DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 84 <-- 84 --> PDF |
U svome opširnom izlaganju, dekan nas je informirao kolege koje nismo vidjeli dugi niz godina, te na naše o promjenama u načinu izvođenja nastave u skladu s europskim standardima. Teško je usporediti ono vrijeme kada smo mi studirali, s mogućnostima koje u obrazovanju pruža današnji Šumarski fakultet. U to smo se uvjerili obilazeći kabinete, laboratorije, zbirku uzoraka, knjižnicu, učionice i sportsku dvoranu. Poslije boravka na Fakultetu i zahvale dekanu na srdačnome prijemu, otišli smo na zajednički ručak, gdje smo evocirali uspomene na dane našega studiranja, na profesore, koji su u tadašnjim okolnostima pronosili na nas svoje znanje i iskustvo, i tako nam omogućili da damo našemu šumarstvu svoj doprinos. Posebno nam je drago da je postignut toliki napredak glede organizacije i izgradnje novih prostora Fakulteta, što će sigurno dati dodatni pozitivni impuls napretku šumarske struke. Frane Grospić KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) Mr. Domagoj Križaj KAKO UŠTEDJETI NATROŠKOVIMA ŠTETAOD DIVLJAČI? Kao i u većini zemalja lovstvo je u Hrvatskoj gospodarska grana, a lovoovlaštenici interesna skupina koja traži svoje mjesto u prostoru. Ono je najčešće već rezervirano za ostale primarne djelatnosti,stoga lovcu-praktičaru ne ostaje mnogo mjesta za proizvodnju. Posljedica ovakvoga stanja uglavnom je negativan stav drugih “primarnih” interesnih skupina prema divljači kao dijelu ekosustava,kojoj je ovaj prostor sustavno uziman tijekom razvoja ljudskog društva, a populacije divljih životinja svedene na malene oaze, često puta bez mogućnosti kontakta s drugim populacijama svoje vrste. Tijekom posljednjih stotinjak godina diljem razvije noga svijeta,sve se više znanstvenika i stručnjaka bavi interakcijom divljači i staništa. Rezultat praktičnih iskustava ili čak sustavnijih istraživanja različite su mjere za sprječavanje šteta što ih divlje životinje čine u poljoprivredi, šumarstvu i prometu. Na području Hrvatske u svojoj knjizi “Lovstvo”, izdanoj još 1940. godine, Ivo Čeović seosvrće na štete od divljači (uglavnom dvopapkara), a kao mjeru smanjenja šteta u poljoprivredi i šumarstvu navodi podizanje krmnih površina za divljač. Slično se navodi i u “Lovačkom priručniku”izdanom 1953. godine.Već 1967. godine u novom izdanju “Lovačog priručnika”počinju se spominjati i mehaničke mjere zaštite. Na posljetku, u sveučilišnom udžbeniku izdanom 1974. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu “Nauka o zaštiti šuma”, autora Zlatka Vajde, dane su i prve skice različitih mehaničkih naprava koje su se u praksi pokazale više-manje učinkovite u sprječavanju šteta od divljači na mladim šumskim stablima. Slične metode navodi i DragoAndrašić usveučilišnom udžbeniku, također izdanom na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1979., odnosno 1984. godine. Od tada pa do danas, vrlo brzo su se promijenila tri ključna čimbenika koja su uvjetovala povećanje fondova krupne divljači, osobito dvopapkara: pravni (promjena društvenog uređenja, a time i zakonskih propisa koji se izravno ili neizravno tiču lovstva), gospodarsko-tehnološki (ulazak sve većih šumskih površina u stadij starih sa |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 85 <-- 85 --> PDF |
stojina i u fazu obnove, unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i pad cijena krmiva) te demografsko-okolišni (pad broja stanovnika u pasivnim krajevima, odnosno sukcesija napuštenih poljoprivrednih površina i travnjaka prema šumskim ekosustavima). Oni su nedvojbeno doveli do stvaranja novih stanišnih uvjeta. Broj krupne divljači se povećao, a samim time je i porasla razina interakcije. Osim aktivnosti divljači na poljoprivrednim površinama, vinogradima i voćnjacima te šu- mama, sve više do izražaja dolaze i štete u prometu, kojih prije nije bilo u takvome obimu. Suočen s ovakvim stanjem, lovoovlaštenik jednostavno ne može pronaći dovoljno podataka u lovačkoj literaturi klasičnoga tipa – svi segmenti lovstva na jednom mjestu, nego se jednostavno nameće potreba izrade specijaliziranog priručnika u kojemu će odnos divljač i stanište, odnosno lovnog gospodarenja i ostalih gospodarskih grana biti obrađen detaljno. Takav priručnik upravo je knjiga magistra specijaliste Domagoja Križaja, dipl. ing. šum., nastala kao rezultat dugogodišnjeg praktičnog rada u području nadzora provedbe propisa s područja lovstva, odnosno integriranja različitih tehnoloških rješenja iz naše zemlje i inozemstva. Knjiga počinje ključnim poglavljem,u kojemu se definira šteta od divljači. Pri tome autor daje opis vrste Slika 1. Štete od divljih svinja na kukuruzu u lovištu “Garjevica” Štete od divljači na poljoprivrednim usjevima štetnog djelovanja pojedine vrste divljači na biljnu vrstu ili pojedinu kulturu koja je učestalije izložena nepovoljnom djelovanju divljači, a sve je dobro ilustrirano vlastitim fotografijama. U šumi zakonskih propisa suvremeni lovni tehnolog definitivno mora poznavati i one propise koji čak i izlaze iz okvira lovstva. Stoga je autor u drugome poglavlju dao prikaz zakonskih i podzakonskih akata u kojima je pitanje šteta od divljači izravno ili neizravno spomenuto. Ovo je neizostavno poglavlje iz kojega se u stvari mogu uočiti slučajevi u kojima lovoovlaštenik nije odgovoran za “štetu”koju je pričinila divljač kojom on gospodari. Naime, uvriježena je praksa kako se bilo koja aktivnost divljači prema ostalim interesnim skupinama tretira kao šteta i automatizmom je lovoovlaštenik dužan spomenutu posljedicu štetne radnje divljači namiriti oštećenome,bez da su detaljnije utvrđene okolnosti pod kojima je ovakva radnja nastala. Međutim, autor ističe potrebu evidentiranja šteta, kao jednog od pokazatelja kvalitete lovnog gospodarenja, odnosno ograničavanja ostalih djelatnosti na jednom prostoru. Da li su štete od divljači u Republici Hrvatskoj tijekom jedne godine po segmentima, odnosno djelatnostima gdje one nastaju velikoga opsega, kako materijalnog, tako i financijskog,ostavlja se da zaključi sam čitatelj, nakon što je pregledao poglavlje “Problem šteta od Slika 2. Oštećenje na kori počinjeno po vepru Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Ukupno po godinama 177.782,22 269.104,50 2.363.873,45 2.594.423,12 2.982.143,44 19.740,00 Ukupno ha/uzorak 112.980,00 129.133,00 520.631,00 510.719,00 535.550,00 44.298,00 Ukupno na 1.000 ha god. prosjek površine 1.573,61 2.083,93 4.540,40 5.079,94 5.568,38 445,62 3.858,38 divljači”. Kolega Križaj dobro percipira odnos lo-statistici šteta od divljači na razini županije i države. voovlaštenik-oštećenik,iz kojega proizlazi različit način Ono što je znakovito to je zaključak kako rapidno iz goobeštećenja (plaćanje štete u novcu ili materijalnom dine u godinu raste broj naleta vozila na divljač, ali i broj dobru), odnosno izravan utjecaj na konačne podatke o ozlijeđenih osoba u takvih prometnim nesrećama.Autor |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 86 <-- 86 --> PDF |
vrlo dobro ukazuje kako će promjenom u vlasničkoj strukturi šumskog zemljišta jednoga dana i štete u šu- mama postati jedan od problema s kojim će se lovoovlaštenik morati susresti. Na kraju poglavlja nameće se zaključak kako su štete od divljači u našoj zemlji relativno male u usporedbi s istima u zemljama Zapadne i Srednje Europe, ali i SAD-a. U posljednjem dijelu knjige, kolega Križaj tekstualno i mnogobrojnim ilustracijama daje prijedloge za smanjenje šteta od divljači i divljih životinja. Prikazane su različite metode smanjivanja šteta te inovacije individualne ili skupne zaštite usjeva, kultura, nasada, sastojina i prometnica. U skicama ograda su dane dimenzije kako bi se optimizirala zaštita divljači, odnos no ulaganje u lovište. Nadalje, daje se opsežan popis repelenata s načinom njihove primjene i učinkom, a poglavlje završava iskustvima u zaštiti protiv šteta od divljači u drugim zemljama. Knjiga kolege mr. Domagoja Križaja vrlo je vrijedan i originalan doprinos lovačkoj operativi, ali i dokaz da je tijekom niza godina problem integralnog gospodarenja prostorom prošao svoju valorizaciju i donio rješenja koja omogućavaju suživot više djelatnosti na jednom području. Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 5 rujan – listopad2011. godine izdvajamo: GianfrancoCalamini idr:Strukturna obilježja potencijalno starih apeninskih šuma – rezultati prvih istraživanja Cilj ovoga istraživanja je ustanovljenje karakteristika apeninskih šuma, koje se po svojoj strukturi mogu smatrati stare ili potencijalno stare u Eko-mediteranskoj regiji. Do danas su raspoloživi podaci za ovu regiju oskudni i definicija parametara koji su indikatori starosti obilježena je snažnim utjecajem ljudske aktivnosti kroz dugo razdoblje. Istraživanja su vršena na 10 apeninskih šuma, koje su već duže vremena pod režimom zaštićenih. U njima se istražuju karakteristične razlike u odnosu na populacije s kojima se aktivno gospodari sa šumarskog stajališta.U svakoj šumi postavljena je pokusna ploha veličine 0,16 do 1 ha, na kojoj su snimljeni dendrološki parametri po uobičajenom postupku. Strukturalne i dimenzionalne karakteristike pokazale su veliku razliku među promatranim područjima. Analizirani parametri uspoređeni su s podacima iz literature za europske šume. Evidentirano je da je na promatranim populacijama stupanj strukturne složenosti znatan. Strukturalne karakteristike i korištene parametre treba promatrati u kontekstu specifičnog klimatskog i biografskog obilježja, a promatrane šume mogu se smatrati potencijalno starima.Postavljanje stalnih pokusnih ploha omogućit će kontinuirano praćenje dinamičkih procesa koji u apeninskom okolišu kreiraju stvaranje “stare mediteranske šume”. Raffaele Cavallii dr.:Gospodarenje napuštenim planinskim pašnjacima –naseljavanje bora krivulja Nekontrolirano naseljavanje šumskih vrsta na napuštene planinske pašnjačke površine sve je češći problem. Negativne posljedice supromjena izgleda krajolika i smanjenje biološke raznolikosti te gubitak ekonomskih i prirodnih resursa. Na sjevernom dijelu visoravni Sette Comuni, na području venetskih Prealpi osobito je invazivan bor krivulj (Pinus mugoTurra), koji se snažno širi na pašnjačke površine, šumske ceste i staze, te ugrožava povijesne lokalitete iz Prvoga svjetskog rata. Operativni troškovi za sječu i uklanjanje stabala bora, te njihov odvoz na predviđene lokacije su vrlo veliki. Ovome treba dodati i troškove proizvodnje čipsa i njegov odvoz do potrošača. U izračunu troškova uzeti su u obzir različiti scenariji glede uvjeta šumskih prometnica. Izrađeni su grafikoni pojedinačnih troškova zbog analize ukupnih troškova u funkciji količine izraženog materijala. Autori su ustanovili da se troškovi sakupljanja materijala kreću od 52 do 143 € po toni izručenog materijala. Intervencijom na mreži izvoznih putova troškovi se mogu smanjiti na iznose od 52 do 107 € po toni. U studiji se navodi da predviđena financijska potpora iz Europske unije, kao i sredstva nacionalne i regio nalne potpore, nisu dovoljna za osiguranje adekvatnih intervencija i suprotstavljanje fenomenu invazije bora krivulja. Također je analizirana mogućnost alternativnog korištenja dobivenog materijala, kao primjericeekstrakcije esencijalnih ulja, što bi olakšalo savladavanje ekonomskih barijera. Sonia Ravera i dr.: Očuvanje obalnih šuma – uloga vlažnih područja Uloga vlažnih područja je višestruka,a posebice se može izdvojiti: očuvanje biološke raznolikosti, održanje hidrogeološke ravnoteže, održanje stabilnosti tla, |