DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 105 <-- 105 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 UDK 630* 537 + 562 (001) BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGAGODINAISTRAŽIVANJA BIOPOTENTIAL OF INDIGOBUSCH (Amorpha fruticosa L.) – SECOND YEAR OF INVESTIGATION Ante P. B. KRPAN, Željko TOMAŠIĆ, Pavao BAŠIĆ PALKOVIĆ SAŽETAK: U radu se prinose rezultati druge godine istraživanja biopotencijala amorfe (Amorpha fruticosaL.) u šestgodišnjem pokusu postavljenom u prirodnoj amorfi u odjelu 126a, u gospodarskoj jedinici Posavske šume, šumarija Sunja, UŠP Sisak. Na posječenoj su površini 2008. osnovana četiri pokusna polja sa po šest ploha dimenzija 5 x 5 m svaka. Plohe broj 1 su mjerene drugi put, a plohe broj 2 prvi put. Srednje su visine izdanaka u drugoj jednogodišnjoj vegetaciji na plohama 1 od 2,13 m do 2,25 m. Najveća izmjerena visina je 3,4 m. Srednji je promjer izdanaka u prsnoj visini u rasponu od 7,0 mm do7,6 mm, a najveći 14 mm. U proporciji s brojem i dimenzijama izdanaka na plohama 1, proizvedena je zelena biomasa od 23,29 kg (9 316 kg/ha) do 38,14 kg (15 256 kg/ha). Visinski se prirast na plohama 2 u drugoj vegetaciji znatno smanjuje u odnosu na prvu godinu. Srednje vrijednosti visina su od 2,28 m do 2,58 m, a najveća je 3,7 m. Srednji promjer izdanaka je u rasponu od 9,1 mm do 10,5 mm, uz najveći izmjereni od 20,0 mm. Proizvedena je zelena biomasa na plohama 2 od 54,34 kg (21 734 kg/ha) do 78,55 kg (31 418 kg/ha). K tome je sakupljeno od 3,20 kg (1 280 kg/ha) do 4,94 kg (1 976 kg/ha) ili prosječno 3,97 kg (1 589 kg/ha) sjemena. Udjeli mokrine drva u plohama 1 i 2 u trenutku sječe su niski i iznose 34,23 %, odnosno 33,12 %. Mokrina sjemena je 14,3 %. Prosječna jednogodišnja produkcija suhe biomase je 7,87 t/ha, a u dvogodišnjoj amorfi s pridodanim sjemenom 17,73 t/ha. Energetski ekvivalent zelene biomase jednogodišnje amorfe je 152,2 GJ/ha, a suhe 159,4 GJ/ha. U dvogodišnjoj amorfi energetski ekvivalent zelene biomase je 332,2 GJ/ha, a suhe 359,1 GJ/ha. K l j u č n e r i j e č i: amorfa, bioproizvodnja, energetska vrijednost, nizinski šumski ekosustavi, Hrvatska UVOD – Introduction Dosadašnja su istraživanja biomase u Hrvatskoj bila je da će, zbog sve veće tržišne tražnje, uz biomasu stausmjerena prema komercijalnim šumskim vrstama. bala i poneke od drugih sastavnica šumske biomase u Osim stabala, gradbeni su elementi naših prirodnih dogledno vrijeme biti komercijalno zanimljive, ponajšuma raznoliko grmlje i prizemno rašće. Pretpostavka prije u energetskom smislu. Jedna od njih je amorfa, sjevernoamerička vrsta, koja je na našim prostorima Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno poznata pod nazivljem:čivitnjača, grmasta čivitnjača, naselje 41, 10 450 Jastrebarsko, antek@sumins.hr Dr. sc. Željko Tomašić, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, divlji bagrem, bagremac i kineski bagrem.Amorfa je Ljudevita FarkašaVukotinovića 2, 10 000 Zagreb, listopadna vrsta latinskog nazivaAmorpha fruticosaL. zeljko.tomasic@hrsume.hr Sistematizirana je u rodAmorphaL. i familijuFaba- Pavao Bašić Palković, dipl. ing. šum., Hrvatski šumarski institut ceae L. Rodu Amorpha L. pripada oko petnaest vrlo Centar za nizinske šumeVinkovci, Trg J. Runjanina 10, Vinkovci pavaobp@sumins.hr srodnih grmova, polugrmova i zeljanica koje dolaze u |