sopron te uskoro doživljava katarzu (1956), kada velik broj nastavnika i studenata pred ruskom silom napušta Mađarsku. Zanimljivost je da utočište nalaze uVankuveru u Kanadi, gdje dozvolom kanadske vlade uspostavljaju Sopronski Šumarski fakultet na materinjem jeziku. Godine 1962. osniva se u Sopronu Sveučilište za šumarstvo i drvarsku znanost, koje 1996. prerasta u Sveučilište Sopron, a godine 2000. u Zapadnomađarsko sveučilište. Danas Zapadnoma đarsko sveučilište obuhvaća deset fakulteta i to: Šumar skifakultet,Drvarski fakultet, Fakultet za geoinformatiku, Ekonomski fakultet, Pedagoški fakultet (Sopron), Filozofski fakultet (Gyór),Agronomski fa kultet (Mosonmagyaróvár), Fakultet likovne umjetnosti, Fakultet za glazbu, odgajanje i sport i Prirodoslovni fakultet (Szombathely). Sjedište Sveučilišta je u Sopronu, a rektor je prof. dr. h. c. dr. FaragóSándor.Sve uči lište je 2003. imalo 15 000 studenata i 1 500 suradnika. Uslijedio je poziv da se to visoko sveučilišno priznanje laureatu uruči 13. rujna 2011. na velikoj cijelodnevnoj svečanosti otvaranja akademske godine 2011/2012. upriličenoj na Šumarskom fakultetu u Sopronu. Iako je, zahvaljujući odluci Znanstvenog vijeća Hrvatskog šu- Slika2.i3.Prof. dr. sc. Béla Hórvath predaje medalju časti, povelju o dodjeli medalje i ediciju o Šumarskom fakultetu Sopron |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 75 <-- 75 --> PDF |
marskog instituta Jastrebarsko, sve bilo pripremljeno za put u Sopron, nažalost, laureat zbog bolesti nije bio u mogućnosti nazočiti svečanosti i preuzeti medalju u Mađarskoj. Odlukom Šumarskog fakulteta Sopron ime novana je delegacija profesora u sastavu prof. dr. Béla Hórvath,direktor Instituta za šumsku mehanizaciju, doc. dr. József Péterfalvi,direktor Instituta za šumske ceste i prof. dr. habil. János Rumpf,profesor iskorištavanja šuma, koji su imali zadaću donijeti medalju i predaju izvršiti u Zagrebu. Shodno tome, 24. li stopada 2011. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu na prigodnoj je svečanosti uručena medalja.Voditelj svečanosti bio je izv. prof. dr. Marijan Šušnjar,prodekan za međunarodnu suradnju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon njegove uvodne riječi, prof. dr. Béla Hór vathobrazložio je tijek te razloge dodjele medalje i povelje Zapadnomađarskog sveučilišta, prenio čestitke rektora zapadnomađarskog sveučilišta prof. dr. h. c. dr. FaragóSándoraidekana Šumarskog fakulteta Sopron prof. dr.AndrásaNáhlika,nakon čega je prof. dr. sc. Anti P. B. Krpanu uz osobne čestitke predao odličja. Slika5. Povelja Zapadnomađarskog sveučilišta Sopron o dodjeli medalje časti teljice Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko. Prof. Krpan u riječima zahvalnosti, osvrnuo se na povjest dugogodišnje suradnje s kolegama sa Šumarskog fakulteta Sopron. Posebno je istakao da su na Šumarskoj akademiji u Selmecbány diplomirala 1910. i 1911. godine Slika 4. Medalja časti Zapadnomađarskog sveučilišta Sopron dvojica Hrvata, koji su ostavili duboki trag u šumarskoj struci i znanosti Hrvatske i svijeta, a radi se o prof. dr. sc. U Povelji Zapadnomađarskog sveučilišta Sopron, uručenoj s medaljom časti, navodi se kako se medalja do djelju je “kao priznanje za njegov dugogodišnjiznanstveno- istraživački rad u području šumske mehanizacije, pridobivanja drva, uporabe šumske biomase i preradbe drva, njegove djelotvorne nastavne i istraživačke surad nje sa Šumarskim fakultetom Sopron, Zapadnomađarskog sveučilišta, njegovog uvažavanja institucijeAlma Mater, njegovog primjerenog angažmana u društvenom i javnom životu, kao i njegovom uzornom ljudskom značaju”. Osim medalje i povelje, laureatu je uručena trotomna luksuzna edicija izdana 2008. godine povodom obilježavanja 200 godina Šumarskog fakulteta u Sopronu. Bilo je lijepo čuti od mađarskih kolega da je ta edicija načinjena po uzoru na četverotomnu ediciju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Slijedio je životopis prof. Krpana (u privitku ovoga teksta), koji je iznio izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar, Slika6. Čestitke ravnateljice Hrvatskog šumarskog instituta Jastre a zatim čestitarski osvrt dr. sc. Dijane Vuletić,ravna barsko, dr. sc. Dijane Vuletić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 76 <-- 76 --> PDF |
MilanuMarinovićuiprof. dr. sc. JosipuBalenu.Program je nastavljen čestitkama nazočnih kolega i rodbine te zajedničkim okupljanjem oko stola. Čestitkama našemu kolegi Krpanu ovim se putem pridružuje i Uredništvo Šumarskoga lista. Drugoga dana, 25. listopada 2011. održan je u Dotorščini sastanak rukovodstva Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije i mađarske delegacije. Raspravljalo se o daljnjoj suradnji dvaju fakulteta te srodnih zavoda. Kako je izvijestio prodekan za međunarodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar, postignuto je značajno suglasje, jer su već ranije pripremljeni za potpis ugovori o suradnji na razini dvaju Sveučilišta i na razini Fakulteta. Dogovoreni su razni oblici suradnje među poje dinim akterima sastanka prema specijalnostima. Ovim je sastankom završen program i boravak kolega iz Soprona u Zagrebu. Slika7. Fotografija laureata s delegacijom Šumarskog fakulteta Sopron, rukovodstvom Šumarskog fakulteta u Zagrebu i članovima Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije. Slijeva na desno: izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar, prodekan za međunarodnu suradnju; izv. prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, prodekan Drvnotehnološkog odjela; izv. prof. dr. sc. Tibor Pentek; doc. dr. József Péterfalvi; prof. dr. sc. Dubravko Horvat, predstojnik Zavoda za šumarsku tehniku i tehnologiju; prof. dr. Béla Hórvath, prof. dr. sc. Milan Oršanić, dekan Šumarskog fakulteta; prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan; prevoditelj; prof. dr. habil. János Rumpf, doc. dr. sc. Mario Šporčić; izv. prof. dr.Tomislav Poršinsky, Željko Šantek mag. ing. silv. Prof. dr. sc.Ante P. B. Krpan – životopis Krpan, Ante Paško Budimir, šumarski stručnjak i znanstvenik (Knin, 20.V. 1942). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Kninu, a 1968. god. diplomirao je na Šum sko-gospodarskom odjelu Šumarskog fakulteta Sve uči lišta u Zagrebu. Godine 1969. zapošljava se u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu u Odjelu za uređivanje šuma, a 1. rujna 1972. god. prelazi na Šumarski fakultet u Zagrebu, gdje započinje znanstveno-nastavnu karijeru kao asistent na Katedri za iskorištavanje šuma. Na matičnom fakultetu magistrirao je 1984. obranom rada Istraživanje upotrebljivosi traktora IMT-558 na privlačnju oblovine u uvjetima nizinskih šuma šumarije Lipovljani, a doktorirao 1992. na temiAnaliza čimbenika daljinskog transporta drva kamionima.Za izvanrednog profesora na kolegiju Iskorištavanje šuma izabran je 1993. godine, a za redovitoga 1998. Od 2006. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju. Godine 1990. preuzima dužnost predstojnika Katedre za iskorištavanje šuma, a od 1995. nadalje vodi i snažno razvija u nastavnom i znanstveno-istraživačkom smisluZavod za iskorištavanje šuma, kasniji Zavod za šumarske tehnike i tehnologije. Nadalje, od 1990. do 1996. tajnik jeZavoda za istraživanja u šumarstvuŠumarskog fakulteta u Zagrebu, putem kojega se izvodio cjelokupni znanstvenoistraživački rad Šumarskoga odjela. Uz nastavne i znanstveno-istraživačke obveze 30 godina djeluje na razvoju Nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskog fakulteta kao član Izvršnog odbora te kao zamjenik upravitelja na objektima Zalesina (Gorski kotar, 1974–1975) iVelika (Papuk, 1976–1992). Nastavno-pokusni šumski objekt Zalesinu kao upravitelj vodi i unapređuje tijekom 12 godina (1992–2004). U nastavi djeluje na dodiplomskom studiju Šumarskog fakulteta, gdje vodi kolegijeIskorištavanje šuma, na Šumarskom odsjeku iEksploatacija šumana Drvnotehnološkom odsjeku. U okviru poslijediplomskog znanstvenog studija vodi kolegije: Studij rada i vremena, Kalkulacija troškova i obračun ekonomičnosti, Racionalizacija i mehanizacija radova, Šumski proizvodi i Trgovina šumskim proizvodima, a na poslijediplomskom specijalističkom studiju kolegije: Rušenje stabala i izradba šumskih sortimenata, Proizvodi u iskorištavanju šuma i Transport drva s utovarom, istovarom i uskladištenjem.Voditelj je poslijediplomskog zanstvenog i specijalističkog studija iz Iskorištavanja šuma (1993–2005), modulnog studija Iskorištavanje šuma (2000–2005) te doktorskog studijaŠumarstvo – Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu (2005–2007) i specijalističkog studija Šumarske tehnike i tehnologije (2005–2007). Daje značajan doprinos reformama obrazovnog sustava i uvođenju novih studija na Šumarskom fakultetu u Zagrebu (Modulni studij,2000);Diplomskistudij Šumarstvo–smjer: Tehnika, tehnologija i menadžment u šumarstvu (2005); Doktorski studij – smjer: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Tehnika, tehnologija i menadžment u šumarstvu (2005); Specijalistički studij – Šumarske tehnike i tehnologije (2005).Voditelj je i mentor mnogih diplomskih i većeg broja magistarskih i doktorskih radova te član povjerenstava za obranu istih. Nakon umirovljenja na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, od 1. siječnja 2008. nastavlja rad u Hrvatskom šumarskom institutu, Jastrebarsko, u svojstvu znanstvenog savjetnika i predstojnikaZavoda za šumsku tehniku i menadžment. Na međunarodnom planu djeluje uAsocijaciji europskih nastavnika i istraživača iz područja iskorištavanja šuma i šumske tehnike (FORMEC simpozij), gdje je 1999. izabran za vicekoordinatora,u Svjetskoj udruzi šumarskih organizacija(IUFRO),kao dugogodišnji posebni suradnik njemačkog Kuratorija za šumski rad i šumarsku tehniku (KWF – Kuratorium für Waldarbeit und Forsttechnik)te kaosuradnikFAO/ILO/ECE Joint Committee.Drži predavanja naTehničkom univerzitetu u Dresdenu te na Šumarskim fakultetima uTharandtu, Brnu, Sopronu i Ljubljani. Sudjeluje aktivno na više od trideset međunarodnih skupova od kojih navodimo: IUFRO XVIIIWorld Congress, Ljubljana 1986. i Zagreb 1987., IUFROTanensymposium, Zagreb, 1990., Alpe – Jadran, Slovenija, Portorož, 1993., Langnau, Švicarska 1994., Sopron, Mađarska 1995., IUFRO XXWorld Congress, Tampere (1995, 2004), Grčka (1993), Rusija, Moskva 1996., Švedska (1998), Češka (1997, 2000), Slovačka (1992, 1997) i Slovenija (1996, 1998, 2000, 2001, 2002, 2004). Znanstveno-istraživački interes usmjerava prema više područja djelovanja u okviru iskorištavanja šumskoga bogatstva i gospodarstvenih biotehničkih postupaka. Njegovo je osnovno opredjeljenje proučavanje utjecaja terenskih, sastojinskih, tehničko-tehnoloških, ekoloških i gospodarstvenih čimbenika na mogućnost primjene, proizvodnost i prilagođenost tehnologija i tehničkih sredstava ekološkim, ergonomskim i ekonomskim zahtjevima pridobivanja drva. Kako se pretežiti dio istraživanja temelji na studiju rada i vremena te proučavanju promjenjivih i nepromjenjivih tehničkotehnoloških čimbenika proizvodnosti, takvim istraživanjima polučena je osnova za kritičku analizu modela pridobivanja drva i usmjeravanje prema bolje prilagođenim tehnologijama i svrsishodnijim tehničkim sredstvima. Osim navedenoga, istraživao je s uspjehom u području biomase, sječe stabala i izradbe šumskih drvnih sortimenata, području kakvoće drva, iskorištenja pri sječi i izradbi, istraživanjima debljine i udjela kore stabala u obujmu stabla i sortimenata, udjela bjeli i dvostruke bijeli hrasta lužnjaka, kao i drugim sličnim istraživanjima. Posebnu pozornost usmjerava prema istraživanjima bio ener getskog potencijala šumskih vrsta, proučavajući osim drveća (alepski bor, bukva obična, hrast lužnjak) i grmlje. U tom smislu 2009. organizira međunarodno znan stveno savjetovanje “Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorphafructicosa L.) u Hrvatskoj.” Među istraživačima biotehničke naracije usvaja među prvima ekološku osnovu iskorištavanja šuma. Posvećuje se istraživanjima štetnih pojava na šumskom tlu i stablima pri izvedbi radova pridobivanja drva. Nakon domovinskog rata istražuje šumske gospodarske gubitke u zonama ratnih operacija te gospodarske gubitke u preradbenim pogonima drvne industrije. Radio je na više od 35 znanstvno-istraživačkih i razvojnih projekata kao koordinator, voditelj teme ili suradnik. Sudjeluje aktivno na međunarodnom projektu FORNET, vezanom za unapređenje obrazovnih procesa u šumarstvu. Urednik je za šumarstvo opće enciklopedije Croatika, svezak I., Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, član uredničkoga vijeća časopisa Šumarski list, Drvna industrija i Radovi,član međunarodnog urednič ko ga vijeća časopisa Mehanizacija šumarstva ičasopisa Croatian Jornal of Forestry Engeenering te povremeni član uredništva časopisa Zbornik gozdarstva in lesarstva, Ljubljana. Radove objavljuje u domaćim i stranim znanstvenim časopisima i zbornicima radova s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Sudjeluje s prilozima u monografijamaŠume u Hrvatskoj(1992),Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Obična bukva (Fagus silvaticaL.)u Hrvatskojte u drugim znanstvenim i strukovnim edicijama. Samostalno ili u koautorstvu objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova te priloga u monografijama i knjigama. Sudjeluje na više od 40 domaćih znanstvenih, stručnih i obrazov nih skupova, od kojih neke inicira, organizira i vodi. Djeluje kao redoviti članAkademije šumarskih znanosti, Zagreb, te članHrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva,Hrvatskog lovačkog savezai većeg broja udruga. Predsjednik jeTehničkog odbora za norme obloga i piljenoga drva (TO 55) i Odbora za drvo (183)Hrvatskogzavoda za normeu okviru kojih radi na usklađivanju, donošenju i supstituciji domaćih normi s normama europskog normacijskog sustava (CEN, ISO). U lipnju 2007. godine, prilikom umirovljenja na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dodjeljena mu je spomen-medalja u znak zahvalnosti i priznanja za 35-godišnji doprinos razvitku i napretku Sveučilišta u Zagrebu. U travnju 2011. godine nagrađen je medaljom časti i poveljom Zapadnomađarskog sveučilišta zbog dugogodišnje uspješne suradnje sa Šumarskim fakultetom u Sopronu. Od 1. srpnja 2011. stupa u mirovinu. Time ne prekida stručnu i znanstvenu aktivnost koju, kao redovni član ostvaruje krozAkademiju šumarskih znanosti, zatim kroz Hrvatski šumarski institut, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb te kroz stručne i znanstvene objave. H.Jakovac |