DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 111 <-- 111 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 (2009). Navedeni su autori našli da prosječna jednogo-U tablici 2 prineseni su podaci o sjemenu prikuplje dišnja bioproizvodnja na plohama 1 prve godine nakon nom na plohama broj 2 u pokusnim poljima 1 – 4. Na sječe iznosi 15,2 t/ha zelene mase. U drugoj je godini nakon sječe jednogodišnja produkciona izdanačka moć amorfinih panjeva smanjena i to na prosječno 12,0 (11, 96) t/ha ili, u odnosu na prvu godinu, za 3,2 t/ha. Ako se uzme da su i plohe 2 u prvoj vegetaciji proizvele prosječno 15,2 t/ha zelene mase, tada su u drugoj vegetaciji smanjili proizvodnju drvne tvari prosječno na 9,3 t/ha. Istini za volju, u drugoj vegetaciji povećana je lisna masa u odnosu na prvu godinu, a biomasi drvne tvari potrebno je pridodati masu sjemena, koju smo utvrdili i o kojoj će biti govora nešto kasnije. Uzorci sudrva i kore jednogodišnjih izdanka u prosjeku za 1,1 % mokriji nego uzorci uzeti iz dvogodišnje amorfe. Međutim, u oba je slučaja mokrina u času sječe manja od 35,0 %, što ukazuje na povećanu komercijalnu vrijednost biomase amorfe već u trenutku sječe i bez dodatnog sušenja. Uslijed zanemarive razlike u sred njem udjelu mokrine,odnosno suhe drvne tvari u drvu amorfe na plohama 1 i 2, odnosi prosječnih vrijednosti suhe biomase na plohama s vrijednostima od 7,87 t/ha i 16,39 t/ha ostajujednaki onom za zelenu biomasu. plohama je sakupljeno od 3,20 kg (polje 3) do 4,94 kg (polje 1) ili prosječno 3,97 kg, pa bimasa sjemena po hektaru u trenutku sakupljanja iznosila od 1280 kg do 1976 kg ili prosječno 1589 kg. Mokrina sjemena iznosila je od 14,3%(polje 4) do 15,7 % (polje 2) ili prosječno 15,2 %, a masa suhoga sjemenaod 1082 kg/ha do 1674 kg/ha ili prosječno 1 348 kg/ha. U tablici 3 dati su podaci zelene i suhe mase drva amorfe na plohama 2, kojima su pridodane vrijednosti mase vlažnog, odnosno suhoga sjemena. Marosvölgyietal. (2009) su utvrdili da energetska vrijednost biomase amorfe kod W = 34,2%mokrine iznosi 12,727 MJ/kg, a kod W0 20,259 MJ/kg. Vrlo blize srednje vrijednosti mokrine dobivene u našim istraživanjima (tablice 1) i producirana biomasa (tablica 1 i 3) otvaraju nam mogućnost procjene energetske vrijednosti biomase amorfe.Tako će jednogodišnja produkcija zelene biomase amorfe po ha imati energetski ekvivalent od 152,2 GJ, a suhe biomase 159,4 GJ, a u dvogodišnjoj amorfi 332,2 GJ za zelenu, odnosno 359,1 GJ za suhu biomasu.Jirjis etal. (2008) proučavajući Tablica 2 Masa sjemena amorfe i udio mokrine na pokusnim plohama 2 Table 2 Mass of Seed of Indugobush and Rate of Moisture on Experimental Plots 2 Pokusno Pokusna Masa sjemena Mass of seed Udio mokrine Rate of moisture Masa suhog sjemena Mass of Dry Seed per hectare polje Experimental Field ploha Experimental Plot na plohi per plot po hektaru per hectare kg kg/ha % kg/ha 1 2 4,94 1976 15,29 1674 2 2 3,97 1588 15,70 1339 3 2 3,20 1280 15,46 1082 4 2 3,78 1512 14,34 1295 Prosječno Average 3,97 1589 15,20 1348 Tablica 3. Ukupna biomasa amorfe na plohama 2 Table 3 Total Biomass of Indigobush on Experimental Plots 2 Masa drva Masa sjemena Ukupna Masa Pokusno Pokusna Mass of Wood Mass of seed Total Mass polje Experimental Field ploha Experimental Plot zelena green suha dry zelena green suha dry zelena green suha dry t t t 1 2 22,47 15,02 1,97 1,67 24,44 16,69 2 2 22,43 14,99 1,59 1,34 24,02 16,33 3 2 31,42 20,92 1,28 1,08 32,70 22,00 4 2 21,73 14,59 1,51 1,30 23,24 15,89 Prosječno Average 24,52 16,39 1,59 1,35 26,10 17,73 |