DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2011 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXV (2011), 543-555 UDK 630* 165 (Prunus avium L.) (001) GENOTIPSKARAZNOLIKOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U DIJELU PRIRODNE RASPROSTRANJENOSTI U HRVATSKOJ GENOTYPIC DIVERSITY OF WILD CHERRY (Prunus avium L.) IN THE PART OF ITS NATURAL DISTRIBUTION IN CROATIA 1 234 Olivera TANČEVACRMARIĆ, Snježana ŠTAMBUK , Zlatko ŠATOVIĆ , Davorin KAJBA SAŽETAK: Klonski materijal za istraživanje genotipske raznolikosti divljetrešnje korišten je iz klonske sjemenske plantaže (Šumarija Kutina), a činila su ga 24 selekcionirana plus stabla iz područja sjeverozapadne Hrvatske. Klonovi su analizirani pomoću 15 odabranih mikrosatelitnih DNK biljega (SSR), koji su odabrani od organizacije ECPGR. Otkriveno je bogatstvo alelnih varijacija kod SSR lokusa, a utvrđen visok stupanj polimorfizma potvrdio je postojanje ne samo opsežne morfološke, već i vrlo značajne genetske raznolikosti. Na temelju udjela zajedničkih alela (DPSAM) izračunata je prosječna genet ska udaljenost od 0.573.Najmanja genetska udaljenost (DPSAM= 0.100) zabilježena je između genotipova ‘KP2’ i ‘KP5’ (Kloštar Podravski, regija Koprivnica), koji su se podudarali u 27 od 30 alela, dok je najveća genetska udaljenost (DPSAM= 0.933) zabilježena između genotipova ‘Đu2’ (Đulovac, regija Bjelovar) i ‘L3’ (Lipovljani, regija Zagreb) koji su se razlikovali u 28 od 30 alela. Matrica genetske udaljenosti, temeljena na udjelu zajedničkih alela (DPSAM), nije utvrdila jasno svrstavanje jedinki divlje trešnje s obzirom na njihovo porijeklo, odnosno regiju (Koprivnica, Bjelovar, Zagreb). Analizom molekularne varijance (AMOVA) utvrđeno je da je znatno veći postotak (95.88 %) ukupne mikrosatelitne raznolikosti uzrokovan razlikama između jedinki unutar regija, od onog uzrokovanog razlikama između istraživanih regija (4.12 %). . – statistika je iznosila 0.041 i bila je visokosignifikantna (P < 0.01) što ukazuje na postojanje određene regionalne strukturiranosti genetske raznolikosti, a prikazana je osima faktorijalne analize korespondcije (FCA). Prva os objašnjava 63.76 % ukupne inercije, i razdvojila je jedinke iz regije Zagreb od jedinki iz regije Bjelovar i Koprivnica, dok je druga os sa 36.24 % razdvojila jedinke iz regije Bjelovar od onih iz regije Koprivnica. Ključne riječi:Prunus aviumL., mikrosatelitni biljezi SSR, genetska raznolikost. UVOD – Intoduction Divlja trešnja (Prunus aviumL.) potječe iz Europe plemenita vrsta iz mješovitih šuma, a obitava u prirodgdje raste u prekinutom arealu na šumskim padinama nim šumskim populacijama ograničene veličine u vejužne, središnje i zapadne Europe. Općenito je to rijetka ćini europskih zemalja. Znanje o autohtonom porijeklu divlje trešnje te njezina rasprostranjenost nikako nije 1 Dr. sc. Olivera Tančeva Crmarić, Vitroplant d.o.o., S. Radića 38, dovoljna kako bi se omogućilo očuvanje tih autohtonih 21 210 Solin grupa i individualnih stabala. Osim šumske trešnje po 2 Dr. sc. Snježana Štambuk, Sveučilišni studijski centar za forenzič ne znanosti, R. Boškovića 31, 21 000 Split stoje i udomaćeni oblici poznati kao slatka trešnja koji 3 Prof. dr. sc. Zlatko Šatović, Agronomski fakultet, Svetošimunska su već stoljećima izvor poželjne ljudske prehrane, te se 25, 10 000 Zagreb zbog toga kultiviraju od davnih vremena. Ova se vrsta u 4 Prof. dr. sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb, e-mail:davorin.kajba@zg.t-com.hr prošlosti ekstenzivno sadila, međutim često se posljed |