DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 80     <-- 80 -->        PDF

čuje i tzv. “mišljenje stručnjaka”, koje također u sebi
sadrži veliku subjektivnost u procjeni staništa, odnosno
precjenjivanje ili podcjenjivanje važnosti pojedinog
stanišnog čimbenika. Pri tomu, dobar dio čimbenika nikada
nije valoriziran na znanstveno adekvatan način.


Temeljni problem u određivanju čimbenika staništa
jest izbor zavisne varijable, odnosno parametra životinjske
vrste koji bi predstavljao reprezentativnu značajku
za diskriminiranje ili favoriziranje pojedinog čimbenika.
U ovoj disertaciji pristupnik se odlučio za varijablu
“trofejna vrijednost”, odnosno njenog indeksa “ostvarena
trofejna vrijednost po jedinici površine“ (1 000 ha).
Već otprije je bilo radova koji su važnost pojedinih stanišnih
čimbenika pokušali testirati preko podataka iz
odstrjela,bilo da se radi o trofejnim vrijednostima (dvopapkari)
ili realiziranom odstrjelu (europski zec –Lepus
euopaeus). Međutim, kod smeđeg medvjeda to do sada
nije primijenjeno. Pristupnik je primjenom modela višestruke
regresije dokazao koliko su staništa artificijelna,
ma koliko nam se ona u potpunosti činila prirodnima, ali
i prednost dominalnog sustava lova u odnosu na patentni
kakav se primjenjuje u većini anglosanksokskih zemalja
(napose u SAD-u).


S druge strane treba uzeti u obzir i činjenicu kako je
smeđi medvjed s komercijalne strane vrlo zanimljiva
vrsta te veći dio lovoovlaštenika lovnim turizmom
ostvaruje određeni prihod koji može upotrijebiti za produljenje
zakupa lovišta. Model raspodjele odstrjelne
kvote, predložen u ovome radu ne diskriminira niti
jedno lovište, a može poslužiti i za izradu modela “prekrojavanja”
granica lovišta,pri čemu se može izračunati
da li pojedino lovište gubi ili dobiva oduzimanjem
ili dodavanjem dijela lovišta.


Drugi izvorni doprinos kvaliteti gospodarenja je
određivanje odstrjelne kvote na bazi moguće količine
trofejne vrijednosti (CIC točke). Ovime se postiže bolje
praćenje kvalitativnog stanja jedinki te se smanjuje pogreška
koja nastaje pri utvrđivanju brojnog stanja ove
vrste.


Doktorski rad kolege Daria Majnarića izvorno je
autorsko djelo.Autor je pokazao zavidnu razinu korištenja
GIS programa te metoda statističke analize. Rad
predstavlja velik doprinos u valoriziranju lovnog gospodarenja,
koje je od dijela bioloških stručnjaka u
zemlji i inozemstvu još uvijek shvaćeno negativno.
Vrlo egzaktnim brojčanim argumentima naglašava se
pozitivna važnost ljudskog utjecaja na dinamiku populacije
divljih životinja. I konačno, rad je još jednom potvrdio
da je Hrvatska na svjetskoj ljestvici zemalja u
kojima lovno gospodarenja predstavlja tradicionalno
važno mjesto u ruralnom razvoju, glede uzgoja smeđeg
medvjeda vrlo visoko kotira, a što predstavlja ključan
argument kako je gospodarenje najbolji oblik zaštite
bilo koje životinjske vrste.


Iskreno čestitamo novom doktoru znanosti, sa željom
da njegovi argumenti dopru i do ostalih interesnih
skupina te osvijeste javnost i pokrenu je na pozitivno
mišljenje o šumarstvu i lovstvu.


Mentor:
Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec


OBLJETNICE – ANNIVERSARIES
60 GODINAŠUMARIJE VRBOVEC


Veliki je događaj kad jedna šumarija navrši šezdeset
godina postojanja, to nitko ne spori. Radi se o samo šezdeset
godina - a znamo da imamo šumarija koje obilježavaju
gotovo 250 godina kontinuiranoga rada. Isto tako
to je jedna šumarija - a znamo da ih ima oko 170 u Hrvatskoj.
No, kad se povodom šezdesetog rođendana ŠumarijeVrbovec
pojavi izdanje gornjega naslova, onda je
to itekako velika stvar, jer Verba volant, scripta manent
vrijedi i danas, bez obzira na sva tehnologijska čuda
koja nas okružuju. Imati monografiju ovakvoga opsega,
sadržaja i izgleda, privilegija je koju nemaju ni mnoga
šumska gospodarstva, a kamoli šumarije.


Dakle, vrijedni ljudi ŠumarijeVrbovec i njihovi vrijedni
suradnici i prijatelji,osmislili su i povodom obljetnice
Šumarijea krajem Međunarodne godine šuma, monogra




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 81     <-- 81 -->        PDF

fiju i istodobno spomenicu pod naslovom60 godina Šumarije
Vrbovec 1951–2011.Radi se o velebnom, avrlo lijepom
i vrijednom izdanju o Šumariji. Negovori se ovdje
samo o Šumariji,već o prostoru i vremenu u kojemu je
Šumarija djelovala,o ljudima koji su u Šumariji djelovali
i onima koji su sa Šumarijom surađivali. Bili oni osnovci
sa svojimosebujnim viđenjem šume, priznati umjetnici
ili vrhunski šumarski znanstvenici.


Knjigu su u osnovi izradili djelatnici Šumarije pod
uredničkim vodstvom upravitelja ĐureKauzlarića i
tehničkim vodstvom Željka Gubijana, uz kvalitetan doprinos
desetak vanjskih suradnika i autora. Izdavač su
Hrvatske šume UŠPBjelovar,uz pomoć Hrvatskog šumarskog
društva.Kako bi izdanje bilo još bolje,valja
dodati da su svi tekstovi uređeni pod nadzorom jezične
savjetnice profesorice BrankeTafre, vrhunske poznavateljce
hrvatske šumarske terminologije. Cijelu knjigu likovno
je oblikovao akademski slikarAntunKrešić,a
tiskala ju je tiskara Repro-Color, s kojom smo iznimni
zadovoljni.


Format knjige je28 x 22 cm, tvrdi uvez, tiskana u višebojnom
tisku na kvalitetnom papiru. Opseg je 240
stranica.Ukupno je u knjizi obuhvaćeno 68 radova,ali i
320 fotografija, 4 tablice, 10 grafikona, 4 karte i 24 preslike
starih dokumenata i karata.Valja napomenuti da
je, osim znatnog broja vrhunskih, umjetničkih autorskih
fotografija, u knjizi po prvi puta sakupljen i veći broj
dokumentarnih fotografija iz povijesti Šumarije, izvorno
često slabe kvalitete imalih formata, koje su znalački
obrađene.


Sadržaj je svrstanu četiri poglavlja.
Na početku, u poglavljuPrigodno o Šumariji Vrbovec,
uvršten su i pozdravni tekstovi resornog ministra
(također Vrbovčana) Božidara Pankretića, predsjednika
uprave Hrvatskih šuma Darka Vuletića, voditelja
UŠPBjelovar StjepanaIvezića,predsjednice




ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 82     <-- 82 -->        PDF

ogranka HŠD Bjelovar Marine Mamić. Poglavlje
zaključuju nadahnuti i sveobuhvatni uvodni tekst akademika
Slavka Matića o vrbovečkim šumama, šumarstvu
i znanstveno-stručnoj suradnji, a potom i
emotivan, ali i opsežan tekst barda vrbovečkog šumarstva
Tomislava Starčevića, pod naslovom Jednom
vremenu na čast i spomen.


Drugo poglavlje pod naslovomŠumarija Vrbovec u
prostoru i vremenu, objedinjuje ozbiljne tekstove vanjskih
stručnjaka i znanstvenika, kao i unutarnjih stručnih
snaga, koji zajedno smještaju Šumariju u okvire u kojima
je nastajala i djelovala. Ovdje ćemo naći i značajan
povijesno-geografski prikazVrbovca i njegova prostora,
profesorice Nade Kušić, značajan doprinos Đure
Kauzlarića opovijesnom razvoju Šumarije, ali i njenih
predčasnica, a potom i detaljne prikaze Šumarije u
cjelini,ali i po gospodarskim jedinicama, koje su pripremili
sadašnji revirnici ŽeljkoGubijan,FranjoŠimunek,
NadaKučan iBernardaPasariček.Slijedi tu
još petnaestak tekstova koji Šumariju i šumarstvo smještaju
u kontekst njezina djelovanja,koje su pripremili
znanstvenici Hrvatskoga šumarskog instituta. Oni su
dobar dio svojih istraživanja proveli upravo na prostorima
Šumarije – obilježja tala, vodni odnosi, prirodna
obnova hrasta, zaštita šuma. Sve to je opet oplemenjeno
i upotpunjeno prilozima šumarskih stručnjaka koji se
bave klimom, biljnim zajednicama, rijekama i zaštićenim
objektima, lovstvom i privatnim šumama, ali i čuvenom
vrbovečkom školom šumske cestogradnje,koju
je osmislio upravitelj Motal.


Nakon ovih nazovimo “ozbiljnih”, slijedi poglavlje s
raznordnim, ali malo slobodnijim materijalima,koje je
već pri imenovanju zadalo dosta problema uredništvu.
Vjerujemo da je naslovŠuma – nadahnuće stručnomu i
umjetničkomu,dobro pogođen i danavješćujeo čemu se
tu radi.Teme su od ljubavi do vina (prvi rad je S ljubavlju
su započeli … a jedan od posljednjih Tebi, vino!) a između
njih ima i dokumentarističkih prikaza o vuglenicama,
mostovima i vodenicama, ponovno poneki osvrt
na prošlost šumarenja i spomen npr. na očeve i njihovu
djecu koji su radili u Šumariji, a sve je to isprepleteno
poetskim radovima učenika lokalnih osnovnih škola i
etabliranih šumarskih pjesnika, likovnom i umjetničkofotografskom
interpretacijom šuma i drveća. Poglavlje
zaključuje reprezentativni izbor fotografija vrbovečkih
šumara,koji svake godine polučuju zapažen uspjeh na
međunarodnoj manifestacijiŠuma okom šumara.


Konačno, u posljednjem poglavljuŠumarija Vrbovec
– ljudi i dokumentisakupljena je faktografska gra đa
iz života Šumarije, gdje su životopisi svih šest
upra vitelja, popisi svih inženjera,pa i svih zaposlenika
Šumarije, a tu je i djelomičan prijepis iz Šumske kronike,
kao i preslike nekih dokumenatai novinskih članaka
– sve u vezi sradom Šumarije.


Monografija60 godina ŠumarijeVrbovecotisnuta
je u tisuću primjeraka i distribuirana brojnim ustanovama
i još brojnijim prijateljima šumarstva i Šumarije.
Isto tako, dostupna je i u modernom digitalnom obliku
na internetskim stranicama Hrvatskog šumarskog društva.
Javnosti je predstavljena u nastavku lijepe i opet
ukusno organizirane proslave šumarijskog rođendana


25. studenoga 2011.
Velik broj uzvanika (slika 1. i 4.) pozdravio je gradonačelnikVrbovca,
a upravitelj šumarije Đuro Kauzlarić
(slika 2.) upoznao ih je s poviješću, sadašnjim stanjem i
djelatnošću Šumarije, navodećio samo dio mnogobrojnih
aktivnosti, suradnje i domaćinstava broj nim međunarodnim
i domaćim stručnim delegacijama (uključivši
i IUFRO dva puta), znanstvenim istraživanjima te studentskim
terenskim nastavama. Spomenuo je i brojna
priznanja kojih Šumariji nikad nije manjkalo.
Akademik Slavko Matić osvrnuo se na stručna
gledišta gospodarenja hrastovim šumama i naglasio da
se ovdje desetljećima provode stručni uzgojni zahvati,
koji su od dobrih šuma učinili gotovo idealne. Uslijedila
su daljnja svečarska ali i stručna izlaganja MiroslavaHarapina
(slika 3.),Tomislava Starčevića,
PetraJurjevića,predsjednika HŠD i IgoraAnića,
u ime dekana i nastavnika Šumarskog fakulteta. Skup
su pozdravili i Tomislav Krnjak, Milan Glavaš i
Dijana Vuletić uime Hrvatskog šumarskog instituta,
DamirFelak uime uprave Hrvatskih šuma, a zaključio
voditelj UŠPBjelovar StjepanIvezić.
Samo predstavljanje monografije (slika 3.) predvodio
je njen urednik ĐuroKauzlarić,aotehničkoj izvedbi
knjige, posebice o fotografskom dijelu tehnički
urednik Željko Gubijan.Ivan Pilaš imao je zadaću
ponešto reći o znanstvenom segmentu monografije, a
profesorica Branka Tafra pohvalila je još jednom šu-
mare kao struku s vrlo razvijenom stručnom terminologijom,
koja je i u knjizi dosljedno provedena.
Svečanost je vodio ŽeljkoŠtefanović,koji ju je
uljepšao čitajući stihove iz knjige, a sve skupa decen


tno je oplemenjeno glazbenom podrškom mladih muzičarki
iz Osnovne glazbene škole uVrbovcu.


Branko Meštrić