DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 88 <-- 88 --> PDF |
došlo do saznanja da ti organizmi posjeduju biološke i Intenzitet elektromagnetskog polja kojega šire stabla fiziološke osobine složenije i sofisticiranije od onih koje su im pridavali u prošlosti. Na primjer, skorašnja istraživanja Internacionalnog laboratorija vegetacijske neurobiologije iz Firence, navode da korijenski aparat biljaka ima srodnost s mozgom životinja, te ima sposobnost “adekvatnih odgovora” prema okruženju i živim organizmima s kojima dolazi u kontakt. U starim antičkim kulturama, kao i u novijim otkrićima istraživačkih institucija, postaje uvjerljiv slogan “Život je energija”. Fizika, biologija i napredna medicina potvrđuju da fini elektromagnetski i biokemijski mehanizmi kontinuirano djeluju unutar organizama za generiranjefenomena života. Svi živi organizmi, kao i minerali drže se zajedno, kontrolirani poljem elektromagnetske energije. Dio te energije (o kojoj ovise živa bića) istovremeno biva emitirano u obliku biološke energije kao slabo, ali specifično elektromagnetsko polje. je vrlo nizak, sličan polju bioenergije koje emitira čovjek (proučavane u mnogim znanstvenim institucijama), ali posjeduje velik biološki afinitet. Mnoge mediteranske i kontinentalne vrste posjeduju pozitivne osobine, a malo je onih koje uznemiruju, kao na primjer orah. Čovjekje od starih vremena identificirao hrast kao simbol snage i otpornosti, koji pogoduje kardiovaskularnom sustavu, imunitetu i reproduktivnim organima. Od ostalih vrsta tradicionalno se smatraju povoljnim maslina, jasen i breza. U grčkoj mitologiji jasen je posvećen Posejdonu, bogu mora, izvorima i vodenim tokovima, a ima jak terapeutski utjecaj na bubrege, mjehur i linfni sustav. Antičko geslo “zagrliti stablo”u prenesenom smislu možemo shvatiti kao preporuku za što duži boravak u prirodi, posebice u šumi, te tako što duže biti u kontaktu s realnom bioenergetskom emisijom stabala. Frane Grospić UMIROVLJENI ZNANSTVENICI RETIRED SCIENTISTS Prof. dr. sc. MILAN GLAVAŠ Prvog listopada ove godine, s početkom nove akademske godine 2011/2012, umirovljen je naš profesor i dugogodišnji predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, prof. dr. sc. Milan Glavaš. Prošlo je punih 40 godina otkako je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu započeo svoj plodan i osebujan znanstveni i nastavni put. Nemilosrdan ritam predavanja i ispitnih rokova na Fakultetu gotovo da nas je sve iznenadio kad se početkom nove školske godine približio dan formalnog odlaska u mirovinu našeg predstojnika zavoda. Krajem rujna ove godine, članovi njegova zavoda priredili su mu prigodan domjenak,na kojemu smo se svi zajedno prisjetili nekih trenutaka koje je u svojem prepoznatljivom, duhovitom izričaju evocirao naš profesor, ili “šef”, kako ga i dalje zovemo u zavodskim krugovima. Prilika je da se i na stranicama našega staleškog glasila nakrat ko podsjetimo na bogatu znanstvenu, stručnu i ljudsku karijeru koju je profesor Glavaš izgradio na Šumarskom fakultetu. Dr. sc. Milan Glavaš rođen je 3. studenog 1945. go- dine u Krasnu,gdje je završio osnovnu školu. Srednju šumarsku školu pohađa u Delnicama, a 1971. godine, istom fakultetu. Kao mladi asistent svoju karijeru znanstvenika i nastavnika započinje vođenjem vježbi i terenske nastave iz predmeta Šumarska fitopatologija. Paralelno sa svojim nastavnim obvezama znanstveno napreduje. Magistarski rad pod naslovom “Prilog poznavanju gljiveOphiostoma quercus(Georgev.) Nannf. u našim hrastovim šumama” obranio je 1980. godine, a disertaciju pod naslovom “Istraživanja parazitske gljive Elytroderma torres-juanii Diamandis et Minter nakon završenog studija i stečene diplome Šumarskog Slika1. S terenske nastave iz Zaštite šuma u Javnoj vatrogasnoj fakulteta u Zagrebu primljen je u stalni radni odnos na postrojbi Grada Rijeke |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 89 <-- 89 --> PDF |
na borovim iglicama u Dalmaciji” 1988.godine. Znanstveno i nastavno napreduje i preuzima sve veće obveze i odgovornosti. U zvanje znanstvenog asistenta na predmetu Šumarska entomologija biran je 1981. godine, 1989. u zvanjeznanstvenog suradnika za znanstvenu disciplinu Šumarska fitopatologija iz oblasti biotehničkih znanosti, područje šumarstva. Docentom postaje 1990., a izvanrednim profesorom za predmet Šumarska fitopatologija 1992. godine. U zvanje redo- vi tog profesora biran je 1997., a u zvanje redovitog pro fesora u trajnom zvanju izabran je 2003. godine. U svom dugogodišnjem nastavnom radu profesoru Glavašu povjeren je velik broj predmeta na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskimstudijskim razinama iz domene fitopatologije, zaštite bilja i zaštite šuma,koje godinama razvija i unapređuje.Vjerojatno najupečatljiviji i najveći doprinos profesora Glavaša u znanstveno-nastavnom smislu onaj je iz područja šumarske fitopatologije i integrirane zaštite drvenastog bilja. Objavljuje dva sveučilišna udžbenika iz Šumarske fitopatologije, a pripremio je i nekoliko skripata iz ostalih predmeta. Studenti su rado i često birali teme diplomskih radova iz profesorovih predmeta, pa se posebice istaknuo kao omiljeni mentor na više od stotinu diplomskih radova. Zahvaljujući svojoj naravi, strpljivog i upornog učitelja i slušača, profesor Glavaš zaslužan je mentor više uspješno obranjenih magisterija i doktorata. Posebice važan u tom je smislu njegov doprinos kao mentora i člana mnogih povjerenstava kod kvalifikacijskih radova i nastupnih predavanja njegovih današnjih neposrednih nasljednika i nastavnih baštinika. Tijekom burnih razdoblja reorganizacije katedri i zavoda i popunjavanja radnih mjesta novim nastavnim kadrom, a posebice ravnomjernim razvojem Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje u svim disciplinama koje on danas obuhvaća, profesoru Glavašu pripada i zasluga održanja i jačanja zavoda,što mu kao dugogodišnjem predstojniku može doista predstavljati veliko zadovoljstvo i priznanje. Profesor Glavaš tijekom svojeg 40-godišnjeg rada na Šumarskom fakultetu obnašao je doista mnoštvo funkcija, od tajnika pa do pročelnika Zavoda za istraživanje u šumarstvu, preko prodekana Šumarskog odsjeka i predstojnika Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, voditelja poslijediplomskog studija Zaštite šuma,pa do članstava i predsjedništva u nebrojeno mnogo raznih stručnih povjerenstava na Šumarskom fakultetu ali i izvan njega. Mnoge od funkcija koje je preuzeo tijekom svojega dosadašnjeg rada obnaša i danas.Tako je primjerice aktivan član Akademije šumarskih znanosti gdje obnaša dužnosti tajnika Odsjeka zaštite šuma i lovstva te voditelj sekcije za zaštitu šuma pri Hrvatskom šumarskom društvu. Član je Uredničkog odbora Šumarskog lista, gdje obnaša dužnosti urednika znanstvene grane šumarske fitopatologije i Slika 2. Terenska nastava u Zalesini integralne zaštite šuma. Član je i uredništva Glasnika za šumske pokuse. Član je sljedećih organizacija: Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog biološkog društva, Hrvatskog društva biljne zaštite, Hrvatskog ekološkog društva, kojemu je bio i predsjednik, IUFRO-a Unije fitopatologa mediteranskih zemalja, član povjerenstva za dodjelu državnih nagrada pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i predsjednik Povjerenstva za udžbenike srednjih drvodjelskih škola pri istom Ministarstvu, član povjerenstva za nastavu pri Sveučilištu u Zagrebu i član još mnogih nespomenutih tijela i povjerenstava. Profesor Glavaš nije poznat i priznat samo u Hrvatskoj. Uspostavio je ili intenzivirao kontakte i suradnju sa visokoškolskim i istraživačkim ustanovama u susjednim zemljama, poglavito sa sveučilišnim centrima u Sarajevu i Ljubljani. Rezultat ovakvoga rada i aktivnog udjela u znanstveno-nastavnom napredovanju kolega iz inozemstva, između ostaloga, danas su prijateljski i srdačni odnosi istraživača i nastavnika bliskih zavoda, koji se barem jednom ili više puta godišnje nalaze i razmjenjuju iskustva i spoznaje iz znanstvenih disciplina kojima se bave. Jedan od takvih redovitih i već tradicijskih skupova poznati je opatijski simpozij zaštite bilja, pri kojem je na inicijativu profesora Glavaša formirana šumarska sekcija na kojoj se vodi zaseban program sadržajem usmjeren na šumarsku problematiku zaštite bilja. Još je čitav niz djelatnosti kroz koje se profesor Glavaš usjekao u memoriju mnogih suvremenika i mlađih pokoljenja. U cilju popularizacije znanosti i struke, spominjemo primjerice višegodišnje tjedne priloge za emisije o ljekovitom bilju u studiju HRT –Zagreb 2, “Živjeti svoj život”. Isto tako održao je, prema vlastitoj evidenciji, preko stotinu javnih predavanja na temu proučavanja, uzgoja, zaštite i propagiranja ispravnog iskorišćivanja ljekovitog i medonosnog bilja te imao još tristotinjak javnih nastupa u šumarskoj operativi, na radiju, televiziji, u novinama i drugim medijima. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Slika 3. Profesor Glavaš na NPŠO Rab Znanstveni doprinos profesora Glavaša druga je velika cjelina koju ovdje nećemo bibliografski precizno navoditi. Možemo samo spomenuti da je do danas objavio preko stotinu znanstvenih i stručnih radova, brojne prikaze i sažetke te veći broj poglavlja u znanstvenim knjigama, priručnicima i monografijama. Pouzdano mo žemo tvrditi da ga kao autora i vrlo zanimljivog i upečatljivog predavača poznaje čitava hrvatska šumarska javnost. Gotovo isto može se reći i za šumarsku operativu BiH i Slovenije. Doista, nemoguće je i neprimjereno u ovoj formi detaljno obuhvatiti cjelokupnost profesorova djela. Jedno od vrijednih i visokih priznanja dodijeljeno mu je 10. veljače 2004. godine prilikom svečanosti otvaranja 48. seminara biljne zaštite u Opatiji. Kako je na povelji naznačeno, “za veliki doprinos i dugogodišnju brigu, za zdrave i lijepe šume Republike Hrvatske i aktivno sudjelovanje u radu društva”primio je zlatnu plaketu Hrvatskog društva biljne zaštite. O tome su čitatelji Šumarskog lista već mogli detaljnije čitati na stranicama našega glasila. Na koncu ovog kratkog prikaza, zaželimo profesoru Glavašu uspješan nastavak aktivnog rada u svim njegovim brojnim izvannastavnim aktivnostima i inicijativa ma. Poznavajući ga kroz dugi niz godina, ne sumnjamo da će nastavak njegova djelovanja biti isto tako dinamičan i plodan kao što je to bio i do sada. Boris Hrašovec Predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS RADIONICA“DINAMIKAKRUŽENJAUGLJIKA U TLU ŠUMSKIH EKOSUSTAVA” Tartu, Estonija, 14. – 21. kolovoza 2011. godine U organizaciji COSTakcije FP0803 “Belowground carbon turnover in European forests”i Škole za doktorandeDoctoral school of Earth Sciences and Ecology, u kolovozu 2011. godine održana je radionica na Sveučilištu uTartu-u, Estonija (Slika 1). Glavni organizatori radionice bile su Dr. Ivika Ostonen (University of Tartu) i Dr. Ülle Püttsepp (Estonian University of Life Sciences). Radionica je bila namijenjena doktorandima ekologije, šumarstva i pedologije, a s ciljem prenošenja znanja o suvremenim metodama koje ste koriste pri procjeni raznovrsnih podzemnih procesa kruženja ugljika u šumskim ekosustavima. Definirana su tri ključna područja Slika1. Sveučilište uTartu-u oslikano na staroj fasadi zgrade u neinteresa; životni ciklus sitnog korijenja, životni ciklus posrednoj blizini Sveučilišta |