DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 110 <-- 110 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 Pri izmjeri za vegetacijsku godinu 2009., slično kao i pri prvoj koja je provedena 2008., zapaža da amorfa nakon sječe snažno iz panja potjera šibolike izdanke trošeći svu energiju za visinski rast. U gornjoj trećini debalca lateralnim listovim formira krošnjicu. Nikakvo se granjanje, kao ni cvatnja i pridonošenje ploda u prvoj vegetaciji nakon sječe ne događa. Nalazimo (vidi podatke na slikama 1–4) da su srednje visine izdanaka u prvoj vegetaciji na plohama od 2,13 m do 2,25 m, a u dvogodišnjoj amorfi od 2,38 m do 2,58 m. Razlika je najmanjih i najvećih vrijednosti srednjih visina na plohama 1 i 2 svega 25 cm, odnosno 33 cm. U drugoj se vegetaciji bitno smanjuje visinski prirast amorfe, plošni debljinski prirast je od 2 do 3 mm, stabljika se grana, počinje cvasti i plodonositi. S obzirom na ujednačenost visinskog i debljinskog rasta i prirasta nalazimo da je proizvodnja biomase amorfe (drvne tvari) u izravnoj korelaciji s brojem izdanaka na jedinici površine. Ova su zapažanja važna za podizanje energetskih nasada ili pridobivanju biomase iz zakorijenjene amorfe, što bi trebao biti najčešći Slika 5. Podaci izmjere na plohama 1 i 2 u pokusnome polju 4 Figure 5Measuring data for Plots 1 and 2 within Experimental Field 4 slučaj na našim amorfom obraslim šumskim i napuštenim poljoprivrednim površinama. Proizvodnja biomase amorfe – Production of Biomass of Indigobush U tablici 1 prikazana je za plohe 1 i 2 u pokusnim poljima zelena masa na plohi, zelena masa preračunana na hektar, udio mokrine odnosno suhe tvari u zelenoj masi te proizvedena suha drvna tvar na plohi i po hektaru. Moramo upozoriti čitatelje da se pod zelenom masom ne podrazumijeva ukupna zelena masa nadzemnog dijela amorfe (drvo, kora, lisna masa i masa sjemena) već zapravo masa drvne tvari s korom. Naime, istraživanje lisne mase moguće je provesti samo u vegetacijskom razdoblju ili pri samom njenom kraju, jer lišće potpuno otpada s prvim mrazom. Masa lišća će nas zanimati pretežito iz teorijskih razloga. Slično je i sa zrelom sjemenom, koje se doduše može dugo zadržavati na stabljici (više mjeseci), ali se trešnjom relativno lako trusi i na taj način gubi. Podaci u tablici 1 navode nas na mišljenje kako je prosječna zelena masa jednogodišnjih izdanaka dvostruko manja od zelene mase dvogodišnje amorfe. Međutim, nije održiva teza kako je prirast dvogodišnje amorfe jednak dvostrukom prirastu jednogodišnjih izdanaka. Radi pojašnjenja moramo ući u podatke prve godine istraživanja koje prinose Krpan i Tomašić Tablica 1.Proizvedena biomasa amorfe te udjeli mokrine i suhe tvari Table 1 Production of Biomass of Indigobush and Rate of Moisture and Dry Mass Pokusno Pokusna Zelena masa Green Mass Udio Rate of Suha tvar Dry Mass polje Experimental Field ploha Experimental Plot po plohi per plot po hektaru per hectare mokrine moisture suhe tvari dry mass po plohi per plot po hektaru per hectare kg t/ha % kg t/ha 1 33,13 13,25 33,84 66,16 21,92 8,77 1 2 56,19 22,47 33,17 66,83 37,55 15,02 1 25,09 10,04 34,12 65,88 16,53 6,61 2 2 56,08 22,43 33,17 66,83 37,48 14,99 1 38,14 15,26 34,54 64,46 24,97 9,99 3 2 78,54 31,42 33,42 66,58 52,30 20,92 1 23,29 9,32 34,42 65,58 15,27 6,11 4 2 54,34 21,73 32,89 67,11 36,46 14,59 Prosječno 1 29,91 11,96 34,23 65,77 19,67 7,87 Average 2 61,29 24,52 33,12 66,88 40,99 16,39 |