DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 84 <-- 84 --> PDF |
U svome opširnom izlaganju, dekan nas je informirao kolege koje nismo vidjeli dugi niz godina, te na naše o promjenama u načinu izvođenja nastave u skladu s europskim standardima. Teško je usporediti ono vrijeme kada smo mi studirali, s mogućnostima koje u obrazovanju pruža današnji Šumarski fakultet. U to smo se uvjerili obilazeći kabinete, laboratorije, zbirku uzoraka, knjižnicu, učionice i sportsku dvoranu. Poslije boravka na Fakultetu i zahvale dekanu na srdačnome prijemu, otišli smo na zajednički ručak, gdje smo evocirali uspomene na dane našega studiranja, na profesore, koji su u tadašnjim okolnostima pronosili na nas svoje znanje i iskustvo, i tako nam omogućili da damo našemu šumarstvu svoj doprinos. Posebno nam je drago da je postignut toliki napredak glede organizacije i izgradnje novih prostora Fakulteta, što će sigurno dati dodatni pozitivni impuls napretku šumarske struke. Frane Grospić KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) Mr. Domagoj Križaj KAKO UŠTEDJETI NATROŠKOVIMA ŠTETAOD DIVLJAČI? Kao i u većini zemalja lovstvo je u Hrvatskoj gospodarska grana, a lovoovlaštenici interesna skupina koja traži svoje mjesto u prostoru. Ono je najčešće već rezervirano za ostale primarne djelatnosti,stoga lovcu-praktičaru ne ostaje mnogo mjesta za proizvodnju. Posljedica ovakvoga stanja uglavnom je negativan stav drugih “primarnih” interesnih skupina prema divljači kao dijelu ekosustava,kojoj je ovaj prostor sustavno uziman tijekom razvoja ljudskog društva, a populacije divljih životinja svedene na malene oaze, često puta bez mogućnosti kontakta s drugim populacijama svoje vrste. Tijekom posljednjih stotinjak godina diljem razvije noga svijeta,sve se više znanstvenika i stručnjaka bavi interakcijom divljači i staništa. Rezultat praktičnih iskustava ili čak sustavnijih istraživanja različite su mjere za sprječavanje šteta što ih divlje životinje čine u poljoprivredi, šumarstvu i prometu. Na području Hrvatske u svojoj knjizi “Lovstvo”, izdanoj još 1940. godine, Ivo Čeović seosvrće na štete od divljači (uglavnom dvopapkara), a kao mjeru smanjenja šteta u poljoprivredi i šumarstvu navodi podizanje krmnih površina za divljač. Slično se navodi i u “Lovačkom priručniku”izdanom 1953. godine.Već 1967. godine u novom izdanju “Lovačog priručnika”počinju se spominjati i mehaničke mjere zaštite. Na posljetku, u sveučilišnom udžbeniku izdanom 1974. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu “Nauka o zaštiti šuma”, autora Zlatka Vajde, dane su i prve skice različitih mehaničkih naprava koje su se u praksi pokazale više-manje učinkovite u sprječavanju šteta od divljači na mladim šumskim stablima. Slične metode navodi i DragoAndrašić usveučilišnom udžbeniku, također izdanom na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1979., odnosno 1984. godine. Od tada pa do danas, vrlo brzo su se promijenila tri ključna čimbenika koja su uvjetovala povećanje fondova krupne divljači, osobito dvopapkara: pravni (promjena društvenog uređenja, a time i zakonskih propisa koji se izravno ili neizravno tiču lovstva), gospodarsko-tehnološki (ulazak sve većih šumskih površina u stadij starih sa |