DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 112 <-- 112 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Tomašić, P. Bašić Palković :BIOPOTENCIJALAMORFE (Amorpha fruticosa L.) – DRUGA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 103-113 različite sustave skladištenja čipsa dvogodišnjeg hibrida topole u Saviglianu, Italija, nalaze stupanj mokrine u svježem stanju od 50,6%do 64,4%i ogrjevnu vrijednost kod navedenih mokrina od 16,80 MJ/kg.Spinelli iOradini(2009) navode da su poljoprivrednici na sjeveru Italije, zahvaljujući subvencioniranju od strane države, u pet godina podigli 5 000 ha nasada odabranih klonova topole u jedno ili dvogodišnjim ophodnjama,te da se uz sve agrotehničke mjere na najboljim tlima po ZAKLJUČAK U znanstvenim je krugovima prihvaćeno da je sjevernoamerički grm amorfa (Amorpha fruticosa L.) unesen u Europu 1724. Nije potpuno jasno kada je amorfa dospjela u Hrvatsku i kakav je tijek njenoga inicijalnoga širenja. Raniji zapisi upućuju na to da je ponaj prije unošena u urbane sredine kao ukrasna vrsta. Kasniji zapi si navode njenu uporabu za stabilizaciju pokosa nasipa željezničkih pruga. Oko 1900. počinje se širiti u šumske prostore panonske ni zine, posebno u slivna područja nizinskih vodotoka Posavine. Zahva ljujući biološkim svojstvima i prilagodbi uvjetima ekološki narušenih ekosustava nizinskih poplavnih šuma, njeno je širenje vrlo snažno te je dobila epitet invazivne vrste i vrlo opasnog korova, koji znat no otežava i poskupljuje obnovu naših najvrijednijih šuma. Istraživanjem amorfe željeli smo osnažiti znanja šumarskih strukovnih i drugih zainteresiranih krugova o LITERATURA Anić,M., 1943: O klijavosti amorfina sjemena. Šum. list, 9. str. 261–263, Zagreb. Anić,I., 2001: Uspijevanje i pomlađivanje sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini. Disertacija. Šumarski fakultet Zagreb, str. 1–197, Zagreb. Belčić,B., Ž.Sučić,2009: Tehnologije pridobivanja drvne sječke i opravdanost korištenja amorfe (Amorpha fruticosa L.)//Technologies for wood chips production and justification of the use of Indigobush (Amorpha fruticosa L.). U: A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M.Benko, p. 24/50, Zagreb. Gagić,R., 2009: Štetnici na amorfi (Amorpha fruticosaL.) s posebnim naglaskom naAcanthoscelides pallidioennis Motschulsky i njegove prirodne neprijatelje u Srbiji//Insect pests on Indigobush (Amorpha fruticosa L.) with special emphasis on Acanthoscelides pallidipennis Motschulsky and its natural enemies in Serbia. U: A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amo r stiže ili nešto premašuje produkcija od 30 t/ha zelene mase.Kajba (2009) bilježi da klonovi stablastih vrba imaju najveći potencijal u produkciji biomase u kratkim ophodnjama. U raznim se pokusima proizvedena suha biomasa kretala od 9,3 t/ha do 19,8 t/ha. Izneseni podaci ukazuju na konkurentnost amorfe u proizvodnji biomase u kratkim ophodnjama, tim više što se produkcija biomase postiže bez ikakvih agrotehničkih mjera pa onda i pripadnih troškova. – Conclusion biološkim i ekološkim značajkama te udomaćene biljne vrste i mogućem proširenju područja njenoga korištenja, čime bi se umanjio njen negativan uticaj na gospodarenje nizinskim šumama. Ponajprije, istraživanjem biopotencijala skrećemo pozornost na energetsku vrijednost amorfe iz prirode (ili iz budućih energetskih nasada kratkih ophodnji), što rezultati prikazani u ovome radu apsolutno potvrđuju. Uključivanje biomase amorfe u alternativne energetske tokove donosi višestruke koristi i razvojne šanse. Mišljenja smo da bi se time značajno povećala količina raspoložive šumske biomase u Hrvatskoj, šumarstvo bi proširilo asortiman proizvoda, smanjili bi se troškovi obnove nizinskih šuma, a žiteljima ruralnih i urbanih sredina u području rasprostranjenja amorfe ot vara se mogućnost stjecanja prihoda vezano za uzgoj i pridobivanje biomase amorfe i rad energetskih pogona. – References pha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 33/59, Zagreb. Glavaš, M., 1990: Upoznajmo amorfu. Pčela, 8 (109): str. 223–227, Zagreb. Glavaš, M. 2009: Ekonomski značaj amorfe (Amorpha fruticosa L.)//Economic importance of Indigobush (Amorpha fruticosa L.).U: A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosaL.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M.Benko, p. 16/42, Zagreb. Gradečki-Poštenjak, M., Liović, B., S. Novak Agbaba, 2009: Kvalitativne osobitosti sjemena čivitnjače (Amorpha fruticosa L.)//Qualitative properties of Indigobush seed (Amorpha fruticosa L.).U:A.P.B. Krpan (ur.) Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosa L.) in Croatia, Book ofAbstracts and CD, M. Benko, p. 31/57, Zagreb. Idžojtić, M., Poljak, I., M. Zebec, S. Perić, 2009: Biološka svojstva, morfološka obilježja i ekološki zahtjevi čivitnjače (Amorpha fruticosa L.)//Biological, morphological and ecological characteristics of Indigobush (Amorpha fruticosa |