DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 80 <-- 80 --> PDF |
čuje i tzv. “mišljenje stručnjaka”, koje također u sebi sadrži veliku subjektivnost u procjeni staništa, odnosno precjenjivanje ili podcjenjivanje važnosti pojedinog stanišnog čimbenika. Pri tomu, dobar dio čimbenika nikada nije valoriziran na znanstveno adekvatan način. Temeljni problem u određivanju čimbenika staništa jest izbor zavisne varijable, odnosno parametra životinjske vrste koji bi predstavljao reprezentativnu značajku za diskriminiranje ili favoriziranje pojedinog čimbenika. U ovoj disertaciji pristupnik se odlučio za varijablu “trofejna vrijednost”, odnosno njenog indeksa “ostvarena trofejna vrijednost po jedinici površine“ (1 000 ha). Već otprije je bilo radova koji su važnost pojedinih stanišnih čimbenika pokušali testirati preko podataka iz odstrjela,bilo da se radi o trofejnim vrijednostima (dvopapkari) ili realiziranom odstrjelu (europski zec –Lepus euopaeus). Međutim, kod smeđeg medvjeda to do sada nije primijenjeno. Pristupnik je primjenom modela višestruke regresije dokazao koliko su staništa artificijelna, ma koliko nam se ona u potpunosti činila prirodnima, ali i prednost dominalnog sustava lova u odnosu na patentni kakav se primjenjuje u većini anglosanksokskih zemalja (napose u SAD-u). S druge strane treba uzeti u obzir i činjenicu kako je smeđi medvjed s komercijalne strane vrlo zanimljiva vrsta te veći dio lovoovlaštenika lovnim turizmom ostvaruje određeni prihod koji može upotrijebiti za produljenje zakupa lovišta. Model raspodjele odstrjelne kvote, predložen u ovome radu ne diskriminira niti jedno lovište, a može poslužiti i za izradu modela “prekrojavanja” granica lovišta,pri čemu se može izračunati da li pojedino lovište gubi ili dobiva oduzimanjem ili dodavanjem dijela lovišta. Drugi izvorni doprinos kvaliteti gospodarenja je određivanje odstrjelne kvote na bazi moguće količine trofejne vrijednosti (CIC točke). Ovime se postiže bolje praćenje kvalitativnog stanja jedinki te se smanjuje pogreška koja nastaje pri utvrđivanju brojnog stanja ove vrste. Doktorski rad kolege Daria Majnarića izvorno je autorsko djelo.Autor je pokazao zavidnu razinu korištenja GIS programa te metoda statističke analize. Rad predstavlja velik doprinos u valoriziranju lovnog gospodarenja, koje je od dijela bioloških stručnjaka u zemlji i inozemstvu još uvijek shvaćeno negativno. Vrlo egzaktnim brojčanim argumentima naglašava se pozitivna važnost ljudskog utjecaja na dinamiku populacije divljih životinja. I konačno, rad je još jednom potvrdio da je Hrvatska na svjetskoj ljestvici zemalja u kojima lovno gospodarenja predstavlja tradicionalno važno mjesto u ruralnom razvoju, glede uzgoja smeđeg medvjeda vrlo visoko kotira, a što predstavlja ključan argument kako je gospodarenje najbolji oblik zaštite bilo koje životinjske vrste. Iskreno čestitamo novom doktoru znanosti, sa željom da njegovi argumenti dopru i do ostalih interesnih skupina te osvijeste javnost i pokrenu je na pozitivno mišljenje o šumarstvu i lovstvu. Mentor: Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec OBLJETNICE – ANNIVERSARIES 60 GODINAŠUMARIJE VRBOVEC Veliki je događaj kad jedna šumarija navrši šezdeset godina postojanja, to nitko ne spori. Radi se o samo šezdeset godina - a znamo da imamo šumarija koje obilježavaju gotovo 250 godina kontinuiranoga rada. Isto tako to je jedna šumarija - a znamo da ih ima oko 170 u Hrvatskoj. No, kad se povodom šezdesetog rođendana ŠumarijeVrbovec pojavi izdanje gornjega naslova, onda je to itekako velika stvar, jer Verba volant, scripta manent vrijedi i danas, bez obzira na sva tehnologijska čuda koja nas okružuju. Imati monografiju ovakvoga opsega, sadržaja i izgleda, privilegija je koju nemaju ni mnoga šumska gospodarstva, a kamoli šumarije. Dakle, vrijedni ljudi ŠumarijeVrbovec i njihovi vrijedni suradnici i prijatelji,osmislili su i povodom obljetnice Šumarijea krajem Međunarodne godine šuma, monogra |