DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 78 <-- 78 --> PDF |
NOVI DOKTORI ZNANOSTI NEWS DOCTORS OF SCIENCE DARIO MAJNARIĆ Dr. sc. Dario Majnarić, dipl. ing. šum., obranio je doktor ski rad pod naslovom “Kva liteta staništa i gospodarski ka pacitet smeđeg medvjeda (Ursus arctosLIN- NAEUS, 1758) na području Gorskog kotara”. Doktorski rad obranjen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, pred povjerenstvom: prof. dr. sc. Marijan Grubešić–predsjednik, izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec–mentor, član i prof. dr. sc. ĐuroHuber,Veterinarski fakultet – član. Dario Majnarić rođen je u Rijeci 7. siječnja 1957. godine. U Delnicama je završio osnovnu školu (1971.) i gimnaziju (1975.). Na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao se kao redoviti student akademske go- dine 1975./1976., a diplomirao je 12. travnja 1985. go- dine iz predmeta Šumske komunikacije kod mentora prof. dr. sc. Ive Kneževića. Nakon završenog studija od 1. srpnja 1985. godine počeo je raditi kao pripravnik u Primorsko-goranskom šumskom gospodarstvu, Odjelu za uređivanje šuma, gdje radi do veljače 1994. godine.Tada prelazi u Proizvodni odjel Uprave šuma Delnice,gdje radi kao stručni suradnik za lovstvo. Odjel za lovstvo osniva se 1996. godine, te postaje rukovoditelj odjela na kojoj funkciji je i danas. Radeći 13 godina na poslovima lovstva stekao je iskustvo u gospodarenju divljači, a uvidjevši veliku biološko-ekološku i gospodarsku vrijednost smeđeg medvjeda, intenzivnije se posvetio istraživanju te vrste, budući da je Uprava šuma podružnica Delnice danas vodeći lovoovlaštenik u Hrvatskoj u gospodarenju smeđim medvjedom. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavio 8 znanstvenih radova te brojne znanstveno-popularne članke u stručnim lovačkim glasilima. Sudjelovao je na jednom domaćem i tri inozemna znanstvena skupa, a kao suradnik radio je na sedam znanstvenih projekata koji se bave velikim zvijerima. Isto tako se mora naglasiti kako je kolega Majnarić i koautor Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, koji je završen 2008. godine. Akademske godine 1993./1994. upisao je poslijediplomski znanstveni studij, smjer Lovstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te obranio magistarski rad 11. veljače 2005.godine, pod mentorstvom prof. dr. sc. Marijana Grubešića. Naslov magistarskog rada bio je “Značaj gospodarenja smeđim medvjedom (Ursus arctosL.) u Gorskom kotaru za stabilnost i strukturu populacije”. Nakon obranjenog magistarskog rada, uvidjevši potrebu detaljnijeg istraživanja ove vrste, kolega Majnarić, Fakultetskom vijeću Šumarskog fakulteta podnosi zamolbu za ocjenu uvjeta stjecanja doktorata znanosti izvandoktorskog studija i odobrenje teme doktorskog rada, koja mu je i odobrena od strane Senata Sveučilišta u Zagrebu, 15. svibnja 2007. godine. Doktorski rad kolege Majnarića rezultat je dugogodišnjeg sustavnog istraživanja smeđeg medvjeda na području Gorskog kotara, podijeljen je u 7 temeljnih poglavlja, a sadrži 272 stranice, 97 grafikona, 45 slika, 71 tablicu te 330 podataka korištene literature. U nenumeriranom dijelu disertacije, osim poglavlja u kojemu se autor zahvaljuje svim osobama koje su mu pomogle u izradi disertacije, nalazi se i poglavlje u kojemu je dana informacija o mentoru te sažetak doktorskog rada na hrvatskom i na engleskom jeziku. U poglavlju “Uvod”, autor se osvrće na problematiku bonitiranja staništa s posebnim osvrtom na određivanje kvalitete staništa medvjeda. Proučivši brojne radove koji se bave ovom problematikom, autor različite tehnike određivanja prikladnosti staništa dijeli u četiri temeljna pristupa (profile ili envelope metoda, regresijski modeli kod kojih pseudo odsutnost predstavlja stvarnu odsutnost, “used-available”modeli i modeliranje mnoštva) te za svaki daje kritički osvrt. U poglavlju “Cilj istraživanja”, ukazuje se na važnost izrade regresijskog modela koji će poslužiti za va- Povjerenstvo za obranu – slijeva: K. Krapinec, M. Grubešić, Đ. Huber. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 79 <-- 79 --> PDF |
lorizaciju stanišnih čimbenika bitnih za obitavanje sme đeg medvjeda. Pri tome autor luči tri tipa ulaznih čim benika: parametri vrste, parametri staništa i parametri utjecaja čovjeka. Poglavlje “Materijal i metode” sadrži pregled stanišnih čimbenika Gorskog kotara, ali daje i demografske parametre s posebnim osvrtom na problem depopulacije stanovništva. U nastavku poglavlja daje se rezime dosadašnjih rezultata istraživanja ove vrste u svijetu, s osvrtom na prehranu, genetiku,kao i povijesni prikaz gospodarenja medvjedom na istraživanom području. Poglavlje završava opisom znanstvenih metoda koje su korištene u ovome radu,s težištem na kvantificiranje zaklonskog čimbenika i izučavanje prehrane smeđeg medvjeda. U posebnom potpoglavlju dan je opis telemetrijskih metoda, kojima su prikupljeni podaci o kretanjima medvjeda na području Slovenije i Gorskog kotara, a koji su u kasnijim poglavljima poslužili za izračun preferabilnosti staništa. Rezultati istraživanja testirani su sofisticiranim statističkim testovima (analiza varijance, neparametarski testovi, višestruka regresija te klasterska analiza), čija primjena uvelike olakšava odlučivanje koji od čimbenika staništa treba odbaciti, a koji je ključan za obitavanje smeđeg medvjeda. Specifičnost ove disertacije je korištenje trofejnih vrijednosti krzna smeđeg medvjeda, kao zavisne varijable, koja se u biologiji vrlo rijetko koristi, ali u Hrvatskoj je vrlo vrijedan parametar, budući da postoji kontinuitet u obveznom ocjenjivanju trofeja od preko 40 godina. Pri tome su korištene trofejne vrijednosti 165 krzna medvjeda, stečenih u razdoblju od 1997./1998. do 2009./2010. u 18 lovišta na području Gorskog kotara. Od ukupno 27 ulaznih varijabli model višestruke regresije je izlučio njih 7 (broj naselja na 1 000 ha lovišta s 11 do 50 stanovnika, broj naselja na 1 000 ha lovišta sa 101 do 500 stanovnika, broj naselja na 1 000 ha lovišta s 1 001 do 5 000 stanovnika, duljina autocesta u lovištu, duljina pruge u lovištu, prosječno godišnje izlaganje animalne hrane i ploština brdskih bukovih šuma u lovištu). S obzirom na regresijsku jednadžbu na području Gorskog kotara,za smeđeg je medvjeda moguće izdvojiti 3 bonitetna razreda. Prvi bonitetni razred čine lovišta s iznadprosječnim trofejnim vrijednostima i količinom izložene animalne hrane, uz istodobno ispodprosječne gustoće naselja. Gustoća autocesta i pruga imaju ispodprosječne vrijednosti. Drugi bonitetni razred čine lovišta s prosječnim trofejnim vrijednostima, velikom gustoćom malih naselja, prosječnom gustoćom autocesta i pruga te ispodprosječnim izlaganjem animalne hrane. Treći bonitetni razred čine lovišta s ispodprosječnim trofejnim vrijednostima i gustoćom malih naselja, te velikom gustoćom autocesta i pruge. Prihrana, udio brdskih bukovih šuma i gustoća srednje velikih naselja imaju prosječne vrijednosti. U poglavlju “Rasprava” na 65 stranica dan je osvrt na dosadašnja istraživanja utjecaja pojedinih stanišnih čimbenika,pri čemu se dio njih do sada pogrešno tu- mačio u operativi. Kao tipičan primjer može se navesti u zapadnoj Europi prihvaćeno mišljenje o negativnom utjecaju šumskih cesta na kvalitetu staništa ove vrste. Kolega Majnarić je uspio dokazati kako duljina šumskih cesta predstavlja pozitivan čimbenik staništa glede obitavanja smeđeg medvjeda. Pri tome se kao izrazito negativni čimbenici ističu autoput, željeznička pruga te gustoća naseljenosti. Rezimirajući rezultate svog istraživanja dr. sc. Dario Majnarić predlaže određivanje godišnje odstrjelne kvote na bazi mogućeg godišnjeg izlučenja trofejne vrijednosti, a ne broja grla. Ta minimalna odstrjelna kvota za Gorski kotar godišnje bi trebala iznositi 5 000 CIC točaka. Pristupnik je razvio regresijske modele korekcije odstrjelne kvote, prema kojima bi sadašnja odstrjelna kvota trebala iznositi gotovo dvostruko više točaka od minimalne. Za izradu ovog modela korišteni su podaci o odstrjelu medvjeda u proteklih 29 lovnih godina (od 1981. do 2009. godine), odnosno trofejne vrijednosti 355 trofeja krzna smeđeg medvjeda. Sve tvrdnje u potvrđene vrlo egzaktnim statističkim testovima. Određivanje kapaciteta staniša, bilo da se radi o lovom gospodarenju ili upravljanju populacijama divljih životinja, vrlo je bitna sastavnica gospodarenja prostorom. Za divljač je procjena staništa za svaku vrstu obavezni dio zakonom propisanih planskih akata. S druge strane, kod ostalih životinjskih vrsta, iako nije zakonska obveza, poznavanje kvalitete staniša od ključne je važnosti glede procjene dinamike populacije, bilo da se radi o vrstama koje su progresiji ili regresiji u bilo kojem planu upravljanja. Usprkos tomu, modeli određivanja kapaciteta staništa još uvijek nisu optimalno riješeni. Kod smeđeg medvjeda već je preko 20 godina u operativi uvriježeno, a u zakonskoj podlozi i propisano, cijelo područje obitavanja ove vrste u Hrvatskoj smatrati jednim bonitetnim razredom. Nadalje, odstrjelna kvota često se puta propisuje i određuje na temelju proizvoljnih kriterija. Iako je u SAD-u od strane državne agencije (US Wildlife service) izdano uputstvo za procjenu kvalitete staništa smeđeg medvjeda, isto nije u potpunosti primjenjivo za hrvatska staništa,budući da se neke navike, posebice prehrambene, ali i stanišne prilike, znatno razlikuju. Kao još jedna bitna razlika nameće se srednjeeuropska koncepcija lovnog gospodarenja koja podrazumjeva intenzivnu prihranu te dobro organiziranu lovočuvarsku službu. Nadalje, u spomenutim uputama kvaliteta stojbine za medvjeda procjenjuje se i time može dovesti do subjektivnih ocjena svih stručnjaka, posebice mladog kadra koji još nema dovoljno iskustva. S druge strane, određivanje limitirajućih čimbenika za obitavanje još nekih životinjskih vrsta (uključujući i medvjeda) uklju |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 80 <-- 80 --> PDF |
čuje i tzv. “mišljenje stručnjaka”, koje također u sebi sadrži veliku subjektivnost u procjeni staništa, odnosno precjenjivanje ili podcjenjivanje važnosti pojedinog stanišnog čimbenika. Pri tomu, dobar dio čimbenika nikada nije valoriziran na znanstveno adekvatan način. Temeljni problem u određivanju čimbenika staništa jest izbor zavisne varijable, odnosno parametra životinjske vrste koji bi predstavljao reprezentativnu značajku za diskriminiranje ili favoriziranje pojedinog čimbenika. U ovoj disertaciji pristupnik se odlučio za varijablu “trofejna vrijednost”, odnosno njenog indeksa “ostvarena trofejna vrijednost po jedinici površine“ (1 000 ha). Već otprije je bilo radova koji su važnost pojedinih stanišnih čimbenika pokušali testirati preko podataka iz odstrjela,bilo da se radi o trofejnim vrijednostima (dvopapkari) ili realiziranom odstrjelu (europski zec –Lepus euopaeus). Međutim, kod smeđeg medvjeda to do sada nije primijenjeno. Pristupnik je primjenom modela višestruke regresije dokazao koliko su staništa artificijelna, ma koliko nam se ona u potpunosti činila prirodnima, ali i prednost dominalnog sustava lova u odnosu na patentni kakav se primjenjuje u većini anglosanksokskih zemalja (napose u SAD-u). S druge strane treba uzeti u obzir i činjenicu kako je smeđi medvjed s komercijalne strane vrlo zanimljiva vrsta te veći dio lovoovlaštenika lovnim turizmom ostvaruje određeni prihod koji može upotrijebiti za produljenje zakupa lovišta. Model raspodjele odstrjelne kvote, predložen u ovome radu ne diskriminira niti jedno lovište, a može poslužiti i za izradu modela “prekrojavanja” granica lovišta,pri čemu se može izračunati da li pojedino lovište gubi ili dobiva oduzimanjem ili dodavanjem dijela lovišta. Drugi izvorni doprinos kvaliteti gospodarenja je određivanje odstrjelne kvote na bazi moguće količine trofejne vrijednosti (CIC točke). Ovime se postiže bolje praćenje kvalitativnog stanja jedinki te se smanjuje pogreška koja nastaje pri utvrđivanju brojnog stanja ove vrste. Doktorski rad kolege Daria Majnarića izvorno je autorsko djelo.Autor je pokazao zavidnu razinu korištenja GIS programa te metoda statističke analize. Rad predstavlja velik doprinos u valoriziranju lovnog gospodarenja, koje je od dijela bioloških stručnjaka u zemlji i inozemstvu još uvijek shvaćeno negativno. Vrlo egzaktnim brojčanim argumentima naglašava se pozitivna važnost ljudskog utjecaja na dinamiku populacije divljih životinja. I konačno, rad je još jednom potvrdio da je Hrvatska na svjetskoj ljestvici zemalja u kojima lovno gospodarenja predstavlja tradicionalno važno mjesto u ruralnom razvoju, glede uzgoja smeđeg medvjeda vrlo visoko kotira, a što predstavlja ključan argument kako je gospodarenje najbolji oblik zaštite bilo koje životinjske vrste. Iskreno čestitamo novom doktoru znanosti, sa željom da njegovi argumenti dopru i do ostalih interesnih skupina te osvijeste javnost i pokrenu je na pozitivno mišljenje o šumarstvu i lovstvu. Mentor: Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec OBLJETNICE – ANNIVERSARIES 60 GODINAŠUMARIJE VRBOVEC Veliki je događaj kad jedna šumarija navrši šezdeset godina postojanja, to nitko ne spori. Radi se o samo šezdeset godina - a znamo da imamo šumarija koje obilježavaju gotovo 250 godina kontinuiranoga rada. Isto tako to je jedna šumarija - a znamo da ih ima oko 170 u Hrvatskoj. No, kad se povodom šezdesetog rođendana ŠumarijeVrbovec pojavi izdanje gornjega naslova, onda je to itekako velika stvar, jer Verba volant, scripta manent vrijedi i danas, bez obzira na sva tehnologijska čuda koja nas okružuju. Imati monografiju ovakvoga opsega, sadržaja i izgleda, privilegija je koju nemaju ni mnoga šumska gospodarstva, a kamoli šumarije. Dakle, vrijedni ljudi ŠumarijeVrbovec i njihovi vrijedni suradnici i prijatelji,osmislili su i povodom obljetnice Šumarijea krajem Međunarodne godine šuma, monogra |